Objava ZADAR SLAVI SPORT Dodijeljene nagrade najboljim sportašima i ribolovcima u 2025. pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Župan Josip Bilaver sa suradnicima održao je radne sastanke s predstavnicima dvaju vitalnih sektora – poljoprivrede i ribarstva.

Poljoprivrednici o nastalim ozbiljnim štetama i olakšavanju problema 

U Domu Zadarske županije primio je poljoprivredne proizvođače, korisnike Sustava navodnjavanja Baštica I. faza. Na sastanku su detaljno razmotrili ozbiljne štete koje su pretrpjeli zbog suše u 2024. godini i smanjenog dotoka vode uslijed rekonstrukcije brane Vlačine…

Poljoprivrednici su upozorili da je nedostatak vode uzrokovao značajne posljedice na urod tijekom 2024. i 2025. godine. Bilaver je obećao da će Županija, u okviru financijskih i zakonskih mogućnosti, pronaći model za olakšavanje problema poljoprivrednika.

Dogovoren je terenski sastanak na području Baštice radi neposrednog uvida u proizvodnju i kreiranja konkretnih prijedloga za jačanje pozicije poljoprivrednika na lokalnom tržištu.

Modernizacija Ribarske luke Gaženica ide dalje uz podršku EU fondova

Nastavljajući razgovore započete tijekom nedavnog posjeta europskog povjerenika za ribarstvo Costasa Kadisa, župan Bilaver zajedno s ravnateljem LUZ-a Željkom Kneževićem održao je sastanak s koncesionarima Ribarske luke Gaženica.

Fokus je bio na nastavku izgradnje, opremanja i modernizacije luke. Koncesionari su predložili financiranje projekata putem Mjere I.23. Ribarske luke i iskrcajna mjesta iz Programa za ribarstvo i akvakulturu RH za razdoblje 2021.-2027.

Župan Bilaver je dao punu podršku prijedlogu ribara. Dogovoreno je da će Lučka uprava Zadar i koncesionari zajednički pripremiti potrebnu projektnu dokumentaciju za prijavu na natječaj.

Objava BILAVER S POLJOPRIVREDNICIMA I RIBARIMA: ‘Županija će prehrambenom sektoru ostati snažna podrška!’ pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Obrtnička komora Zadarske županije ove je godine domaćin 27. izdanja Susreta ribara iz cijele Hrvatske koji se održava u Falkensteiner resortu u Punta Skali od 10. do 12. listopada.

Otvaranju ovogodišnjeg tradicionalnog okupljanja ribara iz cijele Hrvatske nazočili su, uz ostale, župan Božidar Longin, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Mladen Pavić, gradonačelnik Branko Dukić te brojni predstavnici državnih i znanstvenih institucija, uz domaćine – predsjednika Hrvatske obrtničke komore Dalibora Kratohvila i predsjednika Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepana Nedoklana.

Župan Longin u svom je obraćanju okupljenima zaželio dobrodošlicu u najribarskiju hrvatsku županiju.

„Marikultura i ribarstvo jedne su od naših najsnažnijih gospodarskih grana. To nije slučajno već je to rezultat stručnog  planiranja i višegodišnjeg sustavnog rada županijskih struktura na izradi strateških dokumenata, kao i dobre suradnje s gospodarskim sektorom. Takav promišljen i sustavan pristup rezultirao je činjenicom da se na području Zadarske županije danas proizvodi oko 70 % od ukupne proizvodnje u akvakulturi u Hrvatskoj. Prema službenim podacima, ukupno je u našoj županiji u akvakulturi proizvedeno nešto više od 15.400 tona svih vrsta, dok je ukupna vrijednost godišnje proizvodnje veća od 120 milijuna eura“, otkrio je župan dodavši da ribolovnu flotu naše županije čini 446 plovila, a prošle godine gotovo 30 % ukupnog iskrcaja ulova dogodilo u našoj županiji.

„Za razvoj ribarstva, kao i za svaki razvoj općenito, a osobito kada vidimo ovakve izvrsne rezultate, od presudne je važnosti kvalitetna infrastruktura, u ovom slučaju ona ribarska. Sinergijom Vlade, Županije i lokalne razine, ribarima i gospodarstvenicima koji se bave akvakulturom osigurali smo kvalitetne, sigurne i dobro opremljene ribarske luke. Naše nove ribarske luke u Kalima i Gaženici rade vrlo uspješno i slobodno možemo reći da su najmodernije na Jadranu. Uz spomenute, nova ribarska luka naći će svoje mjesto i u Biogradu, a za nju se trenutno projektna dokumentacija“, najavio je župan poručivši da Zadarska županija svoj najvrjedniji resurs – more  tretira s brigom i oprezom, ali i velikom ljubavlju te da je kompromis između gospodarskog korištenja i čuvanja jedini način kako za naše građane stvoriti dugoročno kvalitetan izvor prihoda.

Ribari i svi oni koji se bave ribarstvom imat će priliku za razgovor, a teme susreta će obuhvaćati aktualno stanje u lokalnom i nacionalnom ribarstvu, inspekcijski nadzor u ribarstvu, potencijale EU fondova za unapređenje hrvatskog ribarstva te noviteti s kojima se susreći hrvatski ribari.

Između ostalih, razgovarat će se o temama: aktualno stanje hrvatskog ribarstva, invazivne vrste riba, energetska tranzicija plovila, školjkarstvo u Hrvatskoj, oceanografija sjevernog Jadrana…

Kako je najavljeno na otvaranju, povodom 27. izdanja Susreta ribara Ceh za ribarstvo i akvakulturu HOK-a će definirati zaključke za unapređenje sektora i uputiti ih na postupanje nadležnim tijelima.

Objava BLIZU 30 POSTO UKUPNOG ISKRCAJA ULOVA U RH! Najribarskija hrvatska županija domaćin 27. susreta hrvatskih ribara pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

WWF Adria objavio je da, u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo i uz podršku Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja, započinje akciju tagiranja, odnosno označavanja zaštićenih morskih pasa i raža u Jadranskom moru.

“Svaka označena jedinka bit će opremljena oznakom (tzv. spaghetti tagom) na kojoj su naznačeni WWF Adria, IOR te kontakt broj. Ribari ili građani koji ulove jednu od ovih označenih/tagiranih hrskavičnih vrsta, poput morskog psa, raže, goluba ili sklatova, mogu nazvati broj 095 883 8015 i prijaviti jedinku. Ovi su podaci izuzetno bitni jer omogućavaju praćenje kretanja jedinki te prikupljanje važnih podataka o njihovim populacijama”, pojasnili su iz WWF Adria.

Tagiranje se istodobno provodi i na zapadnoj obali Jadrana, u Italiji.

“Označeni morski psi iz Italije ulovljeni su i na našoj, istočnoj strani Jadrana, daleko od područja gdje su pušteni u more”, dodaju.

Objava POZIV RIBARIMA I GRAĐANIMA “Uočite li morskog psa ili ražu, javite se” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Plastika, naftna zagađenja i masovni turizam nisu jedine prijetnje očuvanju mora, iako se o njima najviše govori. WWF povodom Svjetskog dana oceana (6. lipnja) ukazuje na ogromnu prijetnju morskom životu – zaostale ribolovne alate u moru. Izgubljene ili odbačene ribarske mreže, udice i druga oprema nastavljaju loviti, ozljeđivati i ubijati morske organizme.

– Konačno se posljedicama nezbrinute plastike počinje pridavati pozornost koju zaslužuje. U WWF-u, svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode, fokusirali smo se na dio ovog otpada čiji se utjecaj manje vidi i razumije. Radi se o zaostalom ili izgubljenom ribolovnom alatu koji je najsmrtonosniji oblik morske plastike jer nastavlja neselektivno hvatati ribe, zaplitati morske sisavce, ptice, kornjače i morske pse. Tako ih izlaže sporoj i bolnoj smrti iscrpljivanjem i gušenjem, kaže Fabijan Peronja iz WWF Adrije.

WWF Adria prepoznaje hitnost i važnost suočavanja s ovim problemom, te se kroz projekt „Ghost Gear“ (engl. zaostali ribolovni alat) intenzivno bavi njegovim rješavanjem. Provedeno mapiranje Jadrana ukazuje kako ovo nije samo globalni, već i nacionalni izazov jer je morsko dno uvelike prekriveno izgubljenim alatima što znatno doprinosi degradaciji morskog staništa i gubitku bioraznolikosti.

Mnogi se na pomisao o morskim dubinama prisjete straha od morskih pasa, no prava prijetnja i tihi ubojica je spomenuti zaostali ribolovni alat. Smrtonosan je za čak 66% morskih sisavaca i 50% morskih ptica, a 90% riba koje se u njega zapletu i uginu ima i komercijalnu vrijednost, što je izravan gubitak i za ljude. Stručnjaci WWF-a i profesionalni ronioci provode redovite ronilačke akcije za uklanjanje ribolovnih alata iz odabranih područja kako bi smanjili njihov utjecaj na morske ekosustave, pri čemu surađuju s lokalnim ribarima, vlastima i organizacijama.

– Podižemo svijest o važnosti pravilnog odlaganja ribarske opreme i potičemo naše ribare da primjenjuju održive prakse. Edukacija i osvještavanje ribara, ali i šire javnosti, ključni su za prevenciju nastanka novog ribljeg alata na dnu mora. Želimo osigurati da se ribarski alati pravilno koriste, održavaju i zbrinjavaju kako bi se smanjio gubitak opreme te se ovim putem zahvaljujemo ribarima i Upravi ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede na suradnji u projektu, dodao je Fabijan Peronja.

Objava VIDEO Čisto podmorje uvjet za održivu budućnost Jadranskog mora pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Dolaskom turista, ali i nepažnjom mnogih domaćih, sve se više onečišćuju more i morsko dno. Ribarima se nerijetko u mreže umjesto ribe zaplete otpad. Kako bi očistili morsko dno neki od njih aktivno sudjeluju u ekološkoj akciji. Tako na palubama svojih koćarica uz ribu sortiraju otpad i odvoze ga u luke da bi ga odložili u odgovarajući spremnik.

– Problem je u tome što ga nemamo gdje zbrinuti. Nekakve količine, možda nekakvih 10-ak kila dnevno je raznih vrsta plastike, od tvrde plastike do najlona. Zna biti i nekakvih limenih posuda, kaže za Regionalni dnevnik HRT-a Marijan Maržić, ribar iz Paga.

Većina otpada u Jadranu prekograničnog je porijekla, a prevladava mikroplastika. Gotovo 70% završava na dnu, dok ostatak pluta ili dospijeva na plaže. No čišćem okolišu koćari mogu pridonijeti.

– U njihovim se mrežama nađe otpad koji se nalazi na morskom dnu. Oni ga sakupe u vreće i kao takvoga ga donesu na morsku obalu. Mi s koćarima već imamo dugogodišnju izvanrednu suradnju, tako da smo došli do zaključka da jedan koćarski brod može izvući van između 3 do 5 tona takvog otpada, izjavio je Pero Tutman iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Inicijativa se u Hrvatskoj primjenjuje 10-ak godina, s dvije ribarske zadruge i 30-ak kočarica. Dovoženje takvog pasivno ulovljenog otpada propisano je i na razini Europske unije.

– Problemi su na koji način taj otpad, kada se doveze na iskrcajno mjesto, staviti u lučke uređaje i tko će podmiriti troškove zbrinjavanja i prijevoza, odnosno preuzimanja tako dostavljenog otpada na iskrcajna mjesta, istaknula je Valentina Andrić iz Ministarstva poljoprivrede i voditeljica Službe za savjetodavnu podršku u ribarstvu.

Upravo su o tome za okruglim stolom pod nazivom KRMA u Zadru raspravljali svi uključeni u navedenu problematiku.

– Mi želimo napraviti sustav od Istre do Dubrovnika, tako da svaki ribar koji obavlja ribolov pridnenom povlačnom mrežom može taj otpad nesmetano ostaviti u lučkom području, a zatim da Lučka uprava može također nesmetano zbrinuti taj otpad, izjavio je Ante Mišura, ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

Objava I ribari s Paga čiste otpad, plete im se u mreže; Prevladava mikroplastika, 70 posto završava na dnu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Pulska lučka kapetanica Dolores Brenko Škerjanc izjavila je u četvrtak da je u potrazi za nestalim ribarima, koji su u utorak prijepodne isplovili iz Umaga, na eko sonderu policijskog broda uočeno nešto na poziciji potrage pa su pozvani ronioci specijalne policije i Istarske županije.

Potraga za nestalim ribarima je jutros nastavljena, a obrađuju se dva područja pretraživanja, izvijestila je Brenko Škerjanc, a prenosi N1. 

Rekla je da u potrazi sudjeluju dvije brodice pulske Lučke kapetanije koje pretražuju lokaciju gdje je zadnji put lociran mobitel nestalih ribara, prekjučer ujutro u 6,28 sati, te brodovi obalne straže i riječke Lučke kapetanije koji pretražuju područje južno od te lokacije.

Sinoć je, kaže, na eko sonderu policijskog broda uočeno nešto što bi moglo biti na dnu mora, na toj poziciji koja se trenutno i pretražuje, na dubini od 27,7 metara, a tu je zadnji put lociran mobitel nestalih ribara, deset milja od Novigrada. Ondje su i ronioci specijalne policije iz Pule i Istarske županije kao podrška, no, kako je dodala, još uvijek nema informacija koji bi mogle potvrditi što je to na dnu mora.

“U pitanju su ljudski životi, a mi se nadamo da su oni živi i maksimalno ćemo se angažirati i potruditi da ih nađemo. Stoga, teško je u ovom trenutku reći i koliko će potraga trajati, nadam se da ćemo ih naći žive, bilo na našoj ili talijanskoj strani”, poručila je Brenko Škerjanc.

Potvrdila je da talijanska obalna straža s brodom pretražuje svoju stranu, a potrazi se u srijedu priključilo i Inino plovilo “Falcon”, koji je također tijekom jučerašnjeg dana nešto uočilo na dnu mora.

Manji zrakoplov koji je u srijedu bio uključen u potragu više ne sudjeluje u akciji jer, kako je rekla “preletio je područje, ništa se nije utvrdilo, a iz zraka se puno manje vidi nego iz brodice”.

U međuvremenu, vrijeme se smirilo pa tako i more, pa su stoga i uvjeti za pretraživanje na moru puno bolji.

Objava U potrazi za ribarima, eko sonder pretražuje kod Novigrada, pozvani ronioci pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U istarskom akvatoriju jučer poslijepodne nestala su dvojica ribara. Pokrenuta je potraga, ali je obustavljena zbog loše vidljivosti i pomorskih uvjeta te će biti nastavljena danas ujutro.

Kako su potvrdili iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, jučer u poslijepodnevnim satima, nakon dojave o nestanku dvojice ribara hrvatskog državljanstva, pokrenuta je koordinirana akcija traganja.

U akciji sudjeluju službenici Lučke kapetanije Pule, postaje pomorske i aerodromske policije Pula, Rijeka i Zadar, dok su jedinice Obalne straže RH stavljene u stanje pripravnosti, rekli su iz ministarstva za Novu TV.

Traganju su se pridružili i građani s vlastitim brodicama, no površinsko traganje za nestalima je ipak privremeno obustavljeno oko 20 sati zbog nepovoljnih plovnih uvjeta na moru te će se nastaviti po razdanjivanju. O svemu je informirana i talijanska obalna straža, prenio je Index.

Objava Dvojica ribara isplovila po nevremenu pa nestala, pokrenuta potraga za njima pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U Kalima na otoku Ugljanu nema kuće koja nije dala barem jednog ribara, ali mještani su ogorčeni jer posljednjih godina ne mogu loviti u blizini svoga otoka.

Na izlazu iz njihove vale – Male Lamjane, vezani su kavezi ugajališta oko kojih, prema slovu zakona, nema ribolova na udaljenosti manjoj od tristo metara.

Kaveza uz tu stranu otoka Ugljana je mnogo. Kali su jedna od rijetkih općina u Hrvatskoj koja na svom području ima ovakvu marikulturu.

– Sve 300 metara oko žuto označenih plutača ne spada u kocesijsku površinu. Za to koncesionar ne plaća ni lipe, a koristi. S druge strane mi kojima je država dala rekreacijsku – mi ne možemo doći nego na 300 metara do ribouzgajališta, kaže umirovljeni brigadir i predsjednik Matice umirovljenika Općine Kali Zdenko Vidov za HRT.

Priča da mali ribari ometaju nekoga u poslu, tvrdi Vidov – “je glupost”. Mjerodavne poziva neka dođu i vide gdje ribiči sidre svoje brodove, a kako se vrši opsluživanje kaveza. Spornim ribiči drže i površinu plaćanja koncesije.

– Na primjeru vidite da je lanac koji drži kaveze i čuva ih od nepogode vezan izravno za pomorsko dobro. Za to nijedan koncesionar ne plaća nikakvu naknadu. Oni plaćaju isključivo omeđeno područje ribouzgajališta, tvrdi Zdenko Vidov.

Zauzeto je milijun metara četvornih mora.

– Konkretno ovo koncesijsko područje od žute bove do žute bove iznosi oko 250 tisuća metara četvornih. Međutim ako uzmemo u obzir i područje u radijusu od 300 metara od tih bova – onda dolazimo do površine od više od milijun metara četvornih, dodaje načelnik Općine Kali Bruno Mišlov.

Nisu protiv uzgajališta, već za suživot s njima.

– Mi tražimo da se donese pravilnik kojim će se urediti da domicilno stanovništvo ima pravo pristupiti, ne koncesijskom području – nego dijelu koje se nalazi 300 metara od tog područja. Ono je sada rezervirano za koncesionara, a koncesionar to ne plaća, dodaje načelnik Bruno Mišlov.

Objava Kaljski ribari zbog kaveza ne mogu loviti, načelnik: “Zauzeto je milijun metara četvornih mora!” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.