Sve vijesti označene tagom: rodilište

NAPOKON Uređen zapušteni dio pokraj rodilišta zadarske bolnice

Adriano Matak — Thu, 31 Jul 2025 13:05:19 +0000

Kako smo jutros zabilježili, Opća bolnica Zadar napokon je riješila problem zapuštenog okoliša ispred odjela rodilišta. Površina koja je bila obrasla visokom travom konačno je očišćena, čime je prostor dobio uredniji, sigurniji i primjereniji izgled.

Osim što je narušavao opći dojam zdravstvene ustanove, neodržavani teren predstavljao je i potencijalni higijenski i sigurnosni rizik, osobito sada u ljetnim mjesecima kada se u takvom okolišu često zadržavaju kukci i glodavci.

Ovaj zahvat pozdravljaju i građani, koji se nadaju da ovakve intervencije neće ostati iznimka, već da će redovito održavanje okoliša postati standard. Uređen i siguran prostor oko bolnice odraz je poštovanja prema pacijentima, njihovim obiteljima i zaposlenicima.

S obzirom na to da bolnice nisu samo mjesta liječenja, već i prostora u kojem se ljudi suočavaju s najvažnijim životnim trenucima, poput rođenja, uredan okoliš nije luksuz, nego – osnovna potreba.

Objava NAPOKON Uređen zapušteni dio pokraj rodilišta zadarske bolnice pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

SVJETSKI JE DAN ZDRAVLJA Ove godine posvećen majkama i novorođenčadi, zadarsko rodilište dio obitelji UNICEF-a

Antena Zadar — Mon, 07 Apr 2025 15:35:35 +0000

„Zdrav početak, budućnost puna nade“, slogan je uz koji se danas obilježava Svjetski dan zdravlja, ove godine posvećen zdravlju majki i novorođenčadi. Ciljevi ovogodišnje kampanje su: osvješćivanje svih nedostataka koji nepovoljno utječu na preživljavanje majki i novorođenčadi, zagovaranje učinkovitih ulaganja koja poboljšavaju zdravlje majki i novorođenčadi, poticanje zajedničke akcije davanja potpore roditeljima, ali i zdravstvenim djelatnicima koju pružaju skrb majkama i novorođenčadi, kontinuirano pružanje korisnih zdravstvenih informacija u svezi trudnoće, poroda i postnatalnog razdoblja.

Služba za ginekologiju i opstetriciju Opće bolnice Zadar osigurava sekundarnu zaštitu majkama i novorođenčadi, čineći pritom sve kako bi trudnoća, porod i postnatalno razdoblje bili pozitivno iskustvo. Tijekom 2024.godine u zadarskom je rodilištu rođeno 1495 djece što predstavlja povećanje za 63 bebe u odnosu na prethodnu godinu.

-Naše rodilište dio je obitelji UNICEF-a te je nositelj priznanja „Rodilište prijatelj djece“, osiguran je boravak novorođenčadi uz majku nakon poroda (Rooming in) uz promicanje dojenja kao najboljeg načina prehrane novorođenčadi. Na Odjelu rodilišta i rađaone skrbi se o majci i djetetu sve do otpusta, a majke su slobodne savjete potražiti i nakon što napuste bolnicu- ističu iz OB Zadar.

Svaka žena zaslužuje dobiti potporu u održavanju zdrave trudnoće i poroda, a društvo i zdravstveni sustav trebali bi osigurati bolju postnatalnu skrb za svaku majku i novorođenče. Stoga sva naša nastojanja idu upravo u tom pravcu, dodaju nam.

Objava SVJETSKI JE DAN ZDRAVLJA Ove godine posvećen majkama i novorođenčadi, zadarsko rodilište dio obitelji UNICEF-a pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

BEBE NESTALE IZ RODILIŠTA Hrvatska pred europskim sudom izgubila spor

AZD — Tue, 14 Jan 2025 12:45:40 +0000

Hrvatske vlasti nisu dovoljno dobro istražile slučajeve nestanka beba iz rodilišta u Slavoniji tijekom 1990., 1993. i 1994. godine, pa je Hrvatska zbog toga na Europskom sudu za ljudska prava kažnjena zbog kršenja prava na obiteljski život trima majkama, izvještava N1.

Svakoj od njih država će morati platiti i 2000 eura odštete te nadoknaditi sudske troškove koje su imale do sada. Pred Europskim sudom za ljudska prava zastupala ih je zagrebačka odvjetnica Antonija Galić Kondža.

U rodilištima su majkama govorili da su njihove bebe iznenada umrle nakon poroda. No, žene nikada nisu vidjele tijela svoje dječice niti im je objašnjeno što se doista dogodilo. Zato su posumnjale da je novorođenčad oteta i dana na nezakonito usvajanje.

Iako su prije par godina podnijele prijave i tražile od nadležnog državnog odvjetništva u Vukovaru da provede istragu, nakon nekoliko mjeseci sve je odbačeno uz obrazloženje da je nastupila zastara. Majke se nisu predavale te su sada i dokazale da hrvatski istražitelji nisu napravili dovoljno kako bi utvrdili sudbinu njihove djece.

Detalji tužbe

U tužbi su opisale kako su nakon poroda uspjele vidjeti svoje bebe i primiti ih u naručje, da bi im naknadno djelatnici bolnice rekli da su se djeca naglo razboljela i preminula. Prema navodima iz tužbe, bebe koje su bile rođene 1990. i 1993. iz vukovarske bolnice prebačene su u Novi Sad, gdje su navodno umrle, dok je djetešce koje je bilo rođeno 1994., prema tvrdnjama osoblja, preminulo u bolnici u Vukovaru.

Godinama kasnije, točnije 2019. dvije mame vidjele su dokumentarac Nestale bebe koji je govorio o nestaloj novorođenčadi u Srbiji. Pomislile su da je možda ista sudbina, odnosno nezakonito usvajanje, snašla i njihove bebe. Kontaktirale su bolnice u Vukovaru i Novom Sadu, tražeći dokumentaciju o porodima i smrti svoje djece.

Na kraju su podnijele i kaznene prijave zbog sumnje da su im djecu oteli djelatnici vukovarske i novosadske bolnice. No, početkom 2022. prijave su odbačene jer je za kazneni progon nastupila zastara.

Država se pravdala zastarom

Zastarom je zastupnica Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik odgovarala na tužbu protiv države. Naprosto, kaže, država zbog zastare kaznenog progona nije mogla učiniti ništa. Osim toga, hrvatske vlasti nisu imale kontrolu nad bolnicom u ono vrijeme, pa stoga nema ni odgovornosti Republike Hrvatske.

No, Europski sud za ljudska prava primijetio je da se državno odvjetništvo iz Vukovara ni u jednom trenutku nije pozvalo na činjenicu da nije nadležno za ovaj slučaj, već da bi se radilo o nadležnosti Republike Srbije.

Sud je rekonstruirao da su tri majke pri potrazi za informacijama o sudbini svoje djece uglavnom od hrvatskih tijela dobivale samo medicinsku i matičnu dokumentaciju. Kada su one ukazale na nedostatke i nedosljednosti u tim dokumentima i zatražile ekshumaciju, DNA testove i ispitivanje medicinskog osoblja te službenika matične službe, vlasti nisu poduzele ništa ni u jednom od ovih slučajeva.

Europski sud presudio protiv Hrvatske

Doduše, prvotno je vukovarske policija provjeravala je li ekshumacija moguća i zna li se na kojem je groblju dijete pokopano te čuva li vukovarska bolnica baze podataka o tkivima uzetim za potrebe obdukcije.

Nakon toga nije više poduzeto ništa, zbog čega je Europski sud za ljudska prava zaključio da je majkama koje nisu doznale sudbinu svojih beba Republika Hrvatska povrijedila pravo na obiteljski život što ga jamči Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

-Hrvatska mora napraviti mehanizme uz pomoć kojih će se utvrditi sudbina beba koje su navodno otete iz rodilišta tijekom 1980-ih i ranih 1990-ih, poručio je sud, prenosi Index.hr.

Objava BEBE NESTALE IZ RODILIŠTA Hrvatska pred europskim sudom izgubila spor pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

DOBRO DOŠAO NOA Dječak rođen u 14:34 prva zadarska beba u 2025., njegov imenjak ‘najbrži’ u RH!

Antena Zadar — Wed, 01 Jan 2025 16:05:12 +0000

Maleni Noa, rođen u 14:34 sati prva je beba u zadarskom rodilištu u 2025. godini!

Na Staru godinu rođeno je čak 12 djece, u 2024. godini ukupno 1495, što je povećanje za 63 bebe u odnosu na godinu ranije, 2023.

Župan Božidar Longin u pratnji pročelnika za zdravstvo dr. Marka Kolege i ravnatelja Opće bolnice Zadar, dr. Željka Čuline, tradicionalno je posjetio zadarsko rodilište i uručio prigodne darove rodiljama i osoblju rodilišta OB-a.

Inale, još jedan Noa, Noa Zečević iz Podravlja, svijet je ugledao točno u 00:00, i prva je beba rođena u Osijeku, ali i RH.

Isto tako, županLongin i pročelnik Kolega prvog dana 2025. posjetili su i djelatnike Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije, zaželjevši im sretnu i uspješnu novu godinu i, po mogućnosti, što manje posla, intervencija.

Objava DOBRO DOŠAO NOA Dječak rođen u 14:34 prva zadarska beba u 2025., njegov imenjak ‘najbrži’ u RH! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Hrvatska je prošle godine imala najmanji broj rođenih u povijesti

AZD — Fri, 05 Jan 2024 07:21:20 +0000

Hrvatska se demografski nalazi u jako teškoj situaciji, kako zbog iseljavanja tako i zbog pada broja rođenih. Ta dva problema su zapravo povezana, jer iseljavaju uglavnom mladi ljudi koji su tek na početku ili u fazi stvaranja obitelji, a time je potencijal za rađanjem djece u državi sve manji.

Po demografskim problemima Hrvatska nije jedinstvena u svijetu, ali je jedna od država koje su najviše pogođene. Problemi s padom broja rođene djece diljem Europe, zapanjujući pad ukupnog broja rođenih u Kini zadnjih nekoliko godina, nemogućnost Južne Koreje i Japana da uspore rapidno starenje stanovništva i demografsko opadanje u SAD-u svjedoče da se radi o globalnom problemu, piše Index.

Rekordno nizak broj rođenih

Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), 2023. je najgora godina u povijesti Hrvatske po pitanju broja rođenih. Do kraja studenog je rođeno manje od 30 tisuća djece, a sudeći po povijesnim trendovima za prosinac to znači da će u godini ukupno biti manje od 33 tisuće rođenih.

Za usporedbu, u 2011. su rođene 42 tisuće djece. Drastičan je to pad (cca 9 tisuća) u kratkom razdoblju, a nema naznaka da će se situacija poboljšati.

Ni u jednom mjesecu 2023. nije rođeno više od 3 tisuće djece, što nije zabilježeno ni u godinama pandemije (2020. i 2021.). Još do 2017. je bila rijetkost da u bilo kojem mjesecu broj rođenih bude manji od 3 tisuće.

S druge strane je broj umrlih relativno konstantan. Kreće se između 4 i 5 tisuća mjesečno, što znači da svaki mjesec u Hrvatskoj umire tisuću, u nekim mjesecima čak dvije do tri tisuće osoba više nego što se rađa.

Usporedi li se broj rođenih i umrlih, lako je zaključiti da je 2023. Hrvatska samo na temelju većeg broja umrlih od broja rođenih izgubila 18 tisuća stanovnika.

Ilustrativno, Hrvatska samo zbog većeg broja umrlih od rođenih svake godine izgubi više stanovnika nego što živi ljudi u gradovima poput Samobora, Đakova, Požege i Čakovca. U dvije godine izgubi isti jedan Šibenik ili Varaždin, u tri godine cijelu Pulu itd.

Demografski deficit u Hrvatskoj nije novost, ali je situacija postala gora nego prije

Ne toliko davno, do prije svega desetak godina, u Hrvatskoj je bilo više od 40 tisuća rođenih godišnje. Stopa fertiliteta, što označava prosječni broj djece po ženi, od kraja 90-ih je ispod 1.60.

Najmanja je bila 2003., kada je iznosila 1.41, nakon čega se počela postepeno obnavljati do 2009. kada je narasla na 1.58. Ali upravo te godine je počela kriza, iz koje se Hrvatska zbog krivih ekonomskih politika nije izvukla sve do 2015., do kada stopa fertiliteta pada na 1.40.

Čak je zabilježen blagi rast ukupnog broja rođenih od početka stoljeća do krize 2008. Još 2009. je bilo 44.5 tisuća rođenih, što se s aspekta 2022. i 2023. (između 33 i 34 tisuće rođenih) čini nedostižnim.

U godinama ekonomskog rasta se fertilitet oporavljao

Od 2015. godine, kada je Hrvatska izašla iz krize, stopa fertiliteta se oporavlja, pa je 2021. na 1.58 prema podacima statističke agencije EU Eurostat. Te varijacije ne znače puno, jer je potrebno imati stopu fertiliteta od 2.1 djece po ženi da bi se stanovništvo neke države prirodno održalo, i to ako nema iseljavanja.

U većini godina je Hrvatska bila ispod prosjeka EU po pitanju stope fertiliteta, iako sama EU ima velikih problema zbog niske stope. Ali većina EU nema problem koji ima Hrvatska, masovno iseljavanje mladih. Dapače, bogatije države EU održavaju svoje stanovništvo primarno kroz pomoć useljavanja, dok je Hrvatska iseljenička država.

Hrvatska svako desetljeće gubi nekoliko stotina tisuća stanovnika

Odlazak mladih osoba i mladih obitelji smanjuje potencijalni broj rođenih u budućnosti, čime se stvara efekt lavine zbog kojeg je demografsko odumiranje iznimno teško zaustaviti. Problematika oporavka broja rođenih je iznimno teška sama po sebi, a uz iseljavanje je skoro nemoguće održavati stanovništvo zemlje.

Trend je jasan; prema popisu stanovništva 2021. je u Hrvatskoj živjelo 3.87 milijuna ljudi, a prema popisu iz 2011. 4.28 milijuna. Pad od 413 tisuća stanovnika, što je otprilike ukupan broj ljudi koji živi u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji, u periodu od samo jednog desetljeća.

Jako zabrinjavajuće, posebno s obzirom na to da podaci o kretanju broja rođenih i umrlih za 2021. i 2022. pokazuju da će sljedeći popis stanovništva pokazati još gore rezultate. Bit će dobro ako popis 2031. pokaže da u Hrvatskoj živi više od 3.43 milijuna ljudi, koliko je Hrvatska zadnji put imala davne 1931.

Hrvatska ima više zdravstvenih osiguranika nego stanovnika i više birača nego punoljetnih stanovnika

Demografski podaci Hrvatske su ne samo porazni nego i paradoksalni. Broj osiguranih na Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje je veći nego broj stanovnika, pa zdravstveni sustav izdržava 236 tisuća ljudi više nego što ih živi u Hrvatskoj. Golemi dugovi zdravstva su samo posljedica te apsurdnosti, uz ostale probleme.

Hrvatska se može nazvati i najviše demokratskom zemljom na svijetu jer ima više birača od stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2021. u njoj živi 3.87 milijuna ljudi, od kojih 667 tisuća maloljetnika i 29 tisuća stranaca koji ne mogu biti birači. Ali najnoviji podaci Ministarstva uprave pokazuju da imamo 3.64 milijuna registriranih birača u Hrvatskoj, 470 tisuća više nego punoljetnih stanovnika.

Rađa se sve manje djece, mladi iseljavaju, stari umiru, ali broj zdravstvenih osiguranika je stabilan, a ni broj registriranih birača u zemlji ne pokazuje znakove opadanja. Zapanjujuće i bizarno.

Pozitivan migracijski saldo možda ublaži problem, ali ga neće eliminirati

Optimistično, 18 tisuća manje stanovnika u 2023. je zbog većeg broja umrlih nego rođenih, ali tome podatku treba pridodati i negativan migracijski saldo. 2022. je u Hrvatsku doselilo 58 tisuća osoba, a odselilo 46 tisuća.

Pozitivan migracijski saldo u 2022. je jedini put od 2008. da je Hrvatska imala više doseljenih nego odseljenih, iako je do te godine redovito iz godine u godinu više ljudi useljavalo u Hrvatsku nego iseljavalo iz nje.

DZS ne objavljuje privremene podatke o migracijama stanovništva pa o rezultatima za 2023. možemo samo nagađati, ali je moguće da će se trend nastaviti i ublažiti negativni prirodni prirast. 2022. je 11 tisuća ljudi više uselilo nego iselilo, a ako slične brojke pokažu podaci za 2023., to ipak neće biti dovoljno da potpuno nadoknadi gubitak stanovništva zbog većeg broja umrlih od rođenih.

Demografski problemi u cijelom razvijenom svijetu, sposobnost reagiranja na njih će odrediti budućnost država

Negativne demografske trendove je jako teško preokrenuti. Pokušale su puno bogatije i uspješnije države od Hrvatske, s nikakvim ili zanemarivim uspjehom. Uloženo je, u obliku novčanih sredstava, puno veće od dobivenog.

Još nije pronađena “formula” mjera koje funkcioniraju, osim u kratkom roku od par godina. Te mjere su uglavnom jako skupe, a jako neefikasne. Naravno, to ne znači da treba odustati od pokušaja da se broj rođenih i stopa fertiliteta vrati na održive razine.

Iako ne postoji jednostavan način da se postignu demografski ciljevi, dosadašnji rezultati pokazuju da najbolje funkcionira kombinacija faktora, mješavina snažnog ekonomskog rasta i dobro usmjerenih demografskih politika.

Hrvatska ima težak zadatak jer već sada ima jedno od najstarijih stanovništava u Europi, a time i u svijetu. Ne radi se samo o pitanju opstanka naroda i države kao takve nego i o ključnom ekonomskom problemu budućnosti.

Istraživanja pokazuju da starija stanovništva manje inoviraju, manje troše i manje investiraju (kada se korigira za ostale razlike). Važno je i pitanje održivosti mirovinskog sustava, jer zbog mirovinskog sustava međugeneracijske solidarnosti visina mirovina direktno ovisi o broju radnika, tj. omjeru radnika i umirovljenika.

Zapravo se radi o jednom od najvećih problema 21. stoljeća, s kojim se suočavaju sve razvijene zemlje od SAD-a i Europe do Kine i Japana. Budućnost država ovisi o sposobnosti da reagiraju na demografske probleme.

Objava Hrvatska je prošle godine imala najmanji broj rođenih u povijesti pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U zadarskoj bolnici prošle godine rođeno 53 djece manje nego godinu ranije; Novorođene bebe posjetili župan i gradonačelnik

Antena Zadar — Tue, 02 Jan 2024 10:20:10 +0000

Prva beba rođena u novoj godini u Općoj bolnici Zadar je djevojčica Tonina, a nju su i njezinu majku na prvi dan 2024. posjetili župan Zadarske županije Božidar Longin, u pratnji pročelnika za zdravstvo Marka Kolege kao i gradonačelnika Grada Zadra Branka Dukića, dr.med.

Kako je tom prigodom rekao dr. Dominik Rukavina, šef zadarskog rodilišta, u 2023. godini je bilo 1.418 poroda, rođeno 1432 djece, što je 53 djeteta manje nego u 2022.

– Imamo svaku godinu blagi pad novorođene djece što se održava ovdje kod nas općenito u županiji, a tako je kompletno u čitavoj našoj državi, imamo svaku godinu sve manje poroda, rekao je dr. Rukavina.

Inače, to je bio prvi dan kako Županija više nije osnivač Opće bolnice Zadar.

– I dalje smo uz našu bolnicu, brinemo oko bolnice kao i do sada, to pokazuje i ovaj današnji dolazak. Ono što mogu reći na ono što je prije doktor rekao, 53 djece manje nego prošle godine, ne možemo s tim biti zadovoljni, to je sigurno, ali to je za jedan malo ozbiljniji pristup tome i kako, na koji način to riješiti zaista ćemo se morati svi zajedno potruditi, ali nije dobro, to mi se ne sviđa, kazao je tom prigodom župan.

Ravnatelj zadarske bolnice Željko Čulina napomenuo je kako je bolnica sa Županijom dobro brodila kroz sve ove godine.

– I ovu 2022. godinu smo završili u financijskom plusu, nabavili dosta opreme, nadam se da će se to tako nastaviti i dalje u 2024. godini. Ne sumnjam na podršku i suradnju i dalje u radu i razvoju Opće bolnice Zadar, kazao je Čulina.

Objava U zadarskoj bolnici prošle godine rođeno 53 djece manje nego godinu ranije; Novorođene bebe posjetili župan i gradonačelnik pojavila se prvi puta na Antena Zadar.