Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da ne misli kako se treba ispričati američkom predsjedniku Donaldu Trumpu nakon njihovog sukoba u Bijeloj kući no istaknuo je i da poštuje predsjednika SAD-a.

U intervjuu za televiziju Fox News, Zelenski je na pitanje misli li da duguje ispriku odgovorio:

“Ne, poštujem predsjednika i poštujem američki narod, i (…) mislim da moramo biti vrlo otvoreni i vrlo iskreni. Nisam siguran da smo učinili nešto loše.”, prenosi N1. 

Ukrajinski čelnik je ocijenio kako ovakav ishod susreta “nije dobar ni za jednu stranu”. Također je rekao da Trump nije u pravu kada tvrdi da on nikada neće htjeti potpisati sporazum s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom ali je upozorio i da Ukrajina pri tome mora biti u snažnoj poziciji, prenijela je agencija Reuters. Priznao je da će Ukrajini biti teško oduprijeti se Rusiji bez podrške SAD-a te izrazio uvjerenje da se njegov odnos s Trumpom može spasiti. No dodao je da želi da je Trump “više na našoj strani”.

S druge strane, Trummp tvrdi da Zelenski nije za mir.

“Pa, on kaže da to želi sada. Želi se vratiti odmah, ali ja to ne mogu učiniti”, rekao je Trump tijekom prvog javnog pojavljivanja nakon sukoba i poručio kako ukrajinski čelnik prvo mora reći da želi mir.

Spor, koji je završio tako što je Zelenski napustio sastanak, rezultirao je nepotpisanim planiranim sporazumom o mineralima između nacija, izvijestila je agencija dpa. Trump je novinarima u petak rekao da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije izgledao kao čovjek koji želi mir, prenijela je agencija Reuters.

Objava SAD-UKRAJINA Trump: Zelenski nije za mir. Zelenski: Nemam se zašto ispričavati! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Zrakoplov za prijevoz pacijenata srušio se u petak u Philadelphiji, a u njemu je bilo šest osoba uključujući djevojčicu, objavila je tvrtka koja upravlja zrakoplovom.

„Trenutačno ne možemo potvrditi da ima preživjelih”, stoji u priopćenju tvrtke, prenosi N1.

Predsjednik Donald Trump napisao je na društvenim mrežama kako je “tako tužno vidjeti da se zrakoplov srušio u Philadelphiji”.

Savezna uprava za civilno zrakoplovstvo (FAA) priopćila je da je na Learjetu 55 bilo šest osoba te da se zrakoplov srušio oko 18:30.

Meksička vlada je objavila da su svi putnici na zrakoplovu bili meksički državljani, izvijestio je CNN.

Djevojčica je zrakoplovom putovala kući, a konačna je destinacija bila Tijuana, rekao je za CNN Shai Gold koji radi u odjelu za korporativnu strategiju u kompaniji Jet Rescue Air Ambulance, njena majka također je bila u zrakoplovu, kazao je novinarima.

“Strašno smo šokirani ovim tragičnim razvojem događaja”, rekao je Gold.

“Ovo je bila vrlo iskusna posada. Mi smo vodeća zrakoplovna hitna služba, letimo 600 do 700 puta godišnje”, dodao je Shai za CNN.

Lokalni mediji izvijestili su da se nesreća dogodila blizu Roosevelt Malla na sjeveroistoku Philadelphije, državni i lokalni dužnosnici izjavili su da ne znaju koliko je ljudi poginulo na tlu nakon pada zrakoplova.

Video snimke koje su emitirale lokalne televizije pokazuju da se zrakoplov srušio u gusto naseljenom području i eksplodirao.

Najmanje jedna kuća i nekoliko automobila bili su u plamenu, izvijestile lokalne novine, zrakoplov za hitnu medicinsku pomoć poletio je iz Zračne luke Sjeveroistočna Philadelphia te je putovao prema 1800 kilometara udaljenoj Zračnoj luci Springfield-Branson u Missouriju, objavila je FAA.

Ranije ovoga tjedna došlo je do sudara putničkog zrakoplova American Airlinesa i vojnog helikoptera Black Hawk iznad Washingtona.

U toj je najsmrtonosnijoj zrakoplovnoj nesreći u SAD-u od 2009. poginulo 67 osoba.

Objava U SAD NOVA TEŠKA AVIO NESREĆA Zrakoplov se srušio u Philadelphiji, putovalo šest osoba, među njima i djevojčica pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Američki predsjednik Donald Trump tvrdi da je vojni helikopter Black Hawk, koji se sudario s putničkim zrakoplovom u Washingtonu, u trenutku nesreće letio previsoko.

Vojska nije još odgovorila na zahtjev za komentarom. Američki vojni helikopteri redovito lete rutom preko rijeke Potomac u blizini jako prometne zračne luke Ronald Reagan u Washingtonu, tzv. rutom četiri. Iz sigurnosnih razloga, visina letenja za helikoptere ograničena je na 61 metar.

“Helikopter Blackhawk letio je previsoko, daleko previsoko. Daleko preko granice od 61 metra. To zaista nije preteško shvatiti, je li”, napisao je Trump na svojoj mreži Truth Social.

Savezne prometne vlasti provode istragu o nesreći. Američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je da izgleda da je u pitanju bila visina na kojoj je letio helikopter te da vojni istražitelji provode istragu na terenu. No Hegseth i vojska istaknuli su da su trojica članova posade helikoptera bili iskusni vojnici. Vojska je objavila da je instruktor letenja koji je upravljao letjelicom imao 1000 sati leta iza sebe, a drugi pilot 500.

Helikopter je pripadao 12. avijacijskom bataljunu, koji je baziran u Fort Belvoiru u Virginiji. Postrojba je zadužena za helikopterske letove na području američkog glavnog grada i redovito prevozi visoke američke dužnosnike, prenosi N1.

Objava HM… Trump: Helikopter je letio daleko previsoko, to zaista nije preteško shvatiti, je li? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Regionalni putnički zrakoplov American Airlinesa u srijedu navečer se sudario u zraku s helikopterom Black Hawk američke vojske u blizini Nacionalne zračne luke Reagan Washington, a potom se srušio u rijeku Potomac.

Američka savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) priopćila je da se regionalni zrakoplov PSA Airlinesa sudario u zraku s helikopterom Black Hawk dok je prilazio Reaganu. Dužnosnik američke vojske potvrdio je da je jedan od njihovih helikoptera sudjelovao u nesreći.

PSA je upravljao letom 5342 za American Airlines, koji je poletio iz Wichite, Kansas. American Airlines je objavio da je u zrakoplovu bilo 60 putnika i četiri člana posade, avion može prevoziti do 65 putnika. Vojska SAD-a je objavila da su u helikopteru bila tri vojnika.

“Napravljena je pogreška”
Ministar obrane Pete Hegseth izjavio je da je do nesreće došlo dok je helikopter obavljao rutinsku misiju obuke, ali je dodao da je “pogreška napravljena” tijekom obuke, prenosi N1.

“Nema isprika”, rekao je. “Vojska radi opasne stvari. Redovito radi rutinske stvari. Tragično, sinoć je napravljena greška.”

Trump: Helikopter je bio u krivo vrijeme na krivom mjestu 
“Helikopter je bio na krivom mjestu u krivo vrijeme i dogodila se tragedija”, rekao je Donald Trump na pressici u Bijeloj kući u četvrtak.

Trump je kazao da je zemlja “u žalosti”. Pozdravio je operaciju potrage i spašavanja na svim razinama, a naveo je da nema preživjelih.

“Ovo je stvarno potreslo mnoge ljude, uključujući ljude iz drugih naroda, nažalost”, kazao je Trump.

Dodao je da je u avionu bilo Rusa, ali ne spominje druge nacionalnosti. Kaže da ima “ideje” i teorije o tome što se dogodilo, iako je priznao da je istraga još uvijek na početku.

“Nismo znali što je dovelo do nesreće, ali imamo čvrsta mišljenja i ideje… Saznat ćemo kako je došlo do ove katastrofe i osigurat ćemo da se ništa slično više nikada ne ponovi”, dodao je predsjednik.

Trump je također udario po svojim političkim neprijateljima, ovaj put Baracku Obami zbog navodnog zapošljavanja “osrednjeg” osoblja za poslove kontrole zračnog prometa koji zahtijevaju “vrhunsku inteligenciju”, piše BBC.

Avion uzletio iz Wichite bez problema
Putnički zrakoplov koji je sudjelovao u smrtonosnom sudaru kod Washingtona poletio je iz Wichite u Kansasu bez ikakvih problema, rekao je direktor gradskih zračnih luka Jesse Romo.

“Prema našim saznanjima, sve se odvijalo normalno”, rekao je Romo novinarima tijekom konferencije za novinare pa dodao: “Dakle, nije bilo abnormalnosti u operaciji.”

Ljudi koji ovaj tjedan planiraju letjeti iz Wichite u zračnu luku Reagan National trebali bi provjeriti s American Airlinesom kakva je trenutna situacija, dodao je Romo.

Gradonačelnica Wichite: Nema preživjelih
Gradonačelnica Wichite Lily Wu na emotivnoj konferenciji za novinare u četvrtak je poručila da će zbog ove tragedije Washington, DC, i Wichita, Kansas zauvijek biti ujedinjeni.

Kazala je da joj je priopćeno da su tijela pronađena i da nema preživjelih, piše CNN. Izvučeno je 28 tijela, rekli su dužnosnici u Washingtonu ranije u četvrtak.

“Ovo je užasna tragedija koja će zauvijek ujediniti one u Washingtonu i Wichiti”, dodala je gradonačelnica.

Objava SUDAR HELIKOPTRERA I ZRAKOPLOVA Nema preživjelih u strašnoj nesreći iznad Washingtona pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Muškarac koji se kamionetom zabio u ljude u New Orleansu pokušao je ubiti „što je više ljudi moguće”, objavila je u srijedu policija tog američkog grada, dodavši da je napadač ubijen, prenosi CNN.

Napadač na povijesnu ulicu Bourbon imao je veliku želju „izazvati pokolj”, rekla je dužnosnica policije Anne Kirkpatrick, a prenosi agencija France Presse, prenosi N1.

Prema trenutnim podacima hitnih službi poginulo je najmanje desetero ljudi, a više desetaka ih je ozlijeđeno. Napadač je ubijen, piše CNN.

Kirkpatrick je rekla da napad nije spriječen usprkos prisutnosti više od 300 policajaca, dodajući da je napadač zaobišao policijske barikade.

Napadač je također pucao na snage sigurnosti, ozlijedivši dva policajca.

“Taj čovjek, počinitelj, iz svog je vozila pucao na naše policajce kad se sudario. Njihovo stanje je stabilno”, rekla je Kirkpatrick.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je u srijedu, nakon napada vozilom na ljude u New Orleansu, da SAD neće tolerirati napade na svoje stanovnike, dok je novoizabrani predsjednik Donald Trump povezao taj čin s ilegalnom imigracijom.

“Kada kažem da su kriminalci koji dolaze daleko gori od kriminalaca koje imamo u našoj zemlji, tu tvrdnju neprestano pobijaju demokrati i ‘fake news mediji’, ali to se pokazalo točnim”, ocijenio je Trump na svojoj mreži Truth Social.

Muškarac se u srijedu u ranim jutarnjim satima kamionetom zabio u mnoštvo u New Orleansu.

Zatim je izišao iz vozila i otvorio vatru na snage sigurnosti, ozlijedivši dvojicu policajaca, a pronađena je i najmanje jedna eksplozivna naprava, prenijeli su američki mediji.

Policija tog grada u Louisiani rekla je da napad nije spriječen usprkos prisutnosti više od 300 policajaca, dodajući da je napadač zaobišao policijske barikade.

FBI je objavio da je napadač mrtav i da istražuje je li riječ o terorizmu…

Objava TERORIZAM U SAD? Policija objavila detalje užasa u New Orleansu: Napadač pokušao ubiti “što je više moguće ljudi!” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava ALARM U SAD Iran naredio atentat na Trumpa prije izbora? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima vjerojatno će rezultirati velikim promjenama u trgovinskoj politici SAD-a, odnosu prema ratu u Ukrajini, klimatskim promjenama, električnim vozilima, porezima i ilegalnim imigracijama.

Bivši i novoizabrani republikanski predsjednik pred biračima se u kampanji obvezao voditi drugačiju politiku od aktualne politike demokratske administracije. Premda će mu za neke od prijedloga trebati i odobrenje Kongresa, evo pregleda promjena koje je najavio uvesti u svom drugom četverogodišnjem mandatu, prenosi N1.
VIŠE CARINA
Trump je iznio ideju o carinama od 10 posto ili više na svu robu uvezenu u SAD, čime će, kaže, eliminirati trgovinski deficit. No kritičari kažu da bi to dovelo do viših cijena po američke potrošače i globalne ekonomske nestabilnosti.

Također je rekao da bi trebao imati ovlasti za postavljanje viših, recipročnih carina na zemlje koje su uvele carine na uvoz iz SAD-a. Zaprijetio je uvođenjem carina od 200 posto na neke uvezene automobile, uz napomenu da je posebno odlučan spriječiti ulazak automobila iz Meksika u svoju zemlju.

Sugerirao je i da bi se saveznici poput Europske unije mogli suočiti s većim carinama na svoju robu.

No Trumpova politika ipak posebice cilja Kinu. On predlaže postupno ukidanje kineskog uvoza robe poput elektronike, čelika i lijekova tijekom četiri godine. Još namjerava zabraniti kineskim tvrtkama posjedovanje američkih nekretnina i infrastrukture u energetskom i tehnološkom sektoru.

Izjavio je da je “carina” njegova omiljena riječ i da je vidi kao generator prihoda koji bi pomogao u punjenju državne blagajne.

MASOVNE DEPORTACIJE
Novoizabrani predsjednik obećao je da će ponovno uspostaviti svoju politiku iz prvog mandata usmjerenu na ilegalne prelaske granice i nastaviti s novim opsežnim ograničenjima.

Obvezao se ograničiti pristup azilu na granici SAD-a i Meksika i krenuti u najveći pothvat deportacije u američkoj povijesti, što bi vjerojatno naišlo na pravne izazove i otpor demokrata u Kongresu.

Rekao je da će angažirati Nacionalnu gardu, i, ako bude potrebno, federalnu vojsku, kako bi postigao svoj cilj, a nije isključio ni postavljanje sabirnih logora za obradu ljudi prije deportacije.

Trump je rekao da će tražiti ukidanje stjecanja državljanstva po načelu teritorija za djecu imigranata, što je u suprotnosti s dugogodišnjim tumačenjem 14. amandmana američkog ustava.

Također daje naslutiti da će opozvati zaštićeni pravni status za neke zajednice, poput Haićana ili Venezuelanaca.

Kaže da će ponovno uvesti takozvanu “zabranu putovanja” koja ograničava ulazak u Sjedinjene Države ljudima s popisa zemalja s većinskim muslimanskim stanovništvom, što je izazvalo brojne pravne bitke tijekom njegova prvog mandata.

KRAJ ZELENE POLITIKE
Izabrani republikanski predsjednik obećao je povećati proizvodnju fosilnih goriva u SAD-u olakšavanjem postupka izdavanja dozvola za bušenje na područjima u saveznom vlasništvu i poticati otvaranje novih plinovoda. Rekao je da će ponovno odobriti bušenje nafte u zaštićenom području Arctic National Wildlife Refuge u Aljasci.

No pitanje hoće li naftna industrija to učiniti i povećati proizvodnju u vrijeme kada su cijene nafte i plina relativno niske, ostaje otvoreno.

Rekao je da će ponovno povući Sjedinjene Države iz Pariškog klimatskog sporazuma, okvira za smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova te da će poduprijeti povećanu proizvodnju nuklearne energije. Također bi poništio propise demokratskog predsjednika Joea Bidena o električnim vozilima i druge politike usmjerene na smanjenje emisija iz automobila.

Tvrdi da SAD treba biti u stanju potaknuti proizvodnju energije kako bi država bila konkurentna u razvoju sustava umjetne inteligencije, koji troše goleme količine energije.

UKIDANJE PROGRAMA RASNE RAZNOLIKOSTI
Obvezao se pred biračima zahtijevati od američkih visokih učilišta da “brane američku tradiciju i zapadnu civilizaciju” i rekao da će ih očistiti od programa raznolikosti. Umjesto toga će, kaže, uputiti ministarstvo pravosuđa da pokrene slučajeve zbog kršenja građanskih prava protiv škola koje sudjeluju u rasnoj diskriminaciji.

U vrtićima i školama Trump bi podržao programe koji roditeljima omogućuju korištenje javnih sredstava za privatnu ili vjersku poduku.

Trump također želi ukinuti federalni odjel za obrazovanje te kontrolu nad školstvom ostaviti saveznim državama.

BEZ FEDERALNE ZABRANE POBAČAJA
Tijekom svoga prvog predsjedničkog mandata imenovao je troje sudaca Vrhovnog suda SAD-a koji su bili dio većine kojom je ukinuta ustavna zaštita pobačaja temeljena na presudi Roe protiv Wadea iz 1973. Vjerojatno će nastaviti imenovati savezne suce koji će podržavati ograničenja pobačaja.

Istodobno je rekao da je savezna zabrana pobačaja nepotrebna i da bi to pitanje trebalo riješiti na državnoj, a ne federalnoj razini. Tvrdi da je šestotjedna zabrana koju favoriziraju neki republikanci prestroga i da bi svaki zakon trebao uključivati ​​iznimke za silovanje, incest i ugroženo zdravlje majke.

Republikanac sugerira da neće nastojati ograničiti pristup tableti za pobačaj mifepristonu nakon što je Vrhovni sud SAD-a odbio osporavanje vladinog pristupa njegovu reguliranju.

Podržava politike koje promiču in vitro oplodnju (IVF), kontrolu rađanja i prenatalnu skrb.

ZAVRŠETAK RATOVA
Trump je kritičan prema američkoj podršci Ukrajini u ratu s Rusijom i ranije rekao je da bi mogao okončati rat za 24 sata bude li izabran, iako nije pojasnio kako bi to postigao. Sugerirao je da će Ukrajina možda morati prepustiti dio svog teritorija ako se želi postići mirovni sporazum, što je ideja koju Ukrajina dosljedno odbija.

Također je rekao da će pod njegovim predsjedanjem SAD iz temelja preispitati “NATO-ovu svrhu i NATO-ovu misiju”. Podržao je Izrael u borbi protiv Hamasa u Gazi, ali ga je pozvao da prekine svoju ofenzivu.

Od Trumpa se može očekivati ​​da nastavi politiku naoružavanja Izraela kakvu je vodila i Bidenova administracija. Istodobno, vjerojatno će se zalagati za povijesnu normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, što je napor koji je uložio tijekom svog predsjedničkog mandata od 2017. do 2021., a kojem je Biden također težio.

Bivši i novoizabrani predsjednik rekao je i da će “zaustaviti patnju i razaranje u Libanonu”, bez pojašnjenja na koji način će to postići.

Predložio je izgradnju “željezne kupole”, masivnog proturaketnog obrambenog štita sličnog izraelskom, nad cijelim kontinentalnim dijelom Sjedinjenih Država.

Trump je također predložio slanje oružanih snaga u Meksiko u borbi protiv narkokartela i korištenje američke mornarice za formiranje blokade te zemlje kako bi se zaustavilo krijumčarenje opasne i sve raširenije droge fentanila.

ISTRAGE NAD NEPRIJATELJIMA, POMAGANJE SAVEZNICIMA
Trump je povremeno obećao koristiti savezne agencije za provođenje zakona kako bi istražio svoje političke neprijatelje, uključujući izborne dužnosnike, odvjetnike i stranačke donatore.

Tako onda i kaže da će razmotriti imenovanje posebnog tužitelja koji će ispitati Bidena, iako nije precizirao temelje za takvu istragu.

Najavio je razmatranje otpuštanja državnih tužitelja koji ne slijede njegove upute, što bi predstavljalo prekid s dugotrajnom američkom politikom neovisnog federalnog aparata za provođenje zakona.

Trump je rekao da će razmotriti pomilovanje svih osuđenih za zločine u vezi s napadom na Kapitol 6. siječnja 2021., nakon proglašenja njegova poraza na prethodnim predsjedničkim izborima.

Osim kaznenih istraga, predložio je korištenje vladinih regulatornih ovlasti za kažnjavanje onih koje smatra neistomišljenicima, poput televizijskih mreža.

POREZNE OLAKŠICE
Zajedno sa svojim trgovinskim i energetskim programima, Trump se obvezao srezati savezne propise koji, tvrdi, ograničavaju stvaranje radnih mjesta. Obećao je zadržati široko smanjenje poreza iz 2017. koje je potpisao dok je bio na dužnosti, a njegov ekonomski tim raspravlja o daljnjem krugu smanjenja poreza za pojedince i poduzeća osim onih donesenih u njegovom prvom mandatu.

Donald Trump obećao je smanjiti stopu poreza na dobit s 21% na 15% za tvrtke koje proizvode svoje proizvode u SAD-u.

Rekao je da će tražiti zakon kojim bi se ukinulo oporezivanje napojnica i plaća za prekovremeni rad kako bi se pomoglo konobarima i drugim uslužnim radnicima. Obećao je da neće oporezivati ​​niti smanjivati ​​socijalne naknade.

Trump je također rekao da će kao predsjednik vršiti pritisak na federalnu banku da snize kamatne stope, ali to ne bi i zahtijevao.

Za većinu, ako ne i za sve, njegovih poreznih prijedloga bilo bi potrebno odobrenje Kongresa. Proračunski analitičari upozorili su da bi niz smanjenja poreza povećao savezni dug.

ČIŠĆENJE FEDERALNE BIROKRACIJE
Trump bi nastojao desetkovati “duboku državu”, karijerne federalne službenike za koje kaže da tajno ostvaruju vlastite ciljeve . To bi učinio izvršnom naredbom koja bi preklasificirala tisuće radnika kako bi im se omogućio otkaz. To bi se vjerojatno osporilo na sudu.

Uspostavit će neovisno povjerenstvo za učinkovitost vlade na čelu s pristašom milijardera Elonom Muskom kako bi se iskorijenilo rasipanje u federalnoj vladi. Nije detaljno opisao kako će tijelo funkcionirati. Vlada već ima nadzorna tijela poput Ureda za upravljanje i proračun, i glavne istražitelje u saveznim agencijama.

Trump bi se obračunao i sa saveznim zviždačima, koji su obično zaštićeni zakonom, te bi osnovao neovisno tijelo za “nadziranje” američkih obavještajnih agencija.

Objava NOVI-STARI PREDSJEDNIK SAD Ovo je pregled Trumpovih obećanja… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Kampanja za američke predsjedničke izbore ulazi u posljednji dan. Prema anketama, piše BBC, Donald Trump ili Kamala Harris zapravo bi mogli biti dva ili tri boda bolji – dovoljno za pobjedu.

Postoje uvjerljiv argumenti zašto svaki od njih može imati prednost kada je u pitanju izgradnja koalicije birača na pravim mjestima, a zatim i osiguravanje njihovog izlaska na birališta.

TRUMP BI MOGAO POBIJEDITI JER…
1. On nije na vlasti
Ekonomija je pitanje broj jedan za birače, a iako je nezaposlenost niska, a tržište dionica cvjeta, većina Amerikanaca kaže da se svakodnevno bore s višim cijenama, piše BBC.

Inflacija je nakon pandemije dosegla razine koje nisu viđene od 1970-ih, dajući Trumpu priliku da se zapita: “Je li vam sada bolje nego prije četiri godine?”

U 2024. birači diljem svijeta nekoliko su puta izbacili vladajuću stranku, dijelom i zbog visokih, postcovidnih, troškova života. Čini se da su i glasači u SAD-u gladni promjena.

Samo četvrtina Amerikanaca kaže da je zadovoljna smjerom u kojem zemlja ide, a dvije trećine da ima loše ekonomske izglede.

Harris je pokušala biti takozvani kandidat za promjenu, ali kao potpredsjednica teško se distancirala od nepopularnog Joea Bidena.

2. Otporan na loš “glas”
Unatoč posljedicama nereda 6. siječnja 2021., nizu optužnica i kaznenoj presudi bez presedana, Trumpova potpora ostala je stabilna cijele godine na 40 posto ili više…

Dok demokrati i konzervativci “nikad-Trump” kažu da nije sposoban za dužnost, većina republikanaca slaže se kada Trump kaže da je žrtva političkog lova na vještice…

S obzirom na to da su obje strane ukopane, on samo treba pridobiti mali dio neodlučnih glasača.

3. Daje upozorenja o ilegalnoj imigraciji
Osim stanja u gospodarstvu, izbore često odlučuje pitanje s emocionalnim privlačenjem. Demokrati će se nadati da je to pobačaj, dok se Trump kladi da je to imigracija.

Nakon što su ilegalne imigracije dosegle rekordnu razinu pod Bidenom, a priljev je utjecao na države koje su udaljene od granice, ankete pokazuju da birači više vjeruju Trumpu u pogledu imigracije – i da mu ide puno bolje s Latinoamerikancima nego na prethodnim izborima.

4. Puno više ljudi nema diplomu nego što je ima
Trumpov apel biračima koji se osjećaju zaboravljenima i ostavljenima transformirao je američku politiku pretvarajući tradicionalne demokratske izborne jedinice poput sindikalnih radnika u republikance…

Ako poveća izlaznost u ruralnim i prigradskim dijelovima, to može nadoknaditi gubitak umjerenih, fakultetski obrazovanih republikanaca.

5. Na njega se gleda kao na snažnog čovjeka u nestabilnom svijetu
Trumpovi protivnici kažu da potkopava američke saveze ulagivanjem autoritarnim vođama.

Bivši predsjednik svoju nepredvidivost ipak vidi kao snagu i ističe da nijedan veliki rat nije počeo dok je on bio u Bijeloj kući.

Mnogi Amerikanci su ljuti, iz različitih razloga, zbog toga što SAD šalje milijarde Ukrajini i Izraelu – i misle da je Amerika slabija pod Bidenom.

Većina glasača, posebice muškarci kojima se Trump udvarao putem podcasta poput Joea Rogana, vidi Trumpa kao jačeg vođu od Harrisa.

HARRIS BI MOGLA POBIJEDITI JER…
1. Ona nije Trump
Unatoč Trumpovim prednostima, on ostaje duboko polarizirajuća figura.

Godine 2020. osvojio je rekordan broj glasova za republikanskog kandidata, ali je poražen jer je izašlo još sedam milijuna Amerikanaca da podrže Bidena.

Ovaj put, Harris igra na faktor straha od Trumpovog povratka. Nazvala ga je “fašistom” i prijetnjom demokraciji, dok je obećala da će se pomaknuti s “drame i sukoba”.

Reuters/Ipsos vanjska anketa u srpnju pokazala je da četiri od pet Amerikanaca osjeća da zemlja izmiče kontroli. Harris će se nadati da će je birači – osobito umjereni republikanci i neovisni – vidjeti kao kandidatkinju stabilnosti.

2. Ona nije Biden
Demokrati su bili suočeni s gotovo sigurnim porazom u trenutku kada je Biden ispao iz utrke. Ujedinjeni u želji da pobijede Trumpa, stranka se brzo okupila oko Harris. Impresivnom brzinom od samog početka poslala je poruku koja je gledala u budućnost.

Dok su je republikanci povezivali s Bidenovom politikom, Harris je neke od njihovih linija napada specifičnih za Bidena učinila suvišnima.

Najjasniji od njih je dob – ankete su dosljedno pokazivale da su glasači stvarno zabrinuti oko Bidenove podobnosti za dužnost. Sada se utrka okrenula i Trump je taj koji se natječe da postane najstarija osoba koja je ikada osvojila Bijelu kuću.

3. Zagovarala je prava žena
Ovo su prvi predsjednički izbori otkako je Vrhovni sud SAD-a poništio Roe v Wade i ustavno pravo na abortus.

Birači zabrinuti oko zaštite prava na pobačaj velikom većinom podržavaju Harris, a vidjeli smo na prošlim izborima – posebice na izborima 2022. – da to pitanje može potaknuti odaziv i imati stvarni utjecaj na rezultat.

Ovog puta, 10 država, uključujući Arizonu, imat će glasačke inicijative u kojima će se glasači pitati kako bi trebalo regulirati pobačaj. Ovo bi moglo povećati izlaznost u korist Harris.

Povijesna priroda njezine težnje da postane prva žena predsjednica također bi mogla ojačati njezino značajno vodstvo među glasačicama.

 4. Vjerojatnije je da će se njezini birači pojaviti
Vjerojatnije je da će na izbore izaći birači s kojima Harris jača anketu, poput fakultetski obrazovanih i starijih ljudi.

Demokrati u konačnici postižu bolje rezultate u skupinama s visokim odazivom, dok je Trump postigao napredak u skupinama s relativno niskim odazivom poput mladih muškaraca i onih bez fakultetske diplome.

Trump, na primjer, ima veliku prednost među onima koji su bili registrirani, ali nisu glasovali 2020., prema anketi New York Timesa/Siene.

Ključno je pitanje, dakle, hoće li se ovaj put pojaviti.

5. Skupila je – i potrošila – više novca
Nije tajna da su američki izbori skupi, a izbori 2024. su na putu da budu najskuplji ikada.

Ali kada je u pitanju kupovna moć – Harris je na vrhu. Ona je prikupila više otkako je postala kandidatkinja u srpnju nego Trump u cijelom razdoblju od siječnja 2023., prema nedavnoj analizi Financial Timesa, koja također navodi da je njezina kampanja potrošila gotovo dvostruko više na oglašavanje.

To bi moglo igrati ulogu u tijesnoj utrci o kojoj će na kraju odlučiti glasači u državama koje su trenutno bombardirane političkim oglasima.

Sve o posljednjem danu kampanje američkih izbora pratimo na OVOM LINKU.prenosi N1.

Objava SAD Deset razloga zašto bi Trump ili Harris mogli pobijediti na izborima… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Od trovanja hranom povezanog s izbijanjem Escherichije coli u McDonald’sovim Royal Chees hamburgerima jedna je osoba umrla, a deseci su završili u bolnici, prenosi N1.

Trovanje, koje je počelo u rujnu, proširilo se na deset američkih država s najmanje 49 prijavljenih infekcija, priopćio je američki Centar za kontrolu bolesti (CDC).

“Epidemiološki podaci pokazuju da su hamburgeri koji se poslužuju u McDonald’su, kontaminirani Escherichijom coli i uzrokuju mučninu”, priopćili su iz CDC-a, prenosi CNBC.

Najveći broj slučajeva koncentriran je u Coloradu i Nebraski. Ostale države sa zaraženima uključuju Iowu, Kansas, Missouri, Montanu, Oregon, Utah, Wisconsin i Wyoming. Prema CDC-u, deset osoba je hospitalizirano – uključujući jedno dijete s ozbiljnim komplikacijama bubrega.

Sve ispitane osobe u vezi s infekcijama izjavile su da su jele u McDonald’su prije nego što su se razboljele. Većina njih spomenula je jedenje popularnog hamburgera Royal Cheese, koji se u SAD-u zove Quarter Pounder. Vjeruje se da je zaraza povezana s lukom u njima. Kompanija je povukla sporne hamburgere i distribuciju luka.

Cijena dionice McDonald’sa pala je više od šest posto nakon ovih vijesti, a vjerojatno slijede i multimilijunske tužbe.

Objava JEDNA OSOBA UMRLA Deset je otrovano nakon obroka u McDonaldsu u SAD-u pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Jedan korisnik na društvenoj mreži Tik Tok već je u nekoliko navrata jeo poput američkih predsjednika – tako je jedan dan jeo istu hranu kao i Joe Biden, drugu kao George Bush, treći kao Barack Obama, a onda je red došao i na Donalda Trumpa.

Iako bi čovjek pomislio da bivši američki predsjednik i trenutni kandidat za predsjednika svaki dan jede fine i skupe stvari, stvarnost je malo drugačija, a čak se i ovaj tiktoker iznenadio kada je vidio što to Trump svakog dana jede – i nije baš bio impresioniran, prenosi Index.

12 limenki Coca Cole dnevno

“Cijeli dan jedem kao predsjednik, a danas je na red došao Donald Trump“, kaže on na početku videa i dodaje da Trump najčešće preskače doručak, ne pije ni kavu ni čaj, a umjesto doručka popije dijetalnu Coca-Colu. U Bijeloj kući je čak imao instaliran gumb za dijetalnu Coca-Colu, koju su mu nerijetko donosili i do 12 puta dnevno, prenosi N1.

Osim što je pio 12 limenki dijetalne Cole dnevno, volio je i jesti grickalice, a najčešće je to bio Lays čips ili Doritosi. Tiktoker je napomenuo i da Trump uvijek otvara novi paket grickalica, čak i ako je u starom paketu ostalo još grickalica za pojesti, i to zato što je germofob i ima strah od bakterija.

Za večeru brza hrana

Tiktoker je otkrio da je on tijekom dana uspio popiti “samo” sedam limenki dijetalne Coca-Cole, a za ručak je jeo omiljeno Trumpovo jelo – dobro pečeni odrezak preliven kečapom, uz salatu i, naravno, limenku dijetalne Cole. Ipak, Trump je nekad volio preskočiti ručak, samo kako bi se za večeru mogao pošteno najesti.

Za večeru Trump često bira McDonald’s, i to dva Big Maca, dva Filet-O-Fisha i mali čokoladni shake, pa je to naručio i ovaj tiktoker. Na kraju dana priznao je da se prilično najeo, no sve mu je skupa malo teško “sjelo” na želudac jer je popio previše dijetalnih Cola.

Objava Kako se hrani Donald Trump? Evo što sve bivši (možda i budući) američki predsjednik pojede u jednom danu… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.