Plan da se ukine pomicanje sata dva puta godišnje u Europskoj uniji “na ledu” je već godinama. Poljska, koja trenutno predsjeda Europskom unijom, želi da ga se ponovno razmotri unatoč inerciji u Bruxellesu. Pomoć bi mogla stići iz neočekivanog smjera – od Trumpa i Muska, piše Europska novinska redakcija (ENR).

Svake godine potkraj ožujka ponavlja se isti igrokaz. Mnogi se zbunjeno pitaju pomiče li se sat unaprijed ili unatrag za jedan sat. Svake godine milijuni Europljana, od Danske do Hrvatske, pitaju se treba li im zaista ljetno računanje vremena i što je to uopće.

Europska komisija predložila je 2018. da se ukine sezonsko pomicanje sata nakon što je gotovo četiri milijuna ljudi u tadašnjih 28 država članica EU-a, prije brexita, to podržalo u javnim konzultacijama. Europski parlament podržao je reformu godinu dana poslije, ali je ona pala u drugi plan zbog protivljenja nekih država članica.

Aktualna direktiva stupila na snagu 2001.

Poljska, koja do srpnja predsjeda rotirajućim predsjedništvom, poručila je da je vrijeme da se to pitanje vrati na dnevni red. Poljsko predsjedništvo održat će tehničke razgovore s državama članicama potkraj travnja kako bi utvrdilo postoje li izgledi da se postigne dogovor o ukidanju pomicanja sata, potvrdili su europski izvori.

Praksa pomicanja sata naprijed na proljeće kako bi se dobilo sat dnevnog svjetla više navečer provodi se s prekidima u nekim europskim zemljama od Prvoga svjetskog rata. Mnoge europske zemlje odustale su od te mjere jer ih je podsjećala na rat. Tijekom naftne krize 1970-ih ponovno je vraćena kako bi se uštedjelo energiju i od tada je na snazi.

Europske zemlje uvele su ljetno računanje vremena kasnih 1970-ih ili ranih 1980-ih. EU je prve propise o ljetnom računanju vremena dobio 1980. kada je donesena direktiva koja je koordinirala postojeće nacionalne prakse. Cilj je bio osigurati glatko funkcioniranje jedinstvenog tržišta, objašnjava se na portalu Europskog vijeća.

Sadašnja direktiva stupila je na snagu 2001. Po njezinim odredbama, sve države članice prelaze na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku, a vraćaju se na zimsko posljednje nedjelje u listopadu. Svrha ljetnog računanja vremena bila je ušteda na troškovima za energiju jednim dodatnim satom dnevnog svjetla navečer.

Studije ukazuju na jako nizak potencijal za uštedu energije

Međutim, stvarna ušteda energije je upitna. Njemačka agencija za okoliš sažela je to ovako: “Koliko se energije zaista uštedi prelaskom na ljetno računanje vremena ne može se precizno utvrditi jer promjena dovodi do manje potrošnje u nekim područjima i veće u drugima.”

To znači da se, s jedne strane, dnevno svjetlo koristi učinkovitije tijekom ljetnog računanja vremena, što rezultira uštedama struje u večernjim satima. S druge strane, troši se više energije na grijanje zbog ranijeg buđenja u hladnijim jutarnjim satima u proljeće i jesen.

Većina studija ukazuje na jako nizak potencijal za uštedu energije. Sve je više dokaza za štetne učinke na zdravlje zbog pomicanja sata, i u sjevernim i u južnim europskim zemljama.

“Postoji mnogo dokaza koji sugeriraju da je pomicanje sata dva puta godišnje loše za ljudsko zdravlje, loše za životinje, loše za cestovni promet i da ima jako malo dobrih strana. Zato mislim da je vrijeme da se tome kaže zbogom”, rekao je irski zastupnik u Europskom parlamentu Seán Kelly, jedan od najglasnijih zagovornika ukidanja pomicanja sata.

Godine 2017. dansko istraživanje pokazalo je da 11 posto više ljudi pati od depresije u tjednu nakon pomicanja sata s ljetnog na zimsko računanje vremena u odnosu prema drugim tjednima u godini. “Izravno je dokazano da za ljude koji su skloni depresiji nagli početak tame može biti okidač za bolest”, istaknuo je Jørgen Bak, predsjednik Danskog udruženja protiv ljetnog računanja vremena.

Neurologinja: Prosječnoj osobi treba pet do deset dana da se navikne

“U Španjolskoj bi najbolji pristup bio da se zadrži vremenska zona najbliža našem meridijanu, a to je zimsko računanje vremena”, naveo je Gonzalo Pin, koordinator Skupine za san i kronobiologiju Španjolskog udruženja za pedijatriju (AEP).

“Iznenadno pomicanje sata značajno izbacuje iz ravnoteže naš neurohormonalni sustav – kortizol, melatonin, serotonin i kolesterol – koji ima svoj vlastiti biološki ciklus”, naglasio je Pin. Ali znanstvenici s tim u vezi nisu suglasni.

Bugarska neurologinja Diana Dečovska izjavila je u intervjuu za Bugarsku novinsku agenciju (BTA) 2022. da se ljudsko tijelo može brzo prilagoditi i da pomicanje sata za jedan sat općenito nije toliko stresno. “Prosječnoj osobi treba pet do deset dana da se navikne na pomicanje sata”, objasnila je.

Dečovska je citirala podatke po kojima samo pet posto ljudi pati od negativnijih reakcija na pomicanje sata. Oni mogu imati probleme sa spavanjem što može dovesti do nervoze, razdražljivosti, smanjene koncentracije i lošijeg raspoloženja. Stariji ljudi i oni s kroničnim bolestima skloniji su tim negativnim posljedicama i njihova tijela slabije se prilagođavaju.

Trump ublažio svoje stajalište

Premda je Europska komisija prije oko šest i pol godina predložila da se ukine pomicanje sata, države članice još o tome nisu postigle dogovor. Prijedlog je slijedio internetsko ispitivanje provedeno u ljeto 2018. u kojem je sudjelovalo 4,6 milijuna ljudi, od kojih je 84 posto reklo da podržava ukidanje pomicanja sata.

Međutim, značajan broj ljudi odgovorio je samo u Njemačkoj i Austriji. Od 4,6 milijuna ljudi koji su odgovorili, više od 3,1 milijuna bilo je iz Njemačke, a više od 260.000 iz Austrije. Broj ljudi koji su odgovorili u drugim zemljama bio je jako nizak. Nijemci su premoćno glasali da ljetno računanje vremena bude stalno.

Poljsko predsjedništvo neformalno razmatra je li moguće progurati prijedlog da se ukine pomicanje sata, ali je svjesno da je taj prijedlog dosad dobio tek ograničenu potporu država članica. Glasnogovornica Europske komisije kazala je: “Vjerujemo da je koordinirano rješenje još moguće i potičemo nastavak razgovora.”

Poljski ministar razvoja i tehnologije Krzysztof Paszyk rekao je da je stajalište Komisije rezultat njegova razgovora s povjerenikom za promet Apostolosom Cicikostasom. “Obojica se slažemo da bi pomicanje sata u Europi trebalo ukinuti. Poljsko predsjedništvo ima punu potporu za djelovanje po tom pitanju”, napomenuo je ministar.

Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je, nakon što je ponovno izabran u Bijelu kuću, da želi ukinuti ljetno računanje vremena jer je “nezgodno” i “jako skupo”, no u međuvremenu je ublažio stajalište.

Tri vremenske zone

Trumpov saveznik i tehnološki milijarder Elon Musk uključio se u raspravu upitavši prošli mjesec svoje pratitelje bi li radije ustajali sat vremena ranije ili kasnije. Većina je rekla da više voli kasniji izlazak i zalazak Sunca cijelu godinu.

I dok problem često može biti manjak političkog jedinstva unutar Europske unije, u ovom slučaju pitanje ima i geografski aspekt koji se ne smije zanemariti. U Europskoj uniji postoje tri vremenske zone, od kojih je najveća srednja Europa, od Poljske na istoku do Španjolske na zapadu.

Kada bi sve zemlje u toj zoni usvojile, na primjer, trajno ljetno računanje vremena, u Belgiji, Nizozemskoj i Danskoj Sunce bi zimi izlazilo tek sredinom jutra, a u sjeverozapadnoj Španjolskoj oko 10 sati ujutro. Kada bi, pak, usvojile zimsko računanje vremena, Sunce bi u istočnoj Poljskoj ljeti izlazilo u tri sata ujutro, a u Berlinu u 3,44 sati ujutro.

S druge strane, kada bi zemlje na zapadu i sjeveru kontinenta ušle u zapadnoeuropsku vremensku zonu, što bi bilo prirodno, pojavile bi se nove komplikacije jer bi, na primjer, Francuska i Njemačka pripadale dvjema različitim vremenskim zonama. Zasad izgleda da je pomicanje sata dva puta godišnje, unatoč svim svojim nedostacima, ipak najbolji kompromis, prenosi Index.hr.

Objava PROŠLOST ILI BUDUĆNOST Poljska ponovno pokreće pitanje ukidanja sezonskog pomicanja vremena u EU pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Većina ljudi u SAD-u 9. ožujka pomaknut će satove jedan sat unaprijed zahvaljujući početku ljetnog računanja vremena. No ako predsjednik Donald Trump postupi u skladu s onim što je izjavio o ovoj praksi, ljetno računanje vremena kakvo poznaju Amerikancima bi se moglo promijeniti.

Dana 13. prosinca 2024. na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio je: “Republikanska stranka dat će sve od sebe kako bi eliminirala ljetno računanje vremena. Ono ima malo, ali glasno biračko tijelo – no ne bi ga trebalo imati! Ljetno računanje vremena je nepraktično i vrlo skupo za našu naciju.”

Međutim još nije poduzeo nikakve konkretne korake po tom pitanju, a stručnjaci nisu sigurni koje bi promjene mogle uslijediti.

David Prerau, stručnjak za ovu temu, kaže da postoje tri mogućnosti, prenosi Time. Prva je zadržavanje trenutnog sustava pomicanja satova dva puta godišnje. Trenutačno većina Amerikanaca u ožujku pomiče sat unaprijed zbog ljetnog računanja vremena, a u studenom unatrag zbog standardnog vremena. Druga opcija je uvođenje trajnog ljetnog računanja vremena dok bi treća opcija bila trajno standardno vrijeme, prenosi N1.

“Trump je to izjavio vrlo kratko i bez detalja pa nije jasno na koju je opciju mislio”, kaže Prerau. “Većina ljudi uopće ne shvaća da postoje još dvije mogućnosti.”

Ljetno računanje vremena osmišljeno je kako bi omogućilo ljudima da dulje uživaju u dnevnom svjetlu tijekom toplijih mjeseci. Uvođenje trajnog ljetnog računanja vremena značilo bi da bi satovi ostali pomaknuti sat unaprijed tijekom cijele godine, zbog čega bi se činilo da sunce izlazi i zalazi sat kasnije, ne samo ljeti, već i zimi, objašnjava Prerau.

Zakonodavci su to pokušali provesti u prošlosti. Dvostranački prijedlog zakona, nazvan Zakon o zaštiti od sunca, omogućio bi ljetno računanje vremena cijele godine, no zapeo je u zakonodavnom procesu. Nedavno ga je ponovno predstavio republikanski senator Rick Scott iz Floride, a zagovornici tvrde da je pomicanje satova dva puta godišnje nepotrebno i nepraktično.

“Stalno slušam od Amerikanaca da im je dosta mijenjanja satova dva puta godišnje – to je zastarjela praksa koja više šteti obiteljima nego što im koristi”, rekao je Scott u priopćenju za medije 8. siječnja, najavljujući ponovnu predaju Zakona o zaštiti od sunca.

“Uzbuđen sam što se predsjednik Trump vraća u Bijelu kuću i u potpunosti se angažira na zaključavanju sata kako bismo mogli usvojiti ovaj zakon i unijeti zdravorazumsku promjenu koja će poboljšati živote američkih obitelji”, kazao je Rick.

Trump je ranije podržao ovu promjenu, tvitajući 2019.: “U redu je učiniti ljetno računanje vremena trajnim. Sa mnom!”

Trajno standardno vrijeme značilo bi da bi satovi bili stalno pomaknuti unatrag za jedan sat, što bi omogućilo da prema tom računanju vremena sunce izlazi i zalazi ranije tijekom cijele godine, ne samo zimi, već i ljeti.

Mnogi stručnjaci za zdravlje i spavanje podupiru ovu opciju jer tvrde da bi bila bolja za zdravlje. Kuhlmann ističe da sezonske promjene vremena remete san i cirkadijalni ritam, što može imati negativne posljedice na zdravlje, studije pokazuju da je ljetno računanje vremena povezano s povećanim rizikom od prometnih nesreća, moždanog udara i hospitalizacija. Dodaje da negativni učinci ‘cirkadijalne neusklađenosti’ ljetnog računanja vremena traju ne samo nekoliko dana nakon promjene, već svih osam mjeseci, koliko je ono na snazi.

Trajno standardno vrijeme omogućilo bi da se budimo sa suncem cijele godine, što bi bilo bolje usklađeno s našim prirodnim ritmovima i zdravljem, kaže Kuhlmann. I: “Iz perspektive cirkadijalne usklađenosti, trajno standardno vrijeme zapravo je jedini zdrav izbor”…

Objava ETO TI NA… Donald Trump planira u Americi promijeniti računanje vremena pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ako koristite analogni sat ili stariji uređaj, ne zaboravite ručno pomaknuti kazaljke unatrag za jedan sat, s tri sata na dva sata. U noći između 26. i 27. listopada 2024., kazaljke na satu pomaknut će se jedan sat unatrag, čime će se vratiti standardno srednjoeuropsko vrijeme i završiti razdoblje ljetnog računanja vremena, prenosi N1.

Pomicanje kazaljki na satu trebalo je odavno postati stvar prošlosti. U ožujku 2019., većina u Europskom parlamentu izglasala je ukidanje sezonskog pomicanja sata nakon što je 84% sudionika ankete izrazilo podršku toj ideji. No, u anketi je sudjelovalo samo 4,6 milijuna ljudi, što je otprilike 1% europske populacije, od kojih su dvije trećine bili Nijemci, piše Fenix magazin.

Sljedeći korak trebao je biti da svaka članica EU odluči hoće li zadržati ljetno računanje vremena (CEST) ili se vratiti na standardno (CET). Međutim, postojala je zabrinutost da bi takva odluka mogla dovesti do različitih vremenskih zona diljem Europe, stvarajući potencijalno “šarenilo” vremenskih zona.

Promjena na ljetno računanje vremena trebala je posljednji put biti primijenjena u ožujku 2021., ali se pitanje od tada nije ponovno razmatralo u Bruxellesu, jer čini se da među državama članicama nema značajnog interesa za rješavanje ovog pitanja.

Srednjoeuropsko vrijeme (CET) zapravo je standardno vrijeme, a ne zimsko vrijeme, kako se često kolokvijalno naziva. Uvođenje ljetnog računanja vremena podrazumijeva da tijekom ljeta ustajemo sat vremena ranije. Ovaj sustav je na snazi od 6. travnja 1980. godine, kada je uveden s ciljem boljeg iskorištavanja dnevnog svjetla, kao mjera za uštedu energije nakon naftne krize 1973. godine.

Međutim, dugoročno gledano, ljetno računanje vremena nije donijelo očekivane uštede. Iako se smanjuje potreba za večernjom rasvjetom, energija potrebna u jutarnjim satima, posebno tijekom prijelaznih mjeseci poput travnja i listopada, značajno se povećava zbog potrebe za grijanjem domova. Tako se pokazalo da sada trošimo više energije nego prije.

Osim uštede energije, Njemačka je uvela ljetno računanje vremena kako bi se uskladila sa susjednim zemljama. Francuska i Italija su počele primjenjivati pomicanje kazaljki još 1966. i 1967. godine. Njemačka je tada, uz Dansku, bila posljednja država u tadašnjoj Europskoj zajednici koja je usvojila ovu praksu. Na razini Europske unije, ljetno računanje vremena standardizirano je 1996. godine, kada je odlučeno da će se kazaljke u cijeloj Europi pomicati posljednjeg vikenda u ožujku i vraćati natrag posljednjeg vikenda u listopadu.

Koncept ljetnog računanja vremena nije nov. Još 1783. godine, američki izumitelj i političar Benjamin Franklin predložio je pomicanje vremena radi uštede svijeća. U Njemačkoj je prvi put uvedeno tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine, a ponovno primijenjen u razdoblju od 1940. do 1949. godine, tijekom Drugog svjetskog rata. Zanimljivo je da je 1947. godine u Njemačkoj bilo čak i ‘dvostruko ljetno računanje vremena’ koje je odstupalo dva sata od standardnog. Što se tiče samog standardnog vremena (CET), ono nije bilo u uporabi od davnina – u Njemačkoj je uvedeno tek 1893. godine.

Većina modernih uređaja, poput računala i mobilnih telefona, automatski će se prebaciti na zimsko računanje vremena. Međutim, ako koristite analogni sat ili stariji uređaj, ne zaboravite ručno pomaknuti kazaljke unatrag za jedan sat, s 3 sata na 2 sata. Važno je istaknuti da se zbog ovog pomicanja sat između 2 i 3 sata pojavljuje dvaput – prvi put označen kao 2A, a drugi put kao 2B, prenosi Večernji list.

Objava POMICANJE SATA Evo kada prelazimo na zimsko računanje vremena pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava MALI TRIK Znate li zašto u shopping centrima nema satova? Razlog će vas iznenaditi! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Pomicanjem kazaljki sata za jedan sat unatrag, sa 3 na 2 sata, noćas je završilo ljetno i počelo zimsko računanje vremena, a time se mijenja razdoblje tarifa za obračun električne energije te je obvezna vožnja automobilom s upaljenim svjetlima i tijekom dana.

Pomicanje sata utječe i na mentalno zdravlje, to je već poznato svima.

“Ima nešto što se zove sezonski afektivni poremećaj. Ljudi se javljaju sa sniženim raspoloženjem, sa gubitkom koncentracije, također se u nekim istraživanjima navode i promjene sa spavanjem”, rekla je Sara Stalen, liječnica, za Dnevnik Nove TV.

A koje je ispravno računanje vremena?

“Inače je zimsko, ali postoji pravo i postoji ono legalno, legalno je izmišljeno prije stotinjak godina da bi se štedio ugljen i da ljudi ne spavaju puno preko ljeta. Naprosto je svejedno koje je važno je da se ne mijenja”, rekao je Korado Korlević, astronom.

S promjenom sata mijenjaju se i razdoblja tarifa za obračun struje. Prema nižoj tarifi obračunavat će se od 21 sat do sedam ujutro.

Prelasci s ljetnog na zimsko računanje vremena, koje u svijetu koristi više od 100 zemalja i ovisi o njihovom geografskom položaju, u Europskoj uniji već su duže predmet rasprava, no odluka o jedinstvenom računanju vremena nije donesena.

Europski parlament podržao je, naime, u ožujku 2019. godine prijedlog Direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata, a zemljama članicama prepušta se odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena.

No, sve je zapelo na Vijeću EU pa se nastavilo s pomicanjem kazaljki. Ono je u Hrvatskoj regulirano Uredbom koju donosi Vlada te će zimsko računanje vremena trajati do posljednjeg vikenda u ožujku, kada pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed ponovno počinje ljetno računanje vremena.

A evo koje je točno vrijeme upravo, u slučaju da se neki od vaših uređaja nije sam prilagodio i pomaknuo vrijeme za jedan sat unatrag…

Objava Jeste li noćas pomaknuli sat? Evo koje je točno vrijeme sada, ali i pojašnjenje kako to utječe na vašu psihu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U nedjelju 29. listopada u tri ujutro vrijeme se vraća za jedan sat – na dva sata jer počinje zimsko računanje vremena.

U Hrvatskoj je to uređeno Uredbom koju je prošle godine donijela Vlada, a kojom se do 2026. godine određuje zimsko i ljetno računanje vremena.

Digitalni uređaji poput mobitela, satova i računala uglavnom će sami prebaciti vrijeme pa se ne moramo dizati usred noći da ih pomaknemo.

S obzirom na to da počinje zimsko računanje vremena, mijenjaju se i razdoblja dnevnih tarifa za obračun struje, to jest struja će biti jeftinija od 21 sat do 7 ujutro, a prema višoj tarifi obračunavat će se od 7 do 21.

Već godinama traje rasprava o uvođenju jedinstvenog vremena na razini EU-a, ali još nije donesena odluka o ukidanju ljetnog i zimskog računanja vremena, piše Dnevnik.hr.

Iako se većina neće buniti što će ovime dobiti sat vremena više za spavanje, nekima bi pomicanje sata moglo utjecati na ritam spavanja.

Objava Uskoro počinje zimsko računanje vremena; Mijenja se još jedna važna stvar pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Iako su najave Europske unije o ukidanju ljetnog i zimskog računanja vremena bile u tijeku već nekoliko godina, čini se da se to još uvijek nije dogodilo. Dok EU nastavlja pregovore i planira jedinstvenu regulaciju vremena, Hrvatska je donijela vlastite mjere kako bi se prilagodila ovom pitanju.

Vlada Republike Hrvatske nedavno je donijela Uredbu koja određuje kraj ljetnog računanja vremena za 2023. godinu. Prema toj uredbi, ljetno računanje vremena završava 29. listopada 2023. godine, a istoga dana započinje zimsko računanje vremena.

Promjena će se dogoditi u noći između 28. i 29. listopada kada će, točno u 3 sata ujutro, kazaljke na satu biti pomaknute unatrag za jedan sat. To znači da će se vrijeme vratiti na 2 sata ujutro. Ova promjena ima za cilj prilagoditi se promjeni godišnjih doba i osigurati bolju iskorištenost dnevnog svjetla tijekom zime.

Prema navedenoj Uredbi, ovakav način računanja vremena bit će primjenjivan sve do kraja 2026. godine. Hrvatska se tako pridružuje ostalim europskim državama u prilagodbi svojeg vremenskog rasporeda kako bi se postigla veća usklađenost s europskim standardima. No, pitanje ukidanja ljetnog i zimskog računanja vremena u cijeloj Europskoj uniji ostaje otvoreno i zahtijeva daljnje razgovore i dogovore kako bi se postigao zajednički cilj.

Objava Za mjesec dana pomičemo sat, evo prve obavijesti od njih 3.399.348 koliko ćete ih pročitati u narednim danima pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Krivotvoreni proizvodi predstavljaju veliku zabrinutost za kupce na internetu, budući da više od polovice zaplijenjene krivotvorene robe dolazi iz internetskih trgovina, prema EU podacima o online trgovini. Kako bi riješila ovaj problem, tvrtka Alitheon sa sjedištem u Washingtonu, razvila je aplikaciju pod nazivom FeaturePrint koja koristi umjetnu inteligenciju (AI) za prepoznavanje i razlikovanje lažnih predmeta od originalnih, samo pomoću jedne snimke napravljene pametnim telefonom.

Za razliku od tradicionalnih metoda koje se oslanjaju na bar kodove ili RFID tehnologiju, FeaturePrint koristi optičku umjetnu inteligenciju za provjeru autentičnosti proizvoda. Taj pristup eliminira potrebu za specijaliziranim skenerima ili kamerama, čineći ga dostupnim svima koji imaju pametni telefon. Fotografiranjem artikla korisnici mogu provjeriti njegovu autentičnost i pratiti njegov opskrbni lanac.

Alitheonov AI sustav analizira zamršene površinske detalje fizičkih objekata i pretvara ih u jedinstvene matematičke prikaze, stvarajući svojevrsni digitalni “otisak prsta” za svaki registrirani proizvod. To korisnicima omogućuje prepoznavanje specifičnih predmeta, umjesto da ih široko kategoriziraju. Aplikacija može provjeriti autentičnost ne samo novih, nekorištenih predmeta, već i pokvarenih ili oštećenih, iako u konačnici ne može zamijeniti postojeće procese provjere autentičnosti.

Za napredne algoritme FeaturePrinta problem nisu ni varijacije u orijentaciji predmeta te podržavaju i prepoznavanje verzija, omogućujući pristup revizijskoj povijesti pojedinačnih proizvoda u svrhu provjere. Međutim, važno je napomenuti da je aplikacija trenutno dostupna isključivo korporativnim klijentima, što omogućuje Alitheonu da poboljša tehnologiju i prikupi povratne informacije prije puštanja aplikacije za korištenje široj javnosti.

Iako FeaturePrint ima veliki potencijal u borbi protiv tržišta krivotvorina i zaštite potrošača, specifični detalji o registraciji proizvoda i postupku provjere autentičnosti zasad ostaju neotkriveni. Taj nedostatak informacija postavlja pitanja o praktičnim aspektima te aplikacije. No unatoč tome, uz daljnji razvoj i javnu dostupnost, FeaturePrint bi mogao revolucionirati autentifikaciju i praćenje proizvoda, prenosi Zimo.

Objava Sumnjate da je torbica, sat ili neki drugi poklon lažnjak? Ova AI aplikacija navodno prepoznati krivotvorene proizvode iz samo jedne fotografije pojavila se prvi puta na Antena Zadar.