Objava U CRKVI SV. NIKOLE U PETAK Međunarodni simpozij ‘Čovjek je čovjeku lijek’ i osnivanje Europskog edukacijskog centra pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Zadar je i ove godine domaćin jednog od najstarijih i najprestižnijih znanstvenih simpozija u Europi – Međunarodnog znanstvenog simpozija „Elektronika u pomorstvu – ELMAR 2025“, koji se održava već 67. put. Skup okuplja znanstvenike, stručnjake, gospodarstvenike i predstavnike javnog sektora iz Hrvatske i svijeta te je prepoznat kao važna platforma za razmjenu znanja i ideja iz područja elektronike, pomorstva, prometa i novih tehnologija. Posljednje godine – osobito 2024. i 2025. – obilježene su iznimnim pomacima u području umjetne inteligencije. To su možda bile najvažnije godine u razvoju energetskih obrazaca, četvrte industrijske revolucije, sedme generacije mobilnih komunikacija te inteligentnih prometnih sustava.

Upravo zato i ELMAR ostaje mjesto na kojem se otvaraju najaktualnije teme i promišlja budućnost tehnologije, na svečanom otvaranju sudionike je pozdravio  župan Zadarske županije Josip Bilaver, naglasivši važnost tradicije simpozija i njegov doprinos razvoju znanosti i prometa:

– Posebno mi je drago što se u Zadar vraćate već više od pola stoljeća. Kao županu, veliko mi je zadovoljstvo što uvijek birate upravo Zadarsku županiju kao mjesto susreta, rasprava i razmjene ideja o tome kako se svijet mijenja i kako možemo pridonijeti razvoju znanosti i prometnog sektora –  kazao je župan i pohvalio i odluku organizatora o proširenju statuta simpozija na sve vidove prometa, ocijenivši da je to „izvrstan korak u daljnjem razvoju Elmara“.

Skupu se obratio i ravnatelj Uprave zračnog prometa, elektroničkih komunikacija i pošte Krešo Antonović, koji je prenio pozdrave predsjednika Vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića te podsjetio na dugogodišnje pokroviteljstvo Ministarstva nad ovim simpozijem:

„ELMAR je već više od šest i pol desetljeća mjesto na kojem se susreću znanost, tehnologija i ideje koje oblikuju budućnost. To je najstariji simpozij ovakve vrste u Europi i kroz godine je postao prepoznat kao simbol izvrsnosti – ne samo u Hrvatskoj, nego i daleko šire.“..

Antonović je naglasio da ELMAR nije samo mjesto znanstvenih izlaganja, nego i prostor susreta različitih sektora, gdje se kroz razmjenu ideja i iskustava rađaju nova partnerstva i rješenja za aktualne i buduće izazove, uz bogat znanstveni program, organizatori su pripremili i niz zanimljivih predavanja.

„Srdačno vas pozivamo da nam se pridružite i zajedno s nama zakoračite u budućnost tehnologije“, poručili su organizatori događanja…

Objava NIZ ZANIMLJIVIH PREDAVANJA Elektonika u pomorstvu: Zadar domaćin Međunarodnog znanstvenog simpozija pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Biograd na Moru i Tkon krajem rujna postaju središta važnog znanstvenog događaja – simpozija “Od Biograda do Ćokovca: 900 godina od rušenja benediktinske kraljevske opatije (1125.–2025.)”. Simpozij će se održati 26. rujna u Gradskoj vijećnici u Biogradu na Moru, a 27. rujna u Interpretacijskom centru pomorske baštine u Tkonskom Ćokovcu…

Organizatori su Benediktinski samostan Ćokovac, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Društvo za povjesnicu Zadarske nadbiskupije – Zmajević.

Ovim znanstvenim skupom započinje obilježavanje 900. obljetnice prisutnosti benediktinaca na brdu Ćokovac kod Tkona (1129.–2029.), ujedno povezane s velikim jubilejom – 1500 godina osnutka opatije Montecassino (529.). Samostan Ćokovac jedini je aktivni muški benediktinski samostan u Hrvatskoj i baštinik kraljevske opatije sv. Ivana Evanđelista u Biogradu, koju je utemeljio kralj Petar Krešimir IV. Opatija, poznata i kao Rogovska, bila je jedno od najvažnijih duhovnih i kulturnih središta srednjovjekovne Hrvatske, a srušena je u ratnim okolnostima 1125.

Nakon više stoljeća progonstva, benediktinci se 1129. sele na Ćokovac gdje žive i djeluju do danas, uz prekid u 19. stoljeću, da bi se 1965. ponovno vratili. Time se ove godine obilježava i 60 godina od njihova povratka na Ćokovac.

Simpozij će okupiti stručnjake iz područja povijesti, arheologije, povijesti umjetnosti i muzikologije, a po prvi put interdisciplinarno će se sagledati uloga i značenje jedne od najistaknutijih srednjovjekovnih opatija u RH U sklopu programa predviđen je i posjet Rogovu, nekadašnjem posjedu biogradske opatije, kao i obilazak samog samostana Ćokovac. (PL)

Objava OD BIOGRADA DO ČOKOVCA Veliki znanstveni simpozij: 900 godina nakon rušenja benediktinske kraljevske opatije kod Tkona pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Zadarska županija u suradnji s Ministarstvom zdravstva pokrovitelj je stručnog simpozija koji organizira Udruga žena operiranih od raka dojke Nada iz Rijeke, uz suorganizaciju Dragonboat kluba Zadar – jedinog ženskog veslačkog kluba u Hrvatskoj posvećenog veslanju u zmajskim čamcima, koji okuplja žene operirane od raka dojke…

Tema ovogodišnjeg simpozija usmjerena je na fizioterapiju, odnosno rehabilitaciju i liječenje limfedema, kao i pružanje podrške osobama oboljelima od karcinoma. Skup se održava uoči Svjetskog dana fizioterapije, koji se svake godine obilježava 8. rujna, a poseban naglasak stavljen je na važnost fizioterapijskog pristupa, proces oporavka te primjenu suvremene tehnologije i pomagala u rehabilitaciji žena nakon operacije karcinoma.

Ove godine i Hrvatska komora fizioterapeuta svoju kampanju usmjerava na aktivnosti koje fizioterapiju čine pristupačnijom na primarnoj razini zdravstvene zaštite te na povećanje broja fizioterapeuta u mreži javne zdravstvene službe…

Program simpozija održava se u dva dijela. Prvog dana predavanja i stručne rasprave bit će u Gradskoj knjižnici Zadar, dok je drugi dan predviđen za praktičnu radionicu veslanja u dragonima u uvali Bregdetti.

Uz to, ova uistinu jedinstvena radionica veslanja omogućit će sudionicima iz više hrvatskih županija da izravno iskuse zdravstvene i psihološke dobrobiti ovakvog oblika grupne tjelesne aktivnosti.

Simpozij u Zadru važan je nastavak promocije zdravlja kroz sport i rehabilitacijske programe, a posebno kroz veslanje u dragonima za žene operirane od raka dojke, što već niz godina provodi Dragonboat klub Zadar – prvi i još uvijek jedini dragonboat klub u RH.

Evo u nastavku i detaljan program događanja…

Objava PAMETAN DODIR – UČINKOVIT OPORAVAK Zadar domaćin jedinstvenog simpozija podrške oboljelima od karcinoma pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Agencija za odgoj i obrazovanje organizira u Zadru od 25. do 28. veljače 2025. Prvi simpozij hrvatskoga
kao materinskog jezika, državni stručni skup za voditelje županijskih stručnih vijeća učitelja razredne nastave,
učitelja hrvatskoga jezika u osnovnim školama i nastavnika hrvatskoga jezika u srednjim školama.

Simpozij će prvi put okupiti učitelje hrvatskoga jezika svih razreda, čime se omogućava dijalog i razmjena iskustava unutar cijele obrazovne vertikale – od prvog razreda osnovne škole do kraja srednjoškolskog obrazovanja.

Svjesni ključne uloge materinskog jezika u razvoju jezično-komunikacijskih vještina, cjelovitom razvoju učenika i poticanju njihove kreativnosti, posebno u kontekstu globalizacije i brzih tehnoloških promjena, na Simpoziju će se razmatrati i predložiti obrazovnoj politici nužne aktivnosti i promjene s ciljem unaprjeđenja učenja i poučavanja hrvatskoga kao materinskog jezika u hrvatskim školama.
Cilj nam je istražiti i razmotriti uzroke i posljedice najnovijih rezultata učenika na nacionalnim i međunarodnim ispitivanjima u području jezične kompetencije učenika na hrvatskome jeziku, prije svega čitanja i pisanja, a s kojima kao društvo i stručna javnost ne možemo biti zadovoljni. Također nam je namjera sudionike Simpozija upoznati sa suvremenim pristupima u poučavanju (učitelji i nastavnici) i ovladavanju jezičnim djelatnostima (učenici), o kojima će u svojim predavanjima govoriti istaknuti sveučilišni profesori, i potaknuti ih na
međusobnu analizu nastavne prakse radom u radionicama.

Između ostaloga bit će riječi i o tome kako čitati u digitalnom svijetu i pritom uživati u pročitanome te kako
razvijati jezične kompetencije učenika. Predstavit će se rezultati nacionalnih i međunarodnih vrednovanja
učenika u poznavanju hrvatskoga jezika te će se govoriti o mitovima procesuiranja mozga tijekom procesa
učenja i poučavanja na temelju najnovijih neurolingvističkih rezultata istraživanja u tome području…

Na skupu će sudjelovati 300 voditelja županijskih stručnih vijeća razredne nastave i hrvatskoga jezika, koji će
imati obvezu znanja i spoznaje usvojene na skupu implementirati i diseminirati na svojim županijskim vijećima.
Voditelji županijskih stručnih vijeća najbolji su odgojno-obrazovni radnici, učitelji i nastavnici koji su napredovali u zvanje mentora, savjetnika ili izvrsnog savjetnika, a imenovala ih je Agencija za odgoj i obrazovanje, u sustavu odgoja i obrazovanje, prema podacima za prosinac 2024. godine, zaposleno je 10.265 učitelja razredne nastave te gotovo 3.000 učitelja koji rade u cjelodnevnoj nastavi i produženom boravku, i 4.291 učitelj i nastavnik hrvatskoga jezika, ukupno gotovo 17.500 odgojno-obrazovnih radnika koji poučavaju
hrvatski jezik kao materinski.

Prvi simpozij hrvatskoga kao materinskog jezika pripremaju i organiziraju više savjetnice za razrednu nastavu i hrvatski jezik, s programskim odborom u kojemu su više savjetnice za razrednu nastavu Ivana Jurjević Jovanović, mag. prim. educ., i mr. Đurđa Kulušić, kao i više savjetnice za hrvatski jezik dr. sc. Marijana Češi i prof. Mirela Barbaroša-Šikić.

Na otvaranju uvodno će govoriti:

Tomislav Paljak, mag. prim. educ., v. d. ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje i…

prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih i izaslanik premijera Vlade RH.

Dolazak na Simpozij najavili su i rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić,  predstavnici Zadarske županije i gradonačelnik Zadra Branko Dukić sa suradnicima…

Objava ZADAR U UTORAK Prvi simpozij hrvatskoga kao materinskog jezika pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na Sveučilištu u Zadru od 4. do 7. studenog održava se 9. Balkanski simpozij o arheometriji.

Riječ je o znanstvenoj disciplini koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti, prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije…

Na ovogodišnjem izdanju simpozija okupili su se istraživači iz čak 15 zemalja, Hrvatske, Srbije, Irske, Grčke, Rumunjske, Češke, Mađarske, Poljske, Nizozemske, Italije i Francuske… U tri dana trajanja simpozija oni će izlagati o metodama datiranja, među kojima je najpoznatija radiokarbonsko datiranje (datiranje ugljikom-14), ali i luminiscencija, dendrokronologija (mjerenje godova na stablima), zatim karakterizacijama materijala (keramika, metali, staklo, kamenje, pigmenti, žbuke, organski ostaci…), bioarheologiji, arheologiji okoliša, računalnim rekonstrukcijama, procesa propadanja i sl.

U posebnom fokusu bit će multidisciplinarna istraživanja, razvoj i upravljanje kulturnom baštinom te projekti zaštite, konzervacije i restauracije spomenika.

– Ovaj simpozij od velike je važnosti za naše Sveučilište jer okuplja stručnjake iz različitih disciplina koji dijele posvećenost razumijevanju, očuvanju i vrednovanju naše bogate kulturne baštine. Domaćinstvom ovog događanja, Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju predanost unapređenju znanstvenih istraživanja i poticanju značajne suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadar je grad koji u svojim zidinama, ulicama i obali skriva mnoge slojeve povijesti. To je živući podsjetnik na važnost vašeg rada, ne samo u otkrivanju i analizi prošlosti, već i u njenom očuvanju za buduće generacije, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, poželjevši sudionicima da kroz vođene obilaske muzeja, arheoloških zbirki i povijesnih lokaliteta iz prve ruke dožive živopisni kulturni kontekst koji oblikuje rad na Sveučilištu u Zadru.

Predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa problematici, o čemu svjedoči sudjelovanje triju sveučilišnih odjela – Odjela za povijest umjetnosti, Odjela za arheologiju i Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.

– S nama su i naši partneri iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla, koji su povezani i s poviješću umjetnosti i samom poviješću Zadra. Okruženi smo ostacima koje ćemo imati priliku razgledati u hodnji gradom, najavila je Mlikota.

Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac ističe kako se pomoću arheometrijskih postupaka iz nekog organskog materijala može doznati od čega su ljudi živjeli, kakva im je bila prehrana, od čega su umrli, koliki im je bio životni vijek, dok se ispitivanjem drugih materijala može odrediti starost nalaza, boje, pigmente, odakle potječe pronađena keramika, koja je hrana bila u posudama… U postupku konzervacije može se utvrditi vrsta gljivica koja se pojavljuje u objektima te odrediti kako se nešto može sanirati.

Među pozvanim predavačima bila je izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja je prezentirala pet lokaliteta na kojima je provodila arheometrijska mjerenja, od Caske kod Novalje do uvale kod mjesta Suđurađ na otoku Šipanu.

– Takvih je lokaliteta puno, no ova istraživanja daju dobar presjek onog što se zbiva u podmorju. Gdje god ima organskog materijala može se raditi radiokarbonske analize, gdje ima godova dendrokronološka ispitivanja,  a na metalnim predmetima, kao onima od olova koje smo pronašli na lokalitetu brodoloma kod Šipana, mogu se raditi analize izotopa… Na sirovinama pronađenima kod otočića Gnalića također smo proveli različite analize, a na keramici s brodoloma kod otoka Žirja htjeli smo doznati odakle ona potječe. Napredak u arheometriji danas je toliki da ne možete ni pomišljati istraživati nalazište bez primjene tih metoda, istaknula je Radić Rossi.

Tijekom tri dana trajanja simpozija obradit će se brojne zanimljive teme kao što su mikrobiom povijesnih drvenih crkava, tajne pogreba na Biokovu, projekt „KultBaMikroo” – zaštita zadarskog kulturnog naslijeđa od negativnog utjecaja mikroorganizama, nedestruktivna SEM-EDS analiza srebrnih i zlatnih prstenova za kosu iz rano brončano doba s rijeke Tundža u Bugarskoj, staklenim narukvicama s rijeke Morave u Srbiji itd. Posljednjeg dana predviđen je vođeni obilazak povijesnom jezgrom Zadra.

Objava SVEUČILIŠTE U ZADRU 9. Balkanski simpozij o arheometriji okupio istraživače iz 15 zemalja pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na Sveučilištu u Zadru od 2. do 5. listopada održava se 26. Simpozij – Teorija i praksa brodogradnje, In memoriam profesor Leopold Sorta – SORTA 2024. Riječ je o tradicionalno simpoziju iz teorije i prakse brodogradnje na kojemu se kroz predavanja te znanstvene i stručne radove doprinosi integraciji postojećeg znanja i iskustva u kontekstu suvremenih znanstvenih i stručnih dostignuća u području brodogradnje, pomorstva i unutarnje plovidbe…

Leopold Sorta (1891 – 1956) bio je brodograđevni inženjer, jedan od prvih profesora Tehničke visoke škole u Zagrebu i osnivač modernog studija brodogradnje u Hrvatskoj. Bivši studenti profesora Sorte osnovali su 1974. simpozij kao oblik komuniciranja, razmjene znanja i iskustva unutar struke, koji se održava redovito svake dvije godine, a prvi put u Zadru.

Također, prvi put ima međunarodni karakter jer je uz Pomorski odjel Sveučilišta u Zadru ove godine suorganizator Sveučilište u Trstu i njegov Odjel za inženjerstvo i arhitekturu. Uime oba odjela skup su pozdravili izv. prof. dr. sc. Mate Barić i dr. sc. Luca Braidotti
Predsjednik Stalnog odbora SORTA-e prof. dr. sc. Joško Parunov prisjetio se kolega koje su dali veliki doprinos afirmaciji skupa, a od prošlog izdanja su preminuli te je za njih održana minuta šutnje…

– Teško je naći konferenciju s tolikom tradicijom, koja nije stajala ni za rata ni za pandemije. Nekoliko posljednjih konferencija obilježile su kriza u brodarstvu i brodogradnji, zahvalni smo Sveučilištu u Zadru što je od početka dalo podršku u organizaciji, a posebno Marku Valčiću i njegovom timu, rekao je Parunov u pozdravnom govoru.

Teme ovogodišnjeg skupa su gradnja brodova, regulacija, dizajn brodova, održavanje, ali i neke dodatne teme kao pomorski prijevoz, edukacija i trening stručnjaka te maritimna ekonomija. Radovi će biti objavljeni u bazi Scopus, što će jamčiti međunarodnu vidljivost.
– Drago da vidim znanstvenike iz polja gradnje brodova i srodnih disciplina u zajedničkom cilju razvoja maritimne djelatnosti i tehnologije…

Zadar je izvrstan grad za organizaciju ovakvog skupa, jer je još od antičkih vremena usmjeren na more i brodove, koji su njegov dio života, komunikacije i samog identiteta. Navigacija je bila ključna za povezanost s brojnim otocima u zadarskom arhipelagu, a to nas je dovelo i do specifičnih konstrukcija plovila koje su naša baština, rekao je rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić proglašavajući skup otvorenim.
Program Simpozija uključuje tri značajna plenarna izlaganja s jednom panel diskusijom te izlaganje 70-ak znanstvenih i tehničko-komercijalnih prezentacija razvrstanih u desetak tematskih područja od projektiranja, hidrodinamike i gradnje plovnih objekata, do pomorskog transporta i srodnih suvremenih morskih tehnologija.

Posebnu pažnju privukao je panel o dekarbonizaciji pomorstva, na kojemu su sudjelovali Oskar Levander (Kongsberg Maritime), Sander Klaasse (Wärtsilä Voyage), Joško Markov (Tankerska plovidba), Mladen Matak (Thome Croatia) i Roko Vuletić (Iskra brodogradilište), uz moderiranje Siniše Reljića, osnivača i bivšeg CEO-a Navis Consulta.

Objava SVEUČILIŠTE U ZADRU Otvoren 26. Simpozij – Teorija i praksa brodogradnje, In memoriam profesor Leopold Sorta – SORTA 2024. pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Od 2. do 5. listopada 2024. godine u prostorijama Sveučilišta u Zadru održat će se 26. Simpozij – Teorija i praksa brodogradnje, In memoriam profesor Leopold Sorta – SORTA 2024.

Organizatori Simpozija su ove godine Pomorski odjel Sveučilišta u Zadru i Sveučilište u Trstu. Ovaj simpozij je proteklih godina prerastao u najznačajniji skup brodogradnje i brodarstva u Republici Hrvatskoj, a od ove godine je poprimio i međunarodni karakter. Tu se susreću znanstvenici, stručnjaci te poslovni ljudi iz Hrvatske i inozemstva čije je poslovanje vezano uz brodogradnju, brodarstvo i pomorsku industriju općenito. Očekuje se više od 100 sudionika, a program Simpozija će uključivati tri značajna plenarna izlaganja s jednom panel diskusijom te izlaganje 70-ak znanstvenih i tehničko-komercijalnih prezentacija razvrstanih u desetak tematskih područja od projektiranja, hidrodinamike i gradnje plovnih objekata, do pomorskog transporta i srodnih suvremenih morskih tehnologija.

Jedan od temeljnih ciljeva simpozija je omogućavanje susreta i direktne razmjene informacija između akademske zajednice i industrijskih partnera iz područja brodogradnje, brodarstva i pomorstva. Time se sudionicima osiguravaju pretpostavke za kvalitetnu razmjenu ideja, transfer znanja i iskustava s mogućnošću produbljivanja daljnje suradnje na postojećim projektima kao i pokretanja novih znanstveno-istraživačkih i stručnih projektnih inicijativa.

Objava U ZADRU- SORTA 2024. 26. Simpozij – Teorija i praksa brodogradnje, In memoriam profesor Leopold Sorta pojavila se prvi puta na Antena Zadar.