U Hrvatskoj svaka peta osoba živi u riziku od siromaštva, među starijima od 65 godina takvih je 35 posto, dok je čak 60 posto starijih samaca u tom riziku. Za to je odgovorna i vlast, jer pomoć siromašnima nije milosrđe, već obveza socijalne države, upozorava pučka pravobraniteljica.

“To je strašan podatak”, rekla je pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, komentirajući tu zabrinjavajuću statistiku.

Stoga su adekvatna zajamčena minimalna naknada, ukidanje obveze rada za opće dobro te donošenje strateškoga plana za beskućništvo neki od njezinih zahtjeva koji će biti upućeni Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, budući da je, ističe, Hrvatska socijalna država i time obvezna građanima osigurati pristup ljudskim pravima.

Na nedavnoj tematskoj sjednici Odbora za ljudska prava, pravobraniteljica je istaknula da se na pomaganje siromašnima ne treba gledati kao na čin milosrđa od strane države.

Ispravnije je, kaže, u borbi protiv siromaštva i pomoći najugroženijima govoriti o odgovornosti države, odnosno vlasti na različitim razinama. Posebno u ovom trenutku kad je u tijeku savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi.

“Osiguravanje pristupa ljudskim pravima svim građanima je obveza i odgovornost države, i to prema Ustavu kojim se Hrvatska odredila kao socijalna država, ali i prema međunarodnom pravu koje je dio našeg zakonodavstva”, naglašava pravobraniteljica.

“Siromaštvo koči ostvarivanje niza ljudskih prava”

Upozorava da siromaštvo može kočiti ostvarivanje cijelog niza ljudskih prava. Među njima su pravo na zdravlje, socijalnu sigurnost, adekvatno stanovanje, rad, obrazovanje, pristup pravosuđu te jednakost, odnosno zaštitu od diskriminacije.

“Kad je riječ o ljudskim pravima, tu je često riječ o lančanoj reakciji”, pojašnjava Šimonović Einwalter.

Za primjer navodi da siromašne osobe ne mogu kupiti dovoljno hrane ili barem one kvalitetne što im, kao i teški uvjeti života, bez grijanja i u vlažnim prostorima, može ugroziti zdravlje.

Nadalje, život djece u siromašnim obiteljima u praksi otežava pristup obrazovanju, što kasnije može voditi niže plaćenim poslovima i nesigurnim uvjetima rada.

Siromašni će, dodaje, preopterećeni brigama za preživljavanje, teže tražiti zaštitu svojih prava u raznim životnim situacijama, a često ni ne znaju koja prava imaju i kako se za njih izboriti, pa će pretrpjeti diskriminaciju, mobing, neće prijaviti neisplatu plaće i slično.

Sve to upućuje na činjenicu da siromaštvo nije samo tema za tijela iz područja socijalne skrbi, već i mnogih drugih, ističe pravobraniteljica. U aktualno savjetovanje o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi njezin Ured će se komentarima uključiti iz više razloga.

Kako je živjeti s 208 eura mjesečno

“U povećanje zajamčene minimalne naknade, što je itekako potrebno, ide se samo za neke korisnike, ali ne i, primjerice, za starije osobe koje žive same ili žive s drugim članovima obitelji. A upravo je starijima potrebno povisiti taj iznos jer su brojke o njihovom siromaštvu jasne i pokazuju da je riječ, skupno gledano, o iznimno ugroženoj skupini”, naglašava.

Ako naknada ostane ista kao i do sada, stariji koji žive sami će i dalje primati 208 eura zajamčene minimalne naknade, od koje bi trebali živjeti. Taj iznos je dvostruko manji od praga rizika od siromaštva koji je 493 eura.

Pučka pravobraniteljica će predložiti da veće iznose zajamčene minimalne naknade dobiju i starije osobe, kako one koji žive same, tako i one koji su dio kućanstva.

Pravobraniteljica drži i da bi izmjenama zakona trebalo ukinuti obvezu rada za opće dobro. Naime, osobe koje primaju zajamčenu minimalnu naknadu obavezne su odazvati se pozivu svog grada ili općine na rad koji im odrede, odnosno na koji ih pozovu. Korisnici gube naknadu ako poziv ne prihvate.

“Osim što se na ovaj način uvjetuje dobivanje socijalne pomoći, radi se i o de facto besplatnom radu”, ističe pravobraniteljica.

Pojašnjava da je, ako se na zajamčenu minimalnu naknadu gleda kao na ‘plaću’ ili naknadu za rad, taj iznos nedovoljan je za zadovoljenje osnovnih životnih potreba.

Problem s radom za opće dobro

Da je to tek dio problema s radom za opće dobro, pokazuje i analiza Centra za mirovne studije i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, koja je pokazala da neki gradovi i općine ovu mjeru koriste stalno, a neke uopće ne, kao i da neke od njih više puta zovu iste korisnike, dok istovremeno neke korisnike niti ne zovu na ispunjavanje ove obveze.

Govoreći o Zakonu o socijalnoj skrbi, pravobraniteljica naglašava i potrebu da se njime država obveže donijeti strateški plan za sprečavanje beskućništva, kao i za izlazak iz njega. Taj plan sada ne postoji, iako je evidentno da je itekako potreban.

“Godinama se ne rješavaju teški problemi s kojima su beskućnici suočeni, poput reguliranja prebivališta i nedostatak osobnih dokumenata, otežanog pristupa zdravstvenoj zaštiti, nedostatka smještaja, ali i stereotipa i predrasuda i marginalizacije”, pojašnjava Šimonović Einwalter.

Napominje da trenutno nije poznat točan broj beskućnika, a nema ni temeljite analize o razlozima zbog kojih su ljudi završili na ulici.

Kad je u pitanju siromaštvo, općenito, pučka pravobraniteljica ocjenjuje da sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj nije dovoljno snažan, ni dostupan. Jedno od mogućih rješenja vidi u tome da zaposleni u sustavu socijalne skrbi budu rasterećeni od administrativnih poslova kako bi imali vremena za korisnike.

“Općenito, struku, ali i organizacije civilnog društva, kao i one humanitarne, koje rade s osobama u najtežim situacijama, na ulicama gradova i po selima sa siromašnim starijim stanovništvom, treba više uključiti kod planiranja i pripreme promjena” poručuje pučka pravobraniteljica.

Nada se da će u novi prijedlog Zakona, o kojem je savjetovanje otvoreno do 12. veljače, ući i sve ove potrebne izmjene, piše Index.hr.

Objava PORAŽAVAJUĆI PODACI Svaka peta osoba u Hrvatskoj je u riziku siromaštva pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Crveni križ u Zadru  i dalje je nezaobilazno utočište za socijalno ugrožene građane, a svačija je pomoć važna u suočavanju s porastom broja onih koji se nađu u teškim životnim situacijama.

Prema riječima ravnateljice zadarskog Crvenog križa, Katarine Radeljić, organizacija uspijeva održati stabilnu razinu zaliha zahvaljujući darežljivosti zajednice.

-Imamo sasvim dovoljno zaliha, građani redovno doniraju u naš skladišni prostor odjeću i obuću. Što se toga tiče, nemamo nikakvih problema. A što se tiče hrane, još uvijek je u tijeku i podjela božićnih paketa koje smo kupili za socijalno ugroženo stanovništvo, rekla je gospođa Radeljić.

Ipak, upozorava kako izazovi ostaju te kako se broj onih kojima je pomoć potrebna ne smanjuje, već, na žalost, raste.

-Uvijek navrati netko kome treba pomoć, tako da uvijek imamo i interventne pakete kojima možemo ljudima pripomoći. Nažalost, zasad je tako, broj potrebitih raste, dodala je.

Crveni križ trenutno raspolaže i s interventnim paketima hrane i higijenskih potrepština spremnih za hitne situacije.

– Važno je da smo uvijek korak ispred i da možemo odgovoriti na svaki zahtjev, zaključila je Radeljić.

Zahvaljujući donacijama građana i lokalnih poduzeća, Crveni križ nastavlja pružati podršku onima kojima je najpotrebnije. No, iz organizacije poručuju kako će im, s obzirom na rastuće potrebe, svaka dodatna pomoć i podrška i dalje biti od neprocjenjive važnosti.

Objava UTOČIŠTE ZA UGROŽENE Sve je više Zadrana koji trebaju pomoć Crvenog križa pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Preživjeti mjesec, naročito zimi, s malom mirovinom, nižom od 400 eura, uz rastuće cijene hrane i režija, čini se ravnim mađioničarskom triku.

No, nema ničeg magičnog u tome, a iluzija mađioničarskog trika, u slučaju svakog četvrtog umirovljenika u Hrvatskoj nije drugo do iluzija dostojanstvenog života.

Nedavno je objavljeno da svaki četvrti umirovljenik u Hrvatskoj, njih ukupno oko 300 tisuća, preživljava s mirovinom koja nije veća od 374 eura.

Samci u najvećem riziku od siromaštva

Najteže je umirovljenicima samcima jer nemaju s kim podijeliti kućanske troškove. Općenito je veća vjerojatnost da će osobe starije od 65 godina doći u rizik od siromaštva i socijalne isključenosti. Taj je rizik procijenjen na 33 posto, a dodatno raste kod samaca. Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS) rizik siromaštva starijih od 65 godina koji žive u samačkim kućanstvima čak je 59,9 posto.

S ovu stranu statistike, pitanje je kako ti ljudi krpaju kraj s krajem i kako se nose s iznenadnim troškovima, koliko izdvajaju za režije, za hranu i lijekove. Osim te tri stavke, drugih praktički više i nemaju. Odjeću i obuću uglavnom odavno ne kupuju, nikamo ne putuju, a na sitna zadovoljstva poput kave u kafiću više ne računaju, prenosi N1.

Pregurati mjesec s 400 i nešto eura

Gospođa Ivanka ima 75 godina, udovica je već nekoliko godina i živi u jednom naselju kod Pakraca. Prima mirovinu pokojnog supruga u iznosu neznatno višem od 400 eura. To je nekoliko desetaka eura više od one prosječno najniže, što joj nije neka utjeha.

Na pitanje kako pregura mjesec s tih 400 i nešto eura, odmah nam je rekla ono ključno: “Da nemam sina koji mi pomaže, ne znam kako bih preživjela. Zaista ne znam.”

Polovica mirovine ode joj na režije i lijekove. Zimi i više od toga. Sin i snaha, kaže, puno joj pomažu, ali žive u Zagrebu i nisu joj uvijek pri ruci.

“Puno dajem za lijekove, štedim na hrani”

“Najmanje jednom mjesečno moram do grada podići mirovinu, kupiti lijekove i platiti račune. Onda platim nekome da me odveze. Tamo i natrag to je 50 eura najmanje”, kaže.

Srčani je bolesnik i puno novca daje za lijekove.

“Često ih sin plati, inače ne bih izdržala s mirovinom do kraja mjeseca. Imam vrt, ali liječnici kažu da se zbog srca ne smijem naprezati i uzimati motiku u ruke. Jako pazim da ne potrošim puno na hranu”, govori nam.

“Ne sjećam se kad sam kupila nešto od odjeće”

Pitali smo je kada je posljednji puta kupila nešto od odjeće ili obuće. Nakon kraće stanke i razmišljanja, kazala je: “Joj, ne sjećam se.”

“Imam jedne cipele k’o nove, a preko dvadeset godina stare. Čuvam i ne bacam odjeću i obuću. Imam malo robe, ali kvalitetne koju sam davno kupila i još je nosim. Kada mi je umro otac prije 30 godina kupila sam crnu bluzu. Evo i sad je u ormaru na vješalici, k’o nova je”, govori ova umirovljenica prisiljena na štedljivost pod stare dane.

Na kraju još jednom ponavlja: “Da mi nije sina, ne znam što bih. S ovom mirovinom ne mogu u starački dom. A kada bih i mogla, tko zna kad bih dočekala mjesto.”

Objava RIZIK OD SIROMAŠTVA Kako žive samci s mirovinom od 400 eura? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Prema presudi koja je donesena ovih dana, jedna je žena osuđena na četiri mjeseca uvjetnog zatvora zbog toga što je u dva navrata pokušala ukrasti hranu iz Spara u Zagrebu. Ona je početkom siječnja lani u 12:10 u trgovini Spar u Zagrebu uzela masline, hrenovke, pureći file i Filetino classic ukupne vrijednosti 28.86 eura. “Prilikom izlaska iz trgovine bila je zaustavljena od strane zaštitarske službe, a navedena roba je oduzeta i vraćena”, stoji u presudi koju prenosi Danica.

Potom je sredinom veljače lani u 13:40 u trgovini Spara u Zagrebu, Martićeva 13, uzela 20 komada Argeta pašteta ukupne vrijednosti 68.80 eura. No, i tad su je zaštitari zaustavili na izlasku, a roba je oduzeta i vraćena trgovini. Kazneni postupak protiv nje pokrenuo je Spar s obzirom na to da je vrijednost ukradene robe bila manja od 133 eura, pa se ne pokreće po službenoj dužnosti. Uhićena je tek 4. veljače ove godine te je do 12. veljače bila u istražnom zatvoru.

Tijekom postupka sve je priznala te iskazala žaljenje i kajanje zbog toga. Rekla je da živi u neimaštini, pa nema što jesti. Udana je, nema djece, bez prihoda i imovine. Dosad nije osuđivana. Sutkinja ju je ovih dana osudila na četiri mjeseca zatvora uvjetno, piše Index.

“Kao olakotno ocijenjeno je iskreno priznanje, čime je pokazala samokritičnost prema protupravnom postupanju. Osim toga, ona je neosuđivana osoba, loših imovinskih prilika. Uzeto je u obzir i kako Spar nije trpio štetu jer su svi predmeti odmah oduzeti.

Otegotnih okolnosti na njenoj strani sud nije našao. Sud je stava da se radi o kaznenopravnoj sankciji primjerenoj kako osobi optuženice, tako i kaznenim djelima koja je počinila”, naglasila je sutkinja u nepravomoćnoj presudi.

Objava HRVATSKA Zagrepčanka u 2 navrata pokušala iz dućana ukrasti malo hrane. 8 dana bila u pritvoru… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2023. godini iznosila je 19,3 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS), čiji podaci pokazuju da su u najvećoj mjeri tom riziku izloženi stariji građani, samci i samohrani roditelji te stanovnici Panonske Hrvatske.

Najveća stopa rizika od siromaštva (prema NUTS regijama) utvrđena je u Panonskoj Hrvatskoj, 29,4 posto. U Sjevernoj Hrvatskoj iznosi 17,7; Jadranskoj Hrvatskoj 17,5 i Gradu Zagrebu 10,5 posto.

Prema podacima DZS-a, prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo u 2023. godini iznosio je 5.924 eura, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina 12.440 eura.

Prema dobi i spolu, najviša stopa rizika od siromaštva je bila u osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 34,8 posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća te je stopa rizika od siromaštva u žena iznosila 38,8, a u muškaraca 29,3 posto. Najniža je stopa rizika od siromaštva bila u osoba u dobi od 25 do 54 godine i iznosila je 12,6 posto. U muškaraca te dobi iznosila je 12,8 posto, a u žena 12,5 posto.

Prema tipu kućanstva, stopa rizika od siromaštva u kućanstvima bez uzdržavane djece najviša je bila u jednočlanim kućanstvima i to u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina, 59,9 posto te u onima koje čine žene, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 56,5 posto.

U kategoriji kućanstava s uzdržavanom djecom, najviše stope rizika od siromaštva prisutne su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 24,4 posto i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,5 posto.

Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Ona ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, a prag rizika od siromaštva postavljen je na 60 posto od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih osoba.

Ukupan raspoloživi dohodak kućanstva jest ukupan novčani neto dohodak koji je primilo kućanstvo i svi njegovi članovi u referentnom razdoblju, tj. u prethodnoj godini.

Ekvivalentni raspoloživi dohodak računa se tako da se ukupan raspoloživi dohodak kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva izračunanom prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda.

Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu iznosio je u 2023. godini 18.843 eura, dok je prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka iznosio 10.891 euro.

U Republici Hrvatskoj je prema podacima državnog statističkog zavoda u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u 2023. godini bilo 20,7 posto građana. Taj pokazatelj odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada.

Kao i kod stopa rizika od siromaštva, stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti najviša je u Panonskoj Hrvatskoj, 31,3 posto, a slijede Jadranska Hrvatska s 18,9; Sjeverna Hrvatska s 18,6 i Grad Zagreb s 11,9 posto.

Stopa teške materijalne i socijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje sedam od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije i u 2023. iznosila je 2,8 posto. U kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada živjelo je 5,5 posto građana.

Ginijev koeficijent odnosno mjera nejednakosti raspodjele dohotka u 2023. iznosio je 29,7 posto. Kad bi postojala savršena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak), tad bi Ginijev koeficijent iznosio nula posto. Što je vrijednost bliža sto posto, to je dohodovna nejednakost veća, razlaže N1.

Objava LIJEPA NAŠA 21.STOLJEĆA Svaki peti Hrvat na rubu siromaštva, a evo tko su i gdje najugroženiji… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Pandemija covida-19 snažno je usporila borbu protiv siromaštva kod najmlađih te 333 milijuna djece još uvijek živi u uvjetima ekstremnog siromaštva, stoji u izvješću UNICEF-a i Svjetske banke, prenose agencije.

UN-ova agencija upozorava da svako šesto djece u svijetu živi s manje od 2,15 dolara dnevno te navodi da bi 30 milijuna djece bilo izašlo iz siromaštva da nije bilo pandemije.

“Teške krize kao posljedice covida-19, ratova, klimatskih promjena i gospodarskih šokova su zaustavile napredak i ostavile milijune djece u ekstremnom siromaštvu”, rekla je generalna direktorica UNICEF-a  Catherine Russell.

“Svijet u kojem 333 milijuna djece žive u ekstremnom siromaštvu, lišeni ne samo najosnovnijih potreba, već i dostojanstva, životnih prilika i nade, je jednostavno nedopustiv””, dodala je.

Ekstremno siromaštvo pogađa čak 40 posto djece u subsaharskoj Africi.

Iako se u ostalim područjima svijeta posljednjih godina bilježi pad dječjeg siromaštva, subsaharska Afrika ima veliki porast, ponajprije zbog galopirajućeg demografskog rasta, pandemije i katastrofa uzrokovanim klimatskim promjenama.

Luis Felipe Lopez-Calva, direktor Svjetske banke za pitanja siromaštva i jednakosti je rekao da se tu djecu ne smije napustiti.

“Okončanje siromaštva djece je politički izbor”, rekao je Lopez-Calva.

Objava Više od 300 milijuna djece živi u ekstremnom siromaštvu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Platforma Umirovljenici zajedno poručila je u četvrtak priopćenjem da će se beskompromisno boriti protiv siromaštva starijih osoba, uz obrazloženje da “sustav” provodi „ekonomsko nasilje nad dvoje od troje svih umirovljenika“.

Platforma koja okuplja Stranku umirovljenika (SU), Blok umirovljenici zajedno (BUZ) i Demokratsku stranku umirovljenika (DSU) oglasila se u povodu 15. lipnja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad starijim osobama.

Ona ističe da se bori protiv lošeg materijalnog statusa umirovljenika kao ishodišta za ekonomsko i svako drugo nasilje, koje se starijim osobama događa, poput socijalne – društvene isključivosti, pa i fizičkog nasilja u raznim „domovima za starije“ koji djeluju gotovo potpuno izvan svakog sustava i kontrole.

Po njihovim tvrdnjama, ekonomsko nasilje trpi dvoje od troje svih umirovljenika, dakle više od 866.000 svih onih koji žive ispod linije siromaštva.

Objava Umirovljenici: “Sustav provodi ekonomsko nasilje nad nama!” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Čak 63 na svakih stotinu djece u Hrvatskoj smatra da je njegova obitelj siromašna te da mu roditelji ne mogu osigurati primjeren socijalni i društveni status, navodi dnevnik.

Europska komisija još je 2018. godine pokrenula pilot-projekt kojim se na razini EU pokušavaju osmisliti novi kriteriji za mjerenje siromaštva, u čiju je izradu uključen i profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Zoran Šućur, vodeći hrvatski stručnjak za socijalne nejednakosti.

Desetljećima se stupanj siromaštva neke zemlje određuje prema medijalnom dohotku, odnosno vjeruje se da najveći rizik od siromaštva prati obitelji i pojedince koji raspolažu s manje od 60 posto medijalnog dohotka.

Za Hrvatsku je prag siromaštva u 2022. godini bio 39.600 kuna godišnjeg dohotka za samca, odnosno siromašnim se smatra svatko tko je mjesečno raspolagao s manje od 3300 kuna neto. Za obitelj s dvoje djece mlađe od 14 godina taj je prag lani bio 83.160 kuna godišnje, odnosno 6930 kuna mjesečno.

Pokazalo se da je 18 posto hrvatskih građana, odnosno 694 tisuće osoba, živjelo s manje novca od spomenutog iznosa te se nalaze u riziku od siromaštva, piše Večernji list.

Objava Ako mjesečno zarađujete manje od ovog iznosa, ispod ste praga siromaštva pojavila se prvi puta na Antena Zadar.