U politici je percepcija najmoćnije oružje. Možeš biti na vlasti i stvoriti značajne socijalne, gospodarske i druge rezultate, ali ako su oni nedovoljno vidljivi, nejasno mjerljivi i ne ostave opipljiv učinak na život pojedinaca – sav trud i učinak malo će ikome značiti. A ako još u tom istom razdoblju napraviš nekoliko “kikseva” kojima iskompromitiraš svoja obećanja i poruke, budi siguran da ćeš najviše, a možda i samo po tome ostati upamćen u kolektivnom sjećanju svojih sugrađamna ili svoga naroda (tko iz “poučka Sanader” nije ništa naučio, taj i neće).

Branko Dukić je ušao u politiku prije osam godina kao mlad, čist, perspektivan i nasmijani gradonačelnik Zadra. Odradio je dva mandata, osam godina bio na čelu grada. Nema onoga tko se ne sjeća i tko se još dugo neće sjećati njegovih zapošljavanja prijatelja i kumova, besprizornih bakanalija u New Yorku na račun Turističke zajednice grada koju je vodio njegov prijatelj, suspektnih kupovanja umjetničkih djela plaćenih javnim novcem, itd. Te su činjenice toliko duboko obilježile njegov mandat i politički habitus da ih se dovoljno samo prosjetiti, staviti na kup i reći ono što mnogi misle i govore: Bio je loš, možda i najgori gradonačelnik u povijesti Zadra.

Takva je tvrdnja možda preuveličana, možda nekorektna, možda zlobna – ali je to percecija koja proizlazi iz činjenica, a takve činjenice, htjeli – ne htjeli, trajno i snažno oblikuju sjećanje javnosti na njih i njihovu vladavinu.

Je li Šime Erlić iz ove zakonitosti političkog života nešto naučio? Ili je i on jedan od onih koji je uvjeren kako se to njemu neće ili ne može dogoditi?

A ne da može i hoće, nego mu se već događa. Branku Dukiću je trebalo dva mandata da ga javnost (opravdano!) skenira kao političara koji je na vlasti beskrupulozno spreman pomoći svojim prijateljima i/ili kumovima. Šime Erlić je takav imidž stvorio u samo nekoliko mjeseci. Još u kampanji i na početku mandata krenuo je silovito s paradigmom o transparentnosti obećavši kako nema više zapošljavanja preko veze. Njegova sladunjava bajka o transparentnosti već u startu pretvorila se u surovu basnu. Cijeli igrokaz s navodnim promatračima čime su se Erlić i njegov marketinški tim ozbiljno pokušali poigrati s inteligencijom javnosti, pretvorio ih je u političke klaunove vlastite predstave. Jer, kada na pozicije u njegovoj administraciji dolaze osobe za koje još i prije svršetka natječajnog postupka “cijeli grad” zna tko će to biti, kada se zapošljavaju oni koji su se prije samo par mjeseci grlili s njim u kamopanji i bili dio te kampanje – na temelju čega Erlić misli da je on drugačiji od Dukića? Razlika između njega i Dukića po tom pitanju je samo u tome što je Dukiću do takve percepcije trebalo nekoliko godina, a Erliću tek nekoliko mjeseci.

Može se Erlić (i oni oko njega) nogama i rukama boriti protiv takve percepcije, ali ona se ne stvara i ne nestaje nečijom željom niti nečijom voljom.

Svaka slatkorječivost, ružičaste poruke i baloni optimizma koji se puštaju s Narodnog trga ispušu se već kod mosta ako nisu potkrijepljeni vjerodostojnošću onih koji stoje iza svojih obećanja.

Ne možeš se hvalisati kako si umirovljenicima ispod 470 eura mirovine dao trajnu naknadu od 30 do 60 eura, a onda povećati cijenu vode za 20 posto, ne možeš povećati cijenu čistoće i dizati plaće službenicima, a sebi na 4.000 eura mjesečno. Što od toga imaju građani? To da ćemo, osim skuplje vode i čistoće, u Novu godinu ući i sa znatno skupljim gradonačelnikom.

A hoće li Šime Erlić za svoje građane biti produktivniji i korisniji onoliko koliko je sebi podigao plaću – to ćemo tek vidjeti. Daj Bože, da se to ostvari.

Sretan Vam Božić i Nova godina!

Objava IDE NOVA GODINA Imat ćemo skuplju vodu, čistoću ali i skupljeg – gradonačelnika pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Posla su imali talijanske i slovenske trgovine. Na dan bojkota hrvatskih trgovaca dio građana svoj je shopping odradio preko granice. Trgovine u Sloveniji i Italiji bile su pune Hrvata.

“Suhomesnati proizvodi, mliječni proizvodi, povrće, kako kad. Morate isto obići 2-3 butige tu pa nađete jeftinije proizvode nego kod nas, svakako se isplati”, rekla je Nevenka.

I to se, kažu, osjeti na širokoj paleti proizvoda. “Sokovi, ulošci, zimnica, higijenske potrepštine, čokolade, dosta toga”, objašnjava Soka.

Isto je i u Italiji, ljudi su se s punim prtljažnicima vraćali u Hrvatsku.

“Ma to nam je praksa i dolazimo često. Ja imam restoran kod Brtonigle tako da nama se isplati sve živo kupiti tu jer je kod nas užas sa cijenama”, rekla je Luciana. “Kod nas je prevelik porez. Otkad je došao euro velika je razlika, ja 90 posto stvari kupujem ovdje”, poručio je Sandro.

Tko je bliže vatri, bolje se ugrije – u ovom slučaju tko je bliže granici, više uštedi.

“To je razlika 30 kilometara, da je ovdje 30 posto jeftinije malo je previše, a mi smo penzioneri”, rekao je Milan iz Umaga.

“Sve se isplati, onome tko je blizu granice se isplati doći, većinom kupujem tjesteninu, sokove za dječje rođendane – ma mislim sve”, rekla je Eliza.

Pa se dolazi i nekoliko puta na mjesec, prenosi N1.

“Ljutit bi bilo blago rečeno – nemam dovoljno razvijen vokabular da mogu izraziti koliko me frustrira cjelokupna situacija s cijenama. Pristojno rečeno, pljačkaju nas”, zaključio je Nikola.

Objava DOK JE KOD NAS BIO BOJKOT U PETAK Trgovine preko granice pune Hrvata, razlika u cijenama je velika: “Pljačkaju nas” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Cijene  hrane u svijetu na najvišoj su razini posljednjih godinu i pol, a poskupljenja će se osjetiti i tijekom nadolazećih blagdana. Stoga smo provjerili koliko ćemo ove godine platiti tradicionalni božićni ručak za dvije osobe. Napravili smo popis, uzeli novčanik i zaputili se u nabavku.

Ručak smo podijelili u tri slijeda: predjelo, glavno jelo i desert. Za predjelo je odluka pala na pršut, sir i francusku salatu, koji su nezaobilazni dijelovi svakog ručka na jugu. Za glavno jelo u Zagrebu se tradicionalno jede purica s mlincima, kojoj smo dodali salatu, a za desert smo kupili sastojke za čupavce. Uz to smo kupili dvije litre gaziranog soka te bijelo vino od 0.75 litara. Začine nismo kupovali.

Ručak za dvoje platili smo 55.38 eura

Namirnice smo kupili u jednoj trgovini, a proizvodi nisu bili na akciji kako bismo mogli usporediti cijene s prošlogodišnjima. Božićni ručak za dvije osobe uz piće platili smo 55.38 eura. Kada smo to usporedili s prošlogodišnjim cijenama, primijetili smo da su gotovo svi proizvodi poskupjeli.

Za osamnaest istih proizvoda prošle je godine trebalo izdvojiti 47.20 eura, pa je račun ove godine veći za 8.18 eura, odnosno božićni ručak za dvije osobe skuplji je 17.33%. Najviše je poskupjela Kandit čokolada za kuhanje od 300 grama. Prošle godine koštala je 2.65 eura, dok joj je sada cijena 5.29 eura. Ova slastica skuplja je gotovo 100%.

Vino je skuplje 1.30 eura, kilogram purice, pršuta i sira košta euro više, a do 50 centi više plaćamo ulje, jaja i sok. Jedina namirnica koju smo platili manje je francuska salata. Prošle godine joj je cijena bila 5.29 eura po kilogramu, dok je ove godine 4.90 eura.

Rastu cijene mesa. Svinjetina 9, janjetina 15 eura

Procjenjuje se da tijekom prosinca Hrvati pojedu oko sto tisuća komada purice, do 700 tona odojka te do 400 tona janjetine. Stoga, ako se odlučite puricu zamijeniti nekom drugom vrstom mesa, i njihove cijene su rasle.

Posljednjih godinu dana cijena govedine i teletine veća je oko 10%. Cijena odojka varira od mesnice do mesnice. Najniža je 9 eura za kilogram, a na nekim mjestima je i do 2 eura skuplja. Janjetina se penje i do 15 eura.

Ako se odlučite za kupnju domaće purice, cijene su visoke u odnosu na one u trgovinama. Zagorska i domaća svježa purica poskupjele su oko 3 eura. Kilogram zagorske purice platit ćete 18 eura, dok se domaća prodaje za 12.

Sve cijene variraju ovisno o tržnici, mesnici, trgovini, brendovima proizvoda, kao i akcijama. Nakon kupnje istih proizvoda ove godine kao i prošle naš novčanik je lakši za dodatnih 8.18 eura, što je nekada bilo 61.63 kune, doznaje Index.hr.

Objava BOŽIĆNI RUČAK Čak 17% skuplji nego prošle godine i to za tek dvije osobe pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Najprije je pandemija utjecala da se manje ide u restorane, a kad se vratilo (novo)normalno doba, stigla je inflacija. Na koncu, stigla je i konverzija iz kune u euro koja je dovela do dodatnog “zaokruživanja” cijena.

Standard građana je pao jer cijene stalno rastu. Građani i dalje troše na hranu više od trećine kućnog budžeta. S druge strane, objedi u restoranima za mnoge su odavno postali nedostižan luksuz, a i velik dio onih drugih prorijedio je tu vrstu izlazaka.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prošloga tjedna izvješće o indeksima potrošačkih cijena u rujnu ove godine. Mjerene tim indeksom, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju ovog su rujna u odnosu na lanjski rujan u prosjeku bile više za 1,6 posto. A najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren upravo u skupini Restorani i hoteli – za 10,8 posto.

U jelovnicima se može ‘napipati’ inflacija
Rast cijena doslovno je opipljiv kada se listaju restoranski jelovnici. Usporedili smo cijene u nekoliko popularnih restorana kojima ne navodimo nazive jer nisu jedini poskupjeli. Za usporedbu smo uzeli cijene iz njihovih jelovnika iz 2022. godine, prije uvođenja eura, te onih aktualnih, dostupnih na mrežnim stranicama i društvenim mrežama.

Primjerice, u jednom grill restoranu u Zagrebu sve je poskupjelo, nešto minimalno, nešto drastično. Mazalica koja je onomad koštala 8 kuna, sada košta 1,30 eura (9.80 kuna), a lepinja je sa 7 kuna “skočila” na 1,60 eura (12 kuna). Zapečeni grah koštao je 25 kuna, a sada je 4,40 eura (33,20 kuna). Velika porcija ćevapčića poskupjela je s 45 kuna na 8,60 eura (64,90 kuna), a gurmanska plata za dvoje sa 179 kuna na 36 eura, što bi u nekadašnjoj valuti bilo čak 271,50 kuna.

Burgeri k’o “svetog Petra kajgana”
Hamburgeri su od nezdravog uličnog “brzogriza” vremenom pretvoreni u gastronomsku senzaciju koja se sve manje jede u hodu s nogu. U jednoj popularnoj zagrebačkoj zalogajnici specijaliziranoj za burgere prije dvije godine nudili su pet različitih kombinacija burgera, svih po istoj cijeni od 65 kuna. Danas su cijene istih burgera rspršene od 9 do 11 eura ili, radi lakšeg snalaženja, od 68 do 83 kune, prenosi N1.

Drugi pak lanac burger-zalogajnica početkom 2022. svoje je burgere cijenio u rasponu od 48 do 58 kuna. Sada, preračunato, oni jeftiniji koštaju 58 kuna (7,80 eura), a skuplji oko 72 kune (9,60 eura). Navika je da se uz burger jedu prženi krumpirići. U toj je zalogajnici porcija običnih prije dvije godine koštala 20 kuna, a sada je 3,80 eura (28,66 kuna). Prženi krumpirići sa sirom onomad su, pak, koštali 24 kune, a sada su 4,60 eura, odnosno desetak kuna skuplji.

Obične pizze koštaju kao donedavno “specijalna”
U jednom popularnom zagrebačkom gornjogradskom restoranu u proljeće 2022. krvavice sa zeljem i restanim krumpirom koštale su 70 kuna, a sada koštaju 12,30 eura iliti 92,67 kuna. Na istom mjestu rižoto s piletinom je s ondašnjih 48 kuna poskupio na čak 9,80 eura iliti 73,84 kuna, dok se rižoto s plodovima mora cijenom vinuo s 51 kunu na 11 eura ili skoro 83 kune.

U jelovniku jedne zagrebačke pizzerije nismo se ni osvrtali na cijene “specijalnih” pizza, nego samo onih “običnih”. Margherita je u dvije godine s 59 kuna poskupjela na 11,50 eura (86,75 kuna), miješana pizza sa 67,50 kuna na 13,50 eura (skoro 102 kune) dok one s kobasicama i s gljivama, koje su koštale 64 kune, sada koštaju 12,50 eura (94,30 kuna).

Čobanac, puževi, morski plodovi…
Maknemo li se iz Zagreba, u Baranji ćemo u jednom tamošnjem poznatom restoranu tradicionalni lokalni specijalitet čobanac danas platiti 12 eura ili 90,50 kuna,a pretprošle godine cijena mu je bila 77 kuna. Teleće pečenje umjesto ondašnjih 106 kuna, sada košta 15,20 eura, odnosno 114,60 kuna. “Cigansko pečenje” s ondašnjih 71 kunu poskupjelo je na 10,50 eura (79 kuna), a porcija puževa u umaku od koprive s 56 kuna na 11 eura (83 kn).

U jednom popularnom splitskom restoranu u ljeto 2022. godine dagnje na buzaru koštale su 130 kuna. Danas koštaju 20 eura ili malo više od 150 kuna. Za kilogram morskih plodova na buzaru za dvije osobe prije dvije godine trebalo je platiti 650 kuna, a sada 111 eura iliti 837 kuna. Odrezak od tune koji je koštao 210 kuna, sada košta 38 eura, što bi bilo malo više od 286 kuna.

Ima li jela koje nije poskupjelo?
U jednom pak poznatom bistrou u Rijeci pretprošle godine riblja plata od pola kilograma koštala je 160 kuna. Sada joj je cijena 23 eura (173,50 kuna). Cijena odreska morskog psa bila je 75 kuna, a sada 12 eura (90,41 kunu). Punjene lignje u umaku od bijelog vina koštale su 95 kuna, a sada su 19 eura (143,30 kuna), dok je brancin na žaru s 95 kuna poskupio na 16 eura (120,55 kuna).

I tako, moglo bi se u nedogled uspoređivati i nabrajati, ali pritom se vjerojatno ne bi naišlo na ijedan restoran u kojemu jelo u protekle dvije godine nije poskupjelo.

Objava Usporedili smo cijene u restoranima prije dvije godine i danas. Kao da je protutnjao uragan… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Imamo manje plaće, ali su cijene u Hrvatskoj zato čak 22 posto više nego prosječne europske. Tako kažu podaci Eurostata za prošlu godinu. A sličan je i dojam građana koji više cijene proizvoda koje svakodnevno kupuju primjećuju svakon novom kupnjom.

Cijene europske, a plaće hrvatske. Tako nam se čini kad se uspoređujemo s drugim europskim zemljama.

Zagrepčani su komentirali da ih cijene – šokiraju:

“Sve me šokira, sve me šokira. Od povrća, voća, toaletnog papira…” rekla je Marija, a Goran ih je usporedio s onim u Njemačkoj:

“Bio sam sad nedavno u Berlinu i bilo je dosta jeftinije u supermarketu nego ovdje!”, prenosi N1.

Dok Mihael procjenjuje: “Sve je puno skuplje, skupo kao vani, u Njemačkoj, a plaće nisu dovoljne da bi sve to mogle pokriti…”

Sokovi, kava, mlijeko, sir, jaja – skuplji
I nisu u krivu naši sugovornici. Hrvati imaju 2,2 puta manje plaće od europskih sugrađana, a cijene više. Tako kažu podaci Eurostata koji je uspoređivao cijene dvije tisuće roba i usluga u 36 europskih zemalja u prošloj godini.

Kod nas su tako sokovi, čajevi i kava čak 27 posto viši od europskog prosjeka, kruh i žitarice 15 posto, a skuplji su i mlijeko, sir i jaja, i to za 4 posto. S druge strane. u Hrvatskoj se može kupiti 14 posto jeftinije meso, 10 posto jeftinije voće i povrće i 3 posto jeftinija riba.

I to je sve od niskih cijena. Košarica s namirnicama u prosjeku nam je skuplja za čak 22 posto. Iako je Europa jedinstveno tržište, puno faktora utječe na finalnu cijenu. Zvjezdana Blažić, konzultantica u prehrambenoj industriji kazala je:

“Mi jako puno i uvozimo, malo proizvodimo hrane, trgovine imaju dosta visoke marže. Način rada u trgovini, taj sezonski, utjecaj turizma je isto velik. Tako da, naš osjećaj rasta cijena i ono što je stvarna statistika se jako razlikuje” govori.

Građanima nikad nije objašnjena struktura cijena…
U Hrvatskoj kupujemo i skuplju rižu, brašno, tjesteninu, maslac, ali i bijelu tehniku, internet, kao i usluge telefoniranja. Uzeli smo jedan račun iz 2022. usporedili cijene nekoliko artikala danas u istom velikom trgovačkom lancu.

39 centi skuplji je danas ocat, kocke za juhu 14 centi, 5 kilograma krumpira danas plaćamo 1,34 eura više nego prije dvije godine. Skuplji su i šampinjoni, kao i vakumirana kava.

Ana Knežević iz Hrvatske udruge potrošača, objašnjava:

Nikad nismo dobili zapravo to jedno trezveno obrazloženje što čini tu strukturu cijena jer proizvođači svaljuju na trgovce, trgovci na državu, država na jedne i na druge. A ceh plaćamo mi koji to kupujemo, i evo pogotovo nakon uvođenja eura te cijene su netransparentne.

A ono što su nekad mogli kupiti za 100 kuna, sada im se čini da moraju platiti bar 20 eura, odnosno oko 150 kuna. Tako kažu građani. I gablec na poslu, nešto bez čega se ne može, je skuplji.

Samson, procjenjuje: “Puno skuplji. Prije smo ga mogli nabaviti za dva-tri eura, to je sad između šest i deset”.

Ali građani moraju biti svjesni da ovisi i o njima samima:

“Na nama ovisi da ako će potrošnja i dalje rasti ovako kako je ipak rasla zadnjih par mjeseci, onda sigurno neće se cijene nešto korigirati”, ističe konzultantica Blažić. Čak 2,2 puta manje su plaće hrvatskih građana od europskog prosjeka. Prosječna plaća lani je bila 1148 eura, ali treba imati na umu da dvije trećine građana ima manje od toga jer je medijalna plaća iznosila 1028 eura.

Kako je to moguće? “Očito smo virtuozi”…
“I većina zaposlenih i većina umirovljenika je ispod toga medijana, znači da imaju ljudi izuzetno niska primanja, i plaće i mirovine i da si ne mogu priuštiti sve ono što trebaju, plaćaju ono što moraju”, objašnjava Knežević.

Umirovljenica Vlasta otkriva kako se snalazi s poskupljenjima:

“Vidim po penziji da sve manje mi izlazi s penzijom, pokrivamo se kak možemo, ali nije ugodno. Stvarno su cijene, neke su i duple, jako je poskupilo.
– Znači, negdje imaju duplo više plaće, a cijene su nam iste, pa kako mi to uspijevamo?

Pa ne znam haha, očito smo virtuozi”, zaključuje.

Za milijun umirovljenika, kao i brojne građane čije plaće ne dosežu ni 1000 eura, zaista je potrebno biti virtuoz da na kraju mjeseca, nakon što plate kredite, režije, hranu i sve ostalo potrebno jednom domaćinstvu, ostanu u plusu.

Objava IZGLEDA DA SU HRVATI VIRTUOZI! Plaće upola manje od prosjeka Unije, a cijene gotovo svega – više… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena usporila je u prosincu na 4.5 posto na godišnjoj razini, dok je inflacija u cijeloj 2023. iznosila osam posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku (DZS). Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojem je u prosincu stopa inflacije iznosila 4.5 posto u odnosu na prosinac 2022. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest studeni 2023. godine, bila niža za 0.5 posto.

Kako javljaju agencije, to je blago usporavanje rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini, s obzirom na to da je u studenome 2023. inflacija iznosila 4.7 posto. Stopa od 4.5 posto najniža je stopa inflacije od listopada 2021. godine, kada je iznosila 3.8 posto.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan te u segmentu usluga iznosila je po 6.3 posto, za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 3.9 posto, dok je kod energije zabilježen pad za 0.6 posto, navedeno je u priopćenju DZS-a.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na studeni 2023., u komponentama hrane, pića i duhana te onoj usluga cijene su porasle za po 0.1 posto. Istodobno, prema prvoj procjeni, cijene energije pale su za 1.7 posto, a industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije za 1.2 posto.

DZS je najavio da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u prosincu prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni – European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 16. siječnja.

Prema prvoj procjeni koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u prosincu mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila 5.4 posto, a u cijeloj eurozoni prosječnih 2.9 posto.

Višu stopu inflacije od Hrvatske imale su Slovačka, 6.6 i Austrija, 5.7 posto. Ostale članice eurozone imale su nižu stopu od Hrvatske.

Objava Poskupljenja u Hrvatskoj u prosincu među najvećima u cijeloj Europi pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Vjerojatno ste primijetili da su vaši računi za plin i struju ove godine skuplji nego inače. Ako tražite načine za smanjenje troškova režija, postoji mnogo jednostavnih trikova koje možete poduzeti kako biste smanjili svoje račune, prenosi N1. 

Koristite perilicu posuđa

Perilice posuđa koristite električnu energiju, ali štede više energije, novca, vode i vremena od ručnog pranja posuđa.

Prema Kalifornijskom energetskom povjerenstvu, korištenje perilice posuđa s oznakom Energy Star umjesto ručnog pranja može vam uštedjeti 5000 galona vode i troškove režija svake godine, a da ne spominjemo 230 sati vašeg vremena, prenosi CNET.

Koristite ventilator

Ako živite u dijelu svijeta gdje su ljeta vruća, uključite stropne ventilatore umjesto da dodirujete termostat. Korištenje stropnog ventilatora može učiniti sobu hladnijom za 10 stupnjeva, a ventilator koristi 10% energije od centralnog klima uređaja, prema američkom Vijeću za obranu prirodnih resursa.

​Ugasite štednjak malo ranije

Prema Kalifornijskom energetskom povjerenstvu, ako ranije isključite štednjak oslobodit će se dovoljno topline da dovršite sve što kuhate, a uštedjet ćete električnu energiju. Ovaj savjet vrijedi za većinu jela, iako postoji nekoliko iznimaka.

Držite pećnicu zatvorenu

Svaki put kad otvorite vrata pećnice tijekom kuhanja, unutarnja temperatura može pasti za 25 stupnjeva. Pećnica tada mora potrošiti više električne energije kako bi ponovno podigla temperaturu. Kako biste uštedjeli struju, zavirite kroz prozor i oslonite se na svjetlo u pećnici umjesto da otvarate vrata.

Ostavite uređaje u stanju pripravnosti

Stavljanje vaše elektronike u stanje pripravnosti štedi više novca nego ostavljanje uključene 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, ali i dalje troši znatnu količinu električne energije. Prema američkom Ministarstvu energetike, elektronika u stanju pripravnosti čini 10% ili više vašeg računa za struju.

Očistite sušilicu

Kalifornijska komisija za energiju kaže da sušilice troše otprilike 6% ukupne potrošnje električne energije u domu. Svojoj sušilici možete pomoći da radi učinkovitije održavajući je čistom, a pražnjenje hvatača za dlačice nakon svakog punjenja jedna je od najvažnijih stvari koje možete učiniti kako biste spriječili sušilicu da radi više nego što je potrebno.

Nova sušilica

Vaša stara sušilica mogla bi trošiti 20% više energije od novijeg modela.

Glava tuša

Prelazak na glavu tuša od 2,5 galona po minuti (niskog protoka) i tuširanje u trajanju od 10 minuta ne samo da štedi 5 galona vode u usporedbi s kupanjem, već također štedi i struju.

Perilica za rublje

Dodatnim centrifugiranjem odjeće u perilici možete uštedjeti do pola vremena sušenja.

Solarna energija

Možda nećete moći pretvoriti cijeli svoj dom na solarnu energiju, ali postoji hrpa malih načina na koje to možete uključiti u svoj život.

Objava Ako ste primijetili da su vam računi sve veći, primijenite ove trikove pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Prema podacima Eurostata, lani si 8,3 posto stanovništva EU nije moglo priuštiti obrok koji je sadržavao meso, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan, što je 1 posto više u odnosu na godinu ranije, piše portal Danica.hr.

Kad se uzmu u obzir samo osobe u riziku od siromaštva, njih gotovo 20 posto ne može svaki drugi dan jesti meso zbog materijalnih prilika. To je 2,2 posto više nego predlani.

Najgora je situacija u Rumunjskoj gdje čak 22 posto stanovnika nema za meso svaki drugi dan, a na drugom je mjestu Bugarska s 21,6 posto.

U Hrvatskoj oko 7 posto stanovnika ne može si priuštiti meso ili ribu na jelovniku svaki drugi dan, odnosno najmanje triput tjedno. To je ukupno oko 270.000 stanovnika naše zemlje.

Najbolja je situacija u Irskoj gdje je takvih samo 1,4 posto stanovnika, a u toj su skupini i skandinavske zemlje – Danska, Švedska i Finska. U Sloveniji 3 posto stanovnika (oko 63.000 osoba) ne može jesti meso ili ribu svaki drugi dan, a u Poljskoj oko 4 posto.

Objava Čak 270.000 Hrvata ne može si priuštiti meso svaki drugi dan pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ove godine prosječna cijena maslaca prve klase u Europskoj uniji snažno pada, a u Hrvatskoj stagnira.

Prema novim podacima Ministarstva poljoprivrede veleprodajna cijena maslaca prve klase (koji se prodaje u bloku od 25 kg) u lipnju je u Hrvatskoj stajala 6,76 eura kilogram. Isti mjesec prosječna cijena tog maslaca u EU iznosila je 4,72 eura.

I to nije sve – prošli tjedan veleprodajna cijena maslaca u Hrvatskoj skočila je na 7,26 eura kilogram (prodaja u bloku od 25 kg). To znači kako je maslac u našoj zemlji danas čak 50 posto skuplji nego u EU. Zašto – nema službenog tumačenja, piše Danica.

Sve do kraja prošle godine cijene kilograma maslaca u Hrvatskoj i EU bile su na otprilike istim razinama – oko 7 eura kilogram. No, onda se u EU događa snažan pad cijene koji traje sve do danas, a u Hrvatskoj ostaje gotovo na istoj razini.

Skuplji su i mnogi drugi mliječni proizvodi. Tako je veleprodajna cijena sira edam u lipnju na našem tržištu iznosila 4,94 eura kilogram, što je 24 posto više od prosjeka Europske unije.

Skuplja je i gouda – u Hrvatskoj je veleprodajna cijena u rujnu iznosila 4,38 eura kilogram, a prosjek u Europskoj uniji bio je 3,98 eura kilogram.

Objava Novi podaci: evo koliko je maslac u Hrvatskoj skuplji nego u EU-u pojavila se prvi puta na Antena Zadar.