Ravnateljica Instituta za istraživanje migracija dr. sc. Marina Perić Kaselj i rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić potpisali su sporazum o suradnji u području znanosti, kulture i obrazovanja.

Sveučilište i Institut surađivat će u prijavi, realizaciji i provedbi znanstvenih, stručnih i znanstvenostručnih projekata, zajedničkoj organizaciji konferencija, radionica, tribina, okruglih stolova, panela, javnih predstavljanja i skupova, sunakladništvu publikacija i drugim područjima od obostranog interesa.

Ove dvije ustanove sudjelovale su u organizaciji okruglog stola “Povratnički potencijali” o mogućnostima poticanja povratka hrvatskih iseljenika te o društvenim, gospodarskim i razvojnim potencijalima povratnika i dijaspore, koji je u utorak održan u Kneževoj palači, javlja Sveučilište u Zadru.

Objava POTPISANA SURADNJA Sveučilište u Zadru i Institut za istraživanje migracija potpisali sporazum pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Danas su u Maloj vijećnici gradonačelnici Zadra i Nina Šime Erlić i Emil Ćurko te načelnici Vira, Privlake i Vrsi Marino Radović, Gašpar Begonja i Luka Perinić potpisali sporazum o bitnim značajkama pripajanja i uređenju međusobnih odnosa Vodovoda d.o.o. Zadar i Vodovod-Vir d.o.o. čime je proces objedinjavanja svih vodnih komunalnih tvrtki na području Zadarske županije uspješno priveden kraju.

Potpisnici su ovim sporazumom odlučili kako će se Društvo Vodovod-Vir d.o.o. pripojiti Društvu Vodovod d.o.o. Zadar uvažavajući prostorno-funkcionalne posebnosti uslužnog područja na kojem djelatnost u trenutku sklapanja ovog Sporazuma obavlja Društvo Vodovod-Vir d.o.o.

– Drago mi je da smo uspješno priveli kraju ovaj iznimno važan proces na zadovoljstvo svih potpisnika. Ugradili smo u ovaj sporazum ono što zadovoljava sve uključene strane i sve ono što je bilo zakonski moguće. Sad više ništa ne stoji putu za nastavak projekta Aglomeracije na području Vira. Cijeli ovaj proces zalog je za buduću suradnju svih gradova i općina i razvoja naše vodno komunalne infrastrukture u čitavoj županiji. Sad smo svi zajedno još snažniji u ovom procesu i vjerujem kako će ova suradnja biti dugoročna i na korist svim žiteljima našeg kraja – izjavio je nakon potpisivanja sporazuma zadarski gradonačelnik Šime Erlić.

Objava PROJEKT AGLOMERACIJE Potpisan sporazum o pripajanju Vodovoda Zadar i Vodovoda Vir pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Sveučilište u  Zadru i Narodni muzej Zadar danas su u Domu županije potpisali o međusobnoj suradnji na razvijanju projekta stalnog postava Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar sukladno uputama Hrvatskog muzejskog vijeća. Sveučilište i Muzej surađivat će u izradi Idejne i Glavne muzeološke koncepcije Etnološkog odjela i Centra za tkanje Ana i Ivan Tomljanović.

Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru i Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar u dvije će faze izraditi plan razvitka Etnološkog odjela, idejnu muzeološku koncepciju, plan raspodjele muzejskog prostora, odabrati građu, idejno rješenje prezentacije građe itd.

Prilikom potpisivanja sporazuma rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako je Zadarska županija vrlo raznolik prostor, s otocima, priobaljem, zaobaljem, velebitskim i na kraju zavelebitskim dijelom. Taj prostor imao je šarolik razvoj, koji je bilo moguće pratiti u obalnom dijelu, za razliku od zaobalnog, koji u okolnostima osmanlijskog prodora nije bio kontinuiran, ali je pridonio bogatstvu mozaika naše baštine. Etnografska baština izložena je nažalost depopulaciji i deagrarizaciji, stanovništva koje u prirodi osigurava egzistencijalne potrebe sve je manje, kao i različitih tradicijskih vještina koje prepoznajemo kao etnografski ukras našeg prostora i dio identiteta. Posljednji je trenutak da se posvetimo istraživanju onoga što će, sasvim je izgledno, za pet ili deset godina posve iščeznuti iz ruralnih prostora, rekao je Faričić.

Dugogodišnja kustosica Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar Jasenka Lulić Štorić podsjetila je kako je inicijativa o osnivanju etnološkog muzeja star više desetljeća, budući da je brzo postalo jasno da Gradska straža nije adekvatna i dovoljna za prezentaciju građe. Izrađena je i maketa prema kojoj je trebao biti smješten u staroj bolnici uz današnju tržnicu, ali loš odnos prema baštini i nagla urbanizacija nisu išli u prilog tom projektu. Koliko je to bilo loše pokazale su devedesete godine prošlog stoljeća, kada su kulturno-umjetnička društva širom županije tražila pomoć jer nisu imala sačuvanu narodnu nošnju.

V. d. ravnateljice Narodnog muzeja Vesna Sabolić rekla je kako će budući Etnološki odjel biti smješten u prostoru dosadašnjeg Muzeja grada Zadra na Poljani pape Aleksandra III., kod sv. Krševana.

– U Gradskoj straži nismo mogli osigurati uvjete koje nalaže Hrvatsko muzejsko vijeće i pravilnici muzejske djelatnosti. Sada dobivamo zgradu koja će biti i suvremena i moderna te će prezentirati našu baštinu na moderan i aktualan način. Prepoznali smo pravi trenutak u kojemu možemo ući u investiciju i aplicirati na sredstva EU fondova, moramo pripremiti dokumentaciju, koncept, stručnjake, a bez pomoći Sveučilišta to ne bismo uspjeli. Građa će biti digitalizirana tako da će naša tradicijska baština biti dio globalne kulturne baštine, rekla je Sabolić.

Na sporazumu i velikom projektu objema stranama čestitao je župan Božidar Longin, kao predstavnik osnivača ustanove.

– Suradnja Zadarske županije i Sveučilišta u Zadru je na visokoj razini, upućeni smo jedni na druge i  to će se nastaviti ovim projektom. Moram se osvrnuti na donaciju supružnika Anite i Ivana Tomljanovića koja daje dodanu vrijednost našoj zbirci te pokazuje da su nekada bitnije nematerijalne stvari koje čovjek može stvoriti od onih nematerijalnih, rekao je župan Longin.

Objava Sveučilište u Zadru i Narodni muzej Zadar potpisali sporazum o uređenju Etnološkog odjela na Poljani pape Aleksandra III. pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Zadarska županija i Institut za hrvatski jezik potpisali su danas u Domu Zadarske županije Sporazum o suradnji u provedbi identifikacije potencijalno darovite djece iz područja hrvatskog jezika.

Riječ je o pilot projektu u koji su, osim županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport i  Instituta za hrvatski jezik uključeni još i predstavnici Sveučilišta u Zadru te Agencije za odgoj i obrazovanje.

Po izradi mjernog instrumenta za identifikaciju potencijalno darovite djece, provest će se testiranje u školama kojima je osnivač Zadarska županija te će darovita djeca pohađati radionice za darovitu djecu tzv. Centar izvrsnosti.

„Mi u Zadarskoj županiji volimo biti prvi po nečemu. Volimo širiti vidike, probijati granice, počinjati nove priče. I to je ono što ovo područje prati još iz davnih vremena. Možda je prigoda spomenuti 1396. i prvo hrvatsko Sveučilište ovdje u Zadru, 1536. kada je Ninjanin Petar Zoranić dovršio pisanje prvog hrvatskog romana, 1604. kada je iz tiska izašla prva hrvatska gramatika Bartola Kašića Pažanina, 1806. kada je ovdje počeo izlaziti Kraljski dalmatin kao prve novine na hrvatskom jeziku ili, da se malo prebacimo i u prirodne znanosti, 1874. kada je u staroj zadarskoj bolnici izvedena prva operacija uz eter narkozu u čitavoj jugoistočnoj Europi.

Danas smo ponovo prvi. Zadarska županija prva je hrvatska županija koja je Institutom za hrvatski jezik potpisala Sporazum o suradnji u provedbi identifikacije potencijalno darovite djece.“, rekao je župan Božidar Longin i dodao kako se ovaj ugovor potpisuje u Mjesecu hrvatskoga jezika uoči 57. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, ali i ni dva mjeseca nakon donošenja Zakona o hrvatskom jeziku.

„Utjecaj jednog jezika na drugi postojao je oduvijek, no negativna posljedica globalizacije jest prodiranje engleskoga na sve razine hrvatskoga jezika. Žalosna je spoznaja da danas, osobito mladi, ali i oni znatno manje takvi, sve više koriste engleske riječi od hrvatskih. Tako smo i mi ovdje danas vjerojatno na jednom eventu koji će mnogi lajkati.

Jedan od pokušaja da se osvijesti činjenica o jeziku kao temeljnoj sastavnici identiteta i kulture svakako je i donošenje Zakona. Vlada RH i Hrvatski sabor zaslužuju pohvalu što je to konačno učinjeno jer, bez obzira na niz kritika koje su ga pratile, donošenje Zakona jest jako važno.“, dodao je župan Longin.

Testiranje potencijalno darovite djece  provest će se  početkom sljedeće školske godine na učenicima sedmih razreda onih osnovnih škola kojima je osnivač Zadarska županija.

Dodajmo ovome da je Zadarska županija već ranije  pokrenula projekt identifikacije potencijalno darovitih mladih matematičara te se s njima već radi.

Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik dr. sc. Željko Jozić izrazio je zadovoljstvo inicijativom Zadarske županije, a na poseban način  istaknuo važnost  hrvatskog jezika za očuvanje hrvatskog identiteta.

„Ponosni smo i sretni što smo pozvani na suradnju u ovom pilot projektu, poziv me ostavio u divljenju, posebno iz razloga što se hrvatski jezik izdvaja kao nešto posebno. To je jako važno jer engleski jezik utječe na naš jezik. Ovaj projekt sigurno će učiniti da se hrvatskom jeziku pristupa kao ozbiljnoj stvari, da očuvamo hrvatski jezik kao najveću našu vrijednost. Hrvatski jezik je vrijednost koju treba njegovati“, rekao je ravnatelj Instituta za hrvatski jezik  dr. sc. Željko Jozić.

Uz  ravnatelja Instituta danas su bile nazočne  njegove suradnice doktorice znanosti Ivana Kurtović Budja i Lana Hudeček, rektora Sveučilišta u Zadru  prof. dr. sc. Josip Faričić, izvanredne profesore s Odsjeka za kroatistiku pročelnica Sanja Knežević, Josip Miletić i Mirelu Šušić, savjetnica za hrvatski jezik mr. sc. Jasna Pandžić,  ravnateljica Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole Zadar Zdenka Sršen-Juričević, zatim profesorice koje su sastavile ispit Ivana Galac i Marina Marijačić te profesorice koje će održavati radionice s darovitom djecom Olivera Kardum, Tatjana Stupin, Zrinka Dobra Opačić i Marijana Kandić.

Objava Zadarska županija prva u Hrvatskoj s Institutom za hrvatski jezik potpisala Sporazum o suradnji u provedbi identifikacije potencijalno darovite djece pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Načelnik Općine Vir Marino Radović i vijećnica u Općinskom vijeću Općine Vir Jadranka Okreša održali su sastanak na kojemu je, među ostalim, dogovoreno kako će se na prvom sljedećem općinskom vijeću podržati proračun za 2023. i proračun za sljedeću 2024. godinu. Šest općinskih vijećnika koji podržavaju načelnika Radovića s glasom vijećnice Okreše, imat će u tom slučaju potrebnu većinu od sedam glasova za odluku o proračunu kojim će Općina Vir nastaviti rad na otočnim projektima. Ne manje važno, Općina Vir će socijalnim kategorijama stanovništva, umirovljenicima, djeci i mladima osigurati dodjelu materijalnih potpora koje s tehničkim proračunom nisu mogle biti realizirane. Pomak se dogodio na 14. sjednici Općinskog vijeća kada je vijećnica Okreša kritizirala rad predsjednika OV-a Josipa Bašića i dotadašnje većine, odnosno na temelju dopisa kojeg je ostavila općinskoj službi protokola. Bio je to veći dio njezinog govora planiranog za 14. sjednicu, na kojoj joj je predsjednik Bašić na sugestiju vijećnika Frane Vučetića oduzeo riječ.

– Na temelju govora vijećnice Okreše i posebno njezinog dopisa ostavljenog našoj službi protokola, smatrao sam kako je potrebno pozvati vijećnicu i s njom obaviti razgovor. Sastanku se odazvala, a zaključili smo da bi ovaj mandat, bez nepotrebnih i skupih prijevremenih izbora, ipak trebali privesti kraju. To je dobra vijest za sve stanovnike otoka Vira, kaže načelnik Radović. To drugim riječima znači kako su načelnik Radović i vijećnica Okreša zaključili da će proračun za 2023. i 2024. napokon biti podržan i usvojen.

– Proračun je temeljni akt svake jedinice lokalne samouprave. Bez njega ne možemo raditi na našim krucijalnim infrastrukturnim projektima, odnosno na projektima vodovodizacije i odvodnje otoka, asfaltiranju ulica i podizanju javne rasvjete. Također ne možemo nastaviti s radom na onome što nas je kao lokalnu samoupravu obilježilo posljednjih 20 godina, a to je socijalna politika koja postaje posebno važna u uvjetima inflacije i rasta cijena, ističe načelnik Radović podsjećajući kako je virska jedinica lokalne samouprave protekla dva desetljeća bila prepoznata u Hrvatskoj po svojoj socijalnoj politici, brizi za umirovljenike, socijalne kategorije stanovništva te davanjima za djecu, mlade i studente. Tijekom prve godine mandata novog načelnika nastavljeno je s takvim programom socijalne politike, no nakon formiranja nove većine u Vijeću te krizom s nezakonito izglasanim proračunom od te nove većine te tehničkim proračunom od početka ove godine, sve je stalo sljedećih 11 mjeseci.

– Proračuni za 2023. i 2024. su ključni kako bismo isplatili materijalne potpore, dodao je virski načelnik. S druge strane, vijećnica Okreša ponovila je od ranije izneseni stav kako nema potrebe za novim izborima.

– Pozvana sam na sastanak kojemu sam se odazvala. Izbori bi bili trošak koji je zaista nepotreban, puno je bolje usmjeriti novčana sredstva na naše stanovnike, i to umirovljenike, djecu i mlade. Usvajanjem proračuna ljudima će se moći isplatiti materijalne potpore, što je posebno važno za umirovljenike kojima zbog teških materijalnih uvjeta treba maksimalno izaći u susret, kaže vijećnica Okreša, uz napomenu kako će podržati sve druge materijalne potpore prema stanovnicima te daljnji nastavak rada na virskoj komunalnoj infrastrukturi.

– Načelnik Radović i ja načelno smo se dogovorili po pitanju proračuna i otočnih komunalnih projekata, a sve ćemo konkretizirati za nekoliko dana. Dogovor i suradnja idu svojim tijekom, još ističe virska vijećnica te odbacuje insinuacije vijećnika donedavne većine da je riječ o navodnoj političkoj prodaji.

– Komu da se prodam i na koji to način? Nema ovdje ni prodavatelja niti kupca. Ljudi su me izabrali da zastupam njihove interese u Općinskom vijeću, ali nakon godinu dana rada u OV-u to je zbog nerada dovedeno u pitanje. Ja nastavljam s radom kojeg kao vijećnica nikad nisam prekinula, još poručuje Okreša.

Ako proračun, ipak, ne bi bio izglasan, prijevremeni izbori su tada neminovnost, iako je do redovnih lokalnih izbora 2025. ostalo svega godinu i pol. Odluke o proračunu donijet će se na prvoj sljedećoj sjednici Općinskog vijeća, pa će načelnik Radović s vijećnicima koji ga podržavaju od predsjednika Bašića tražiti sazivanje nove sjednice.

Objava SPORAZUM NA VIRU Marino Radović i Jadranka Okreša dogovorili suradnju pojavila se prvi puta na Antena Zadar.