Objava “SRIJEDOM U SRIDU” Predstavljanje izv. prof. dr. sc. Zdenka Dundovića pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Gost „Srijedom u sridu”, tradicionalnog predstavljanja znanstvenika Sveučilišta u Zadru, bio je izv. prof. dr. sc. Tomislav Kos, voditelj diplomskog studija Mediteranska poljoprivreda, kojeg zajednički izvode Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilište u Zadru.

Dr. sc. Tomislav Kos završio je 2004. godine diplomski studij zaštite bilja na Sveučilištu u Zagrebu. Doktorski rad obranio je 2011, a u znanstveno nastavno zvanje docenta i izvanrednog profesora izabran je na Sveučilištu u Zadru pri Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu. Znanstveni interes su mu sustavi i mjere suzbijanja štetnih organizama i primjena novih (digitalnih) tehnologija u agronomiji. Mentor, suradnik i voditelj je pri instituciji više znanstvenih i znanstveno stručnih radova i projekata od kojih su mnogi u domeni transfera tehnologije temeljenih na metodama „participativnog” istraživanja sa sudjelovanjem proizvođača.

– Moj prvi projekt bio je pod okriljem FAO, o širenju štetnika kukuruza. Tu sam stekao priliku vidjeti kako se približiti poljoprivrednom proizvođaču, čija se znanja temelje na stečenom iskustvu. Na nas koji se bavimo tim područjem nije se gledalo previše ozbiljno, ali kroz vrijeme se pokazalo suprotno, da je u agrarnom sustavu ključan čovjek koji donosi odluke. Kako pristupiti čovjeku da vas prihvati, a nema temeljna znanja o agrosustavu? Znanja koja sam tada dobio sam nadograđivao i to je obilježilo moju karijeru, rekao je Kos.

Ukazao je na izazove u proizvodnji hrane, čega su sve svjesniji i sami poljoprivrednici jer i oni, kazao je, počinju shvaćati da „gubimo tlo pod nogama”.

– Nas određuje zajednička agrarna politika, koja je temelj EU, zajednička je svim zemljama i čini više od 50 posto proračuna. Nije dobro što tu politiku ne prepoznaju ni proizvođači ni potrošači, a niti mediji. Potrošač je razočaran jer želi veliku kvalitetu za malu cijenu, ali da bi ju dobio mora imati proizvođača koji mora manje proizvoditi da bi se taj krug zatvorio. Ono što vidim je kao perspektivu je educirati potrošače o zajedničkoj politici. Ona stoji na tri stupa, ruralnom razvoju, ekonomskoj održivosti odnosno otpornosti te biološkoj raznolikosti. Proizvođač mora razumjeti sva tri stupa da bi preživio na selu i da bi mu dohodak bio zagarantiran. Kada nema dovoljno znanja nastoji iz toga pobjeći. Struka radi da se taj tronožac uspostavi, ali bilo bi korisno kad bi potrošači to razumjeli, jer bi svojim odabirom određene hrane pomogli da taj proces bude lakši proizvođaču, istaknuo je Kos.

Govorio je i o zamjeni štetnih preparata okolišu prihvatljivim rješenjima. Ona nisu čudotvorna i ne donose brza rješenja pa je nužno imati stručne osobe koje će taj proces voditi.

– Kad je Europa izašla iz Drugog svjetskog rata bio je izazov bio napraviti dovoljno hrane uz mjere koje su brze i učinkovite, bez obzira kakav je utjecaj na okoliš. Takve proizvodnje poljoprivrednici se teško oslobađaju i puno teže odbacuju navike kada smo došli do okolišu prihvatljivih metoda. Nije sve tako učinkovito, nije jednostavno primijeniti i ne djeluje sve jako brzo. Treba puno znanja da to profunkcionira i očekujemo od nove generacije stručnjaka, koju obrazujemo i na našem Sveučilištu, da preuzme odgovornost.

Kos je poznat po svojoj otvorenosti medijima, posebice u pitanjima vezanima uz problematiku agronomije, štetnih i invazivnih vrsta, klimatskih promjena. Stalno popularizira provedbu istraživanja na projektima LIFE (Microfighter), EFRR (SAN) i HRZZ (MEDITERATRI), kao i zajednički diplomski studij s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu „Mediteranska poljoprivreda”. Nedavno je dobio priznanje Društva agrarnih novinara Hrvatske „Komunikator godine 2024.”, koje mu je uručeno na konferenciji Agrorocks 2024 u Osijeku.

– Drago mi je bilo primiti priznanje jer je došlo od Društva agrarnih novinara Hrvatske, koje je dio Europske mreže agrarnih novinara. To udruženje ima veliku mrežu i puno redakcija s potrebnim znanjima za praćenje implementacije zajedničke agrarne politike EU. Nagrada se piše meni, ali vjerujem da je to jednako priznanje našem Odjelu, Sveučilištu i gradu Zadru, koji je pokazao da nisu samo Zagreb i Osijek ti koji imaju nešto reći o poljoprivredi. Nemamo jaku infrastrukturu, ali imamo snažan istraživački tim i grupiramo se u bitnim istraživanjima.

Objava SRIJEDOM U SRIDU Na predstavljanju znanstvenika gostovao profesor Tomislav Kos pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Sveučilište u Zadru poziva na novo predstavljanje znanstvenika „Srijedom u sridu” 16. listopada 2024. godine u 18 sati u novom Studentskom domu, Put Stanova 1a.

U srijedu, 16. listopada predstavljamo izv. prof. dr. sc. Tomislava Kosa, voditelja diplomskog studija Mediteranska poljoprivreda koji zajednički izvode Sveučilište u Zadru i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Svake treće srijede u mjesecu u 45 minuta upoznajte naše znanstvenike i karijere i priče koje inspiriraju.

Objava “SRIJEDOM U SRIDU” Sveučilište u Zadru organizira novo predstavljanje znanstvenika pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na tradicionalnom predstavljanju znanstvenika „Srijedom u sridu“ sinoć je gostovala izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota, povjesničarka umjetnosti i autorica nagrađivane knjige „Zadar – obnova i izgradnja nakon razaranja u Drugome svjetskom ratu“. Mlikota je otkrila kako je od školovanja u rodnom Metkoviću došla do studija u Zadru, zašto je napustila posao na HRT-u i odabrala znanstvenu karijeru te na kraju izabrala temu poslijeratne obnove Zadra za svoj predmet proučavanja. Razgovor je moderirala voditeljica Kabineta rektora Ivan Zrilić.

– Odrasla sam u Metkoviću, malom gradu s puno uspješnih ljudi, nogometaša, rukometaša, misica, ali i stručnjaka. Uvijek se govorilo da nema institucije u Europi u kojoj nema nekoga povezanog s Metkovićem.  Puno se ulagalo u obrazovanje, imali smo izvrsnu školu, u ono vrijeme informatičku učionicu s Apple računalima, odjel za kemiju, slušalice na satovima jezika… Moja prva želja bila je studij biologije, čak sam u srednjoj školi napravila projekt o utjecaju pesticida na ljudsko zdravlje. Na kraju sam odustala od prijemnog ispita koji je bio u Zagrebu, u Splitu su na povijesti umjetnosti tražili crtanje, što nije moja jača strana i tako sam upisala studij povijesti umjetnosti i sociologije u Zadru, rekla je Mlikota.

U novom gradu brzo je „pohvatala konce“, stekla puno prijatelja, počela raditi u novinarstvu i dobila zaposlenje na HRT-u. Tada joj je profesor Vinko Srhoj ponudio mjesto asistenta i iako joj je njezin tadašnji urednik rekao „nitko ne odlazi od nas“, ona je ipak odabrala znanstvenu karijeru.

– Puno je sličnosti u ta dva posla, koje su mi kasnije pomogle, a najveća razlika intelektualna sloboda koju mi je ovaj odabir donio. Planirala sam na doktoratu raditi video umjetnost, ali kako je to bilo u začecima i bilo je dosta tehničkih problema oko prikupljanja građe, odlučila sam se za poslijeratnu obnovu Zadra. I profesor Ivo Petricioli složio se kako je to dobra tema za doktorat pa se rodilo sve ovo o čemu danas pričamo.

Najveći izazov u pisanju knjige, za koju je dobila brojne nagrade, bio je rad u pandemiji. Bez izravnog kontakta u radu na knjizi s preko 1.300 ilustracija često je trebalo raditi popravke, ali na kraju se trud isplatio.

– Knjiga je izazvala puno emocija, prilazili su mi ljudi, tražili da popijemo kavu, govorili mi da su prepoznali sebe ili svoje bližnje na fotografijama za koje nisu znali da postoje. Sretni su što je netko ispričao njihovu priču o životu u poslijeratnom Zadru, neki su se i rasplakali, a duhovit osvrt u svom članku imao je Mario Padelin, koji je komentirao kako je knjiga preteška za čitanje i kako njom možeš svladati razbojnika ako te napadne. Pomogao mi je puno u njezinom pisanju prof. Pavuša Vežić, bez njega i shvaćanja što se događalo u pojedinim dijelovima grada, čega nije bilo u literaturi, ne bih mogla razumjeti poslijeratnu matricu. Naravno, zahvalna sam i djelatnicima Državnog arhiva u Zadru i Znanstvene knjižnice, ta građa i ljudi koji tamo rade nama znanstvenicima daju mir i omogućuju posvećenost radu, rekla je Mlikota.

Objava Mlikota: Knjiga o poslijeratnoj obnovi Zadra i danas izaziva puno emocija pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Sveučilište u Zadru poziva na novo predstavljanje znanstvenika „Srijedom u sridu“ 15. svibnja u 18 sati u novom Studentskom domu, Put Stanova 1a.

U srijedu, 15. svibnja predstavlja se izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota s Odjela za povijest umjetnosti, povjesničarka umjetnosti, dobitnica državne nagrade za znanost, autorica knjige o obnovi Zadra.

Svake treće srijede u mjesecu u 45 minuta možete upoznati znanstvenike i karijere i priče koje inspiriraju.

Objava NOVO PREDSTAVLJANJE ZNANSTVENIKA “Srijedom u sridu” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Sveučilište u Zadru nastavlja ciklus predstavljanja znanstvenika „Srijedom u sridu“, svake treće srijede u mjesecu.

Iduće izdanje „Srijedom u sridu“ planirano je 21. veljače 2024. godine u 18 sati, a gost je izv. prof. dr. sc. Mate Parica s Odjela za arheologiju, voditelj arheološkog istraživanja na Korčuli koje je izazvalo pažnju svih svjetskih medija.

Poslušajte karijere i priče koje inspiriraju svake treće srijede u mjesecu u 18 sati u novom Studentskom domu, Put Stanova 1 a.

Snimke ciklusa „Srijedom u sridu“ možete pregledati i na YouTube kanalu Sveučilišta u Zadru.

Objava Srijedom u sridu s izv. prof. dr. sc. Matom Paricom pojavila se prvi puta na Antena Zadar.