Srpanj 2024. bio je drugi najtopliji srpanj i drugi najtopliji ikad zabilježen mjesec, objavila je u četvrtak služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus.

U srpnju 2024. globalna prosječna temperatura iznosila je 16,91 stupanj Celzijusa, 0,04 stupnja niže od prosječne temperature u srpnju 2023., trenutno najtoplijem zabilježenom mjesecu. Do lipnja, prosječne mjesečne temperature obarale su rekorde svakog mjeseca od svibnja 2023.

“Niz rekordnih mjeseci prekinut je, ali samo za mrvicu”, rekla je zamjenica ravnatelja Copernicusove službe za klimatske promjene Samantha Burgess.

Objava SRPANJ 2024. Bio je drugi najtopliji mjesec ikad zabilježen pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U četvrtak 8. kolovoza 2024. počinje isplata mirovina za srpanj 2024. korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama.

Dodatne informacije mogu se dobiti radnim danom od 8 do 16 sati na infotelefonima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 01/ 45 95 011 i 01/ 45 95 022 i na internetskoj stranici – www.mirovinsko.hr.

Objava OBAVIJEST GRAĐANIMA Pogledajte kada kreću isplate mirovina za srpanj pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je od siječnja do kraja srpnja, odnosno tijekom prvih sedam mjeseci ostvareno više od 11,5 milijuna dolazaka i gotovo 57 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 10 posto u dolascima i 4 posto u noćenjima, odnosno izjednačenje rezultata u dolascima i noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

– Rast turističkih dolazaka u dosadašnjem dijelu godine i srpnju predstavlja odličan rezultat hrvatskog turizma. Ne smijemo zanemariti činjenicu da je Hrvatska ovo postigla u godini u kojoj se u potpunosti vratila turistička konkurencija, u kojoj do izražaja dolazi globalna inflacija, a tu je nažalost i dalje prisutni sukob u Ukrajini. Sve navedeno našu tržišnu utakmicu na turističkom tržištu čini vrlo zahtjevnom, no mi vjerujemo u nastavak pozitivnog trenda tijekom kolovoza i rujna, a već sada imamo i vrlo dobe najave za posezonu, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

Gledano po županijama, tijekom prvih sedam mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (16,4 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Splitsko-dalmatinskoj županiji (10,5 milijuna noćenja, +5% u odnosu na 2022.), Kvarneru (9,7 milijuna noćenja, +2% u odnosu na 2022.), Zadarskoj županiji (7,9 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Dubrovačko-neretvanskoj (4,5 milijuna noćenja, +11% u odnosu na 2022.), Šibensko-kninskoj (3,3 milijuna noćenja, -3% u odnosu na 2022.) te Ličko-senjskoj županiji (1,8 milijuna noćenja, +4% u odnosu na 2022.). U Zagrebu je ostvareno 1,4 milijuna noćenja što je 17% više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od 1,4 milijuna noćenja što je 17% više nego lani.

– Nakon što smo ostvarili najbolju predsezonu do sada, veseli nas što su se odlični rezultati nastavili i u ljetnom razdoblju, kada ostvarujemo i najveći dio ukupnog turističkog prometa. Svim podacima možemo biti iznimno zadovoljni, međutim ono što stalno naglašavamo jest da nije cilj samo jaka sezona, nego cjelogodišnji i regionalno uravnotežen turizam i za takav turizam stvaramo preduvjete. Činjenica da smo po broju noćenja i dolazaka na razini rekordne 2019. godine potvrđuje kako se sektor turizma potpuno oporavio od nedavnih kriza i kako je sada pravi trenutak da postavimo čvrste temelje za upravljanje turizmom u budućnosti, kako bi i dalje ostao konkurentan na globalnoj razini i otporan na sve buduće izazove. Zbog toga i donosimo prvi krovni Zakon o turizmu, koji je trenutačno na javnoj raspravi, a kojim ćemo među prvima na svijetu osigurati zakonski okvir za upravljanje turizmom u smjeru održivosti i na temelju podataka. Uz to, kako bismo dali potporu investicijama u projekte koji podupiru razvoj cjelogodišnjeg turizma
osigurali smo i rekordna sredstva od 1,3 milijarde eura za turistički sektor. Vjerujem kako ćemo time podići kvalitetu i Hrvatsku u budućnosti pozicionirati kao konkurentnu destinaciju visokokvalitetne ponude te osigurati da postanemo lider u održivom turizmu, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.

Gledano prema destinacijama, najviše je noćenja tijekom prvih sedam mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Umagu te Splitu, dok je, gledano prema tržištima, u prvih sedam mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (11,4 milijuna noćenja, razina prometa 2022. godine), Hrvatske (6,8 milijuna noćenja, +4% u odnosu na 2022.), Slovenije (6,2 milijuna noćenja, +3% u odnosu na 2022.), Austrije (4,5 milijuna noćenja, +2% u odnosu na 2022.), Poljske (3,5 milijuna noćenja, razina prometa 2022. godine).

U srpnju ostvareno 4,8 milijuna dolazaka i 29,5 milijuna noćenja

Prema podacima sustava eVisitor, u srpnju je u Hrvatskoj ukupno ostvareno 4,8 milijuna dolazaka i preko 29,5 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 3 posto u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, odnosno rast od 2 posto u dolascima ako govorimo o srpnju 2019.

Pritom je u srpnju u jadranskim županijama ostvareno 4,5 milijuna dolazaka i 28,9 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja rast od 2% u dolascima i izjednačenje rezultata u noćenjima, u Zagrebu je pritom ostvareno 145 tisuća dolazaka (+12% u odnosu na lani) i 266 tisuća noćenja (+8% u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 172 tisuće dolazaka (+8% u odnosu na lani) i 355 tisuća noćenja (+10% u odnosu na lani).

Najviše noćenja u srpnju ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (5,1 milijuna noćenja), Slovenije (3,8 milijuna noćenja), Hrvatske (3,3 milijuna noćenja), Češke (2,1 milijuna noćenja), Poljske (2 milijuna noćenja) te Austrije (1,9 milijuna noćenja).

Objava Hrvatski turizam u prvih sedam mjeseci ostvario rast od 10%; Samo u srpnju ostvareno 29,5 milijuna noćenja pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Predsjednik Udruženja hrvatskih putničkih agencija pri HGK Boris Žgomba u Novom danu je analizirao dosadašnje rezultate turističke sezone.

“Turističke agencije dijele ono što je i hrvatski turizam. Ušli smo u sjedmi mjesec s određenim poteškoćama. Cijeli sedmi mjesec, kad bi uspoređivali s 2019., pokušavamo dostići 2019., i sedmi mjesec će pokazati manje rezultate nego 2019. godine”, kazao je Žgomba, piše N1. 

“Rupe postoje, ali to je i dobra stvar jer je to obilježje svih normalnih turističkih godina koje smo imali prije korone. Turistička godina ide prema ono što smo najavljivali – bit će dobra”, dodao je.

Osvrnuo se i na otkazivanja dolazaka, navodeći da se taj trend prakticirao i tijekom korone zbog neizvjesne situacije.

“To se danas pokazuje kao otežavajuća okolnost jer gost, kada rezervira smještaj s pravom otkazivanja bez štetnih posljedica, on rezervira 8-10 destinacija. On svih 8-10 ne može koristiti i otkaže već i dio njih ili sve. Drugi element je vrijeme. Svatko tko dolazi iz Austrije ili Njemačke zna bolje nego mi kakvo je vrijeme kod nas i ako se očekuje kiša na Jadranu, za vjerovati je da će ljudi odgoditi ili otkazati putovanje”, objasnio je Žgomba.

Privatni smještaj je u porastu. Treba li se i to regulirati? “Do jučer, privatni smještaj čini polovinu svih noćenja u RH, to nije malo. Imamo situaciju koju smo sami dozvolili. Rentijerstvo je postalo biznis, ali moramo odvojiti dvije stavri. Imate one koji se time bave kao dodatnom djelatnosti, kao dodatni izvor zarade, a drugo je čisti biznis nekretninski, gdje je 20-30 apartmana a koji imaju uvjete daleko od onih u hotelu. Moramo izjednačiti pravile u tom drugom dijelu.”

Objava Sezona u problemima? Hrvatski turizam u srpnju se suočio s poteškoćama pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

“Srpanj 2023. vjerojatno će biti najtopliji zabilježeni mjesec u stotinama, ako ne i tisućama godina”, rekli su vodeći NASA-ini znanstvenici na okruglom stolu s novinarima, upozoravajući da će se vrućina samo pogoršavati.

“Vidimo promjene bez presedana u cijelom svijetu. Toplinski valovi koje vidimo u SAD-u, Europi, Kini i rušenje temperaturnih rekorda… To nije iznenađenje”, rekao je Gavin Schmidt, direktor NASA Goddard instituta za svemirske studije.

Lipanj 2023. već je bio najtopliji lipanj dosad, a srpanj će vjerojatno biti najtopliji mjesec u cjelini. “Iz znanosti znamo da ljudska aktivnost, prvenstveno emisije stakleničkih plinova, nedvosmisleno uzrokuje zagrijavanje koje vidimo na našem planetu”, rekla je Kate Calvin, NASA-ina glavna znanstvenica i viša savjetnica za klimu, donosi Index. 

NASA-ini znanstvenici su pojasnili da su podaci koje je prikupio i analizirao Goddard institut već upućivali na to. “Došlo je do porasta temperatura iz desetljeća u posljednja četiri desetljeća”, rekao je Schmidt.

Američka svemirska agencija posljednji je put vidjela takav porast temperatura u srpnju i kolovozu 2016. zbog super El Nina tijekom zime 2015. i 2016. No ovoga puta se ne radi o još jednom događaju sličnom El Ninu. Toplinski valovi koji se trenutno vide posljedica su sveukupne topline diljem svijeta, posebno u oceanima.

“Svjedoci smo rekordnih temperatura površine mora, čak i izvan tropskih područja, već mnogo mjeseci. Predvidjet ćemo da će se to nastaviti, a razlog zašto mislimo da će se to nastaviti je taj što nastavljamo ispuštati stakleničke plinove u atmosferu”, rekao je Schmidt.

“Šanse su 50-50 da će 2023. biti najtoplija godina u povijesti. No nadmašit će ju 2024. Iduća godina bit će još toplija zbog uzlaznog El Nina”, rekla je Calvin. Drugi znanstvenici NASA-e smatraju da je 80 posto šanse da će 2023. biti najtoplija godina.

Objava NASA: “Srpanj 2023. bit će najtopliji mjesec u povijesti” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.