Započeli su radovi na rekonstrukciji i dogradnji radioničkog dijela stare Tehničke škole, u sklopu idejnog projekta pod nazivom Citadela Nova. Autor projekta je akademik Nikola Bašić, zajedno sa svojim timom arhitekata iz studija Marina projekt 2020.

Plan uključuje stvaranje modernog sveučilišnog centra koji povezuje Sveučilište i grad. Zgrada će sadržavati prostor za Centar za strane jezike i Centar za projekte, znanost i transfer tehnologija. Projekt se financira iz EU fondova s gotovo pet milijuna eura, a predviđa se da će revitalizirati kulturni i obrazovni život Zadra te povezati akademsku i širu lokalnu zajednicu.

Objava FOTOVIJEST Započeli radovi na drugom dijelu stare Tehničke škole pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U Polivalentnoj dvorani Providurove palače danas je predstavljeno idejno rješenje projekta Citadela Nova – rekonstrukcija i dogradnja radioničkog dijela stare Tehničke škole, koje su izradili akademik Nikola Bašić i njegov tim iz studija Marina projekt 2020. Riječ je o nastavku kompleksa nekadašnjeg kompleksa Tehničke škole, koji se naslanja na obnovljenu secesijsku zgradu, a koristila se za radionice i praktičnu nastavu.

O realizaciji ovog projekta i njegovoj vrijednosti za Sveučilište u Zadru na predstavljanju su govorili rektor prof. dr. sc. Josip Faričić, voditeljica Centra za projekte, znanost i transfer tehnologija Irena Kozulić te arhitekti Nikola Bašić i Zvonimir Bušić.

Tijekom projekta obnove stare Tehničke škole Zadarska županija prepustila je Sveučilištu u Zadru pravo na građenje na dijelu koji je ostao zapušten te je trebalo osmisliti kako će se on najbolje uklopiti na korist akademske i šire društvene zajednice. U njemu će prostor naći dva sveučilišna centra, ali i šira društvena i gospodarska zajednica.

– Obnovu kompleksa nastojali smo promatrati u okviru naših drugih strateških projekta i aktivnosti. Bivša uprava na čelu s rektoricom Vican odlučila je napraviti iskorak i krenuti u postupnu realizaciju projekata koji se odnose na obnovu brownfield lokacija i početak kompleksnijeg ostvarenja Novog kampusa. Ta su nastojanja urodila ostvarenjima kao što su novi studentski dom, obnova tehničke škole ali i pripremom dokumentacije za neke druge aktivnosti. Jedna od njih je prenamjena vojarne na Molatu u svrhu realizacije Arhipelogos, koju je začeo prof. Vladimir Skračić, a u upravi vodio tadašnji rektor Ante Uglešić. To svjedoči o kontinuitetu vizije ustanove, kroz njezinu internacionalizaciju i nastojanje da se uz osnovni znanstveni rad angažira i na dobrobit šire zajednice, istaknuo je rektor Faričić.

Nova zgrada bit će svojevrsna kopča između povijesne jezgre, odnosno starog urbanog tkiva i transformacija koje su se uz njega događale, često ne uvijek i najsretnije. Iz respekta prema takvom prostoru izrada idejnog rješenja povjerena je akademiku Bašiću, koji je prema Faričiću nadmašio i najveća očekivanja.

– Poslu sam pristupio s velikom dozom respekta i gotovo straha, jer je ovo područje bliskog kontakta sa spomenikom koji uživa najveću institucionalnu zaštitu UNESCO-a. Morali smo promišljati o nečem novom što mora kontinuirati tu urbanu kulturu. Ovo je bila šansa da se Sveučilište u prostoru Grada uprisutni u onom svom sadržaju i misiji, a to je inkluzija sa svojom zajednicom. Svi prostori koje je  Sveučilište ranije naslijedilo su u pravilu introvertni, zatvoreni i teško podesni za nekakve transformacije kakvo zahtijeva suvremeno vrijeme. Zato je taj novi prostor bio prilika da se ostvari sadržaj koji će biti ekstrovertan, tako da se kroz njega poput nekog metaforičkog konektora ostvari čvrsta veza između grada i sveučilišta, istaknuo je Bašić.

Idejni projekt detaljno je predstavio arhitekt Zvonimir Bušić. Osim otvorenosti prostora kroz središnji coworking prostor te terasu sa zasađenim crnikama i prostorom za boravak na otvorenom, jedna od najzanimljivijih intervencija je ovojnica od biljaka koje će hidroponski biti uzgajane, što će biti i prilika za praksu studentima Mediteranske poljoprivrede. Na jednoj strani ovojnice kao prepoznatljiv znak bit će izvedena sveučilišna rozeta, a na zahtjev konzervatora ostavit će se jedan dio zida starih radionica kao svjedočanstvo industrijske arhitekture.

Posebno je fascinantan izgled ovojnice zgrade, koja će izgledati kao da kroz fuge na zidovima izbija zelenilo te će biti svojevrsna imitacija gradskog bedema. Na taj način simbolički će se povezati potez od Muraja prema Perivoju kraljice Jelene Madijevke, na kojemu više nema bedema.

– Kad se ova slika stavi na razglednicu, na nju neće biti potrebno napisati „Pozdrav iz Zadra“, zaključio je Bašić.

Objava UREĐENJE RADIONICA STARE TEHNIČKE Citadela Nova bit će poveznica Sveučilišta i šire društvene zajednice pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Nakon gotovo dvije godine radova, danas je priređen prvi službeni obilazak obnovljene stare Tehničke škole. Domaćin obilaska bila je rektorica na odlasku Dijana Vican koja je izrazila zadovoljstvo zbog novog reprezentativnog objekta koji će se službeno otvoriti krajem ljeta, najavila je.

Obilasku je prisustvovao i zadarski gradonačelnik Branko Dukić koji je novi objekt nazvao još jednim biserom Zadra. Novouređena zgrada uistinu je reprezentativan objekt koji je trenutno u fazi opremanja potrebnim namještajem i opremom.

Rektorica Vican danas je i službeno proglasila završetak ovog projekta za kojeg je ugovor potpisan prije tri godine, koji je službeno nosio naziv “Sveučilišna znanstveno-nastavna infrastruktura za 21. stoljeće”.

– Moram priznati da nam vrijeme, nakon što smo prije tri godine potpisali ugovor pod maskama, prije saznanja što nam pandemija nosi, nije teklo kao inače, nego s posebnim opterećenjem. Međutim, što je veće opterećenje to je veće zadovoljstvo kada završite projekt. Dijelim zadovoljstvo sa svojim prorektorima, Centrom za projekte, znanost i transfer tehnologija, Gradom Zadrom, projektantima, Strabagom, konzervatorima s kojima smo bili u stalnom dijalogu. Nismo se ulijenili, nastavljamo razmišljati i provoditi nove ideje koje imamo, istaknula je rektorica Vican, koja je najavila kako će na kraju ljeta biti svečano otvaranje, kada će građani, posebice oni koji su nekada bili učenici u ovoj školi, moći vidjeti kako je rekonstruirana. Stoga je plan da na otvorenje budu pozvani  svi nekadašnji živući učenici škole.

– Meni kao gradonačelniku je drago da se nalazimo u završenoj zgradi te da smo u kratkom vremenu sudjelovali sa Sveučilištem u nekoliko projekata, a to je i kampus kojem smo uskočili, kao i ovaj projekt stare Tehničke škole da privedemo jednoj operativnoj svrsi za službi Sveučilištu. Čestitao bih rektorici i cijelom timu koji su radili zdušno na ovom projektu i doveli ga do kraja. Nama kao Gradu ostaje da patnerski i zajednički djelujemo i za buduće projekte na čemu naše Sveučilište ima punu podršku.  Koliko su me prozivali za ovo, to je bila jedna crna rupa, a to je sad postao biser na samom Poluotoku i vjerujem da će i budući dio projekta biti također nalik ovome, naglasio je Dukić.

Nakon službenog dijela, uslijedio je i obilazak u pratnji prestavnika izvođača, a to je tvrtka Strabag.

Građevinske radove, pod konzervatorskim nadzorom, izveo je Strabag, projekt potpisuje tvrtka Sirius a nadzor nad građenjem provele su tvrtke D&Z I Investinžinjering. Objekt je prošao tehnički pregled i dobio uporabnu dozvolu.

U obnovljenu zgradu stare Tehničke škole preselit će se nekoliko sveučilišnih odjela, a koja to točno, u nedavnom razgovoru za Antenu, podsjetimo, kazao je novoizabrani rektor Josip Faričić:

– Izvorno, još za vrijeme austrijske uprave u Dalmaciji, tamo je zahvaljujući donaciji Pasqualea Bakmaza bila smještena škola za umjetnost i obrt, a mi ćemo tamo smjestiti odjele za psihologiju, sociologiju, etnologiju i antropologiju i lingvistiku. To su nam četiri ustrojbene jedinice koje su nam u znanstvenom pogledu dosta dinamične, vrlo su važne i u znanosti i svakako mogu pridonijeti društvenom i ekonomskom razvoju s obzirom da njihovu funkciju u smislu proučavanja posebnosti čovjeka kao biološkog i društvenog bića, što se tiče psihologije i sociologije ili pak što se tiče proučavanja običaja čime se velikim dijelom bavi Odjel za etnologiju, s obzirom da nam je ta materijala i nematerijalna kulturna baština vrlo važna ne samo kao nekakav ukras nego doista kao jedan razvojni resurs.

Tu je i Odjel za lingvistiku koji se profilirao više u smislu jezičnih kompetencija koje se mogu primjenjivati u raznim sferama društvenih i gospodarskih aktivnosti. Bit će to sve opremljeno i laboratorijskom opremom i knjižnicom i ležernijim prostorom za studente i nastavnike. Nadamo se da će to s planiranim dovršavanjem projekta, što bi se trebalo dogoditi za koju godinu a to je izgradnja novog prostornog kapaciteta na mjestu nekadašnjih radionica zapravo upotpuniti komplementarno taj dio grada jer u taj prostor mislimo smjestiti  dvije ustrojbene jedinice koje su baš jedna svojevrsna kopča između Sveučilišta i zajednice. To su Centar za projekte, znanost i transfer tehnologija i Centar za strane jezike. To će biti i jedan, usudio bih se reći, i radionički prostor, ali ne u smislu dosadašnjih radionica nego kreativnog mjesta stvaranja ne samo novih ideja nego i konkretnih razvojnih projekata.

Što se tiče obnove drugog dijela kompleksa, nekadašnjih radionica, Sveučilište je dobilo pravo korištenja nakon dostupnosti sredstava iz fondova. Idejno rješenje postoji, istaknula je rektorica Vican te izrazila uvjerenje kako će se i taj dio zasjati u punom sjaju za mandata njezinog nasljednika prof. dr. sc. Josipa Faričića.

Objava FOTO Prvi službeni obilazak stare Tehničke škole; Dukić: “Od nekadašnje crne rupe do bisera Poluotoka” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.