Dok cijene energenata intenzivno rastu, mnogi traže načine kako barem malo manje trošiti, no nerijetko iz neznanja trošimo i više nego što bismo trebali i račune za struju si povećavamo samo zbog nepažnje; najviše s uređajima koje stalno držimo uključene u struju, čak i kad ih ne koristimo, piše N1.

Takvi se uređaji, piše The Guardian, zovu još i energetski vampiri, jer energiju troše kontinuirano, čak i kad ne rade, a prema nedavnoj studiji British Gasa, mogu biti odgovorni za nevjerojatnih 23 posto potrošene električne energije u kućanstvu!

Za većinu je uređaja najočitije rješenje da ih držite isključene iz struje dok se ne koriste, a evo kako možete ”ukrotiti” električni bojler, za kojeg stručnjaci procjenjuju da je jedan od najvećih energetskih vampira u domaćinstvu: Naime, za samo jedan sat rada bojler snage dva kilovata potroši dva kWh. Ako bojler svaki dan radi dva i pol sata, mjesečno potroši ukupno 150 kWh.

Na većini je bojlera temperatura unaprijed namještena, no da biste uštedjeli, termostat bojlera podesite na ekonomično grijanje, odnosno na temperaturu između 50 i 60°C. Osim što je nepotrebno, pregrijavanje vode (na 75 ili čak 85 °C) prouzročuje veću potrošnju struje, ali i brže propadanje bojlera i stvaranje kamenca.

Preporuka je zato da se električni bojleri redovito održavaju, odnosno da se bojler i grijač očiste otprilike jednom godišnje, a tamo gdje je voda mekša može i rjeđe. Šuštanje, zujanje i pucketanje bojlera kad se uključi obično je jasan znak da se oko grijača nalaze naslage kamenca koje treba ukloniti.

Isto tako, bitno je napomenuti da, za razliku od većine drugih kućanskih uređaja, bojler neće manje trošiti ako se stalno drži isključen jer će se voda sa svakim uključivanjem iznova morati zagrijati. Zato se električni bojler isključuje samo kad dulje vrijeme nećete trebati toplu vodu. Najmanje se struje, kažu stručnjaci, troši ako je bojler pravilno podešen i stalno uključen, prenosi Večernji list.

Objava Ovaj uređaj u kućanstvu jedan je od najvećih energetskih vampira, evo kako uštedjeti! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Preispitajte svoje potrošačke navike, povećajte štednju i izbjegavajte upadanje u dug pod svaku cijenu.

Život je sve skuplji. Stanarina, krediti, namirnice i hrana i troškovi prijevoza su poskupjeli i učinili svakodnevicu sve skupljom. A najveći problem je što većina nas, kako bi preživjela od plaće do plaće, troši još više i zadužuje se po karticama.

“Nastavite li trošiti kao što ste trošili prije podizanja kamatnih stopa ili prije nego što su svakodnevne stvari poskupjele zbog inflacije, neminovno ćete ući u spiralu pretjerane potrošnje i duga”, rekla je Hillary Seiler, utemeljiteljica tvrtke za financijsku pismenost Financial Footwork.

“Ljudi nikad ne žele čuti taj jedan savjet, ali uvijek je važno da trošite manje nego što zarađujete, nevezano uz gospodarske uvjete, a kamoli sad u otežanim uvjetima.”

Seiler surađuje s mnogo klijenata koji žele vratiti kontrolu nad vlastitim financijama i osigurati i financijsku stabilnost i dugoročno blagostanje.

“Ljudi misle da pretjerano trošenje ili život iznad mogućnosti znači kupnju skupog automobila ili odlazak na pomodno ljetovanje, ali, vjerovali li vi meni ili ne, čak i odlazak u trgovinu može uzrokovati prekomjerno trošenje i zaduživanje”, dodala je Seiler.

Seiler navodi sljedeća tri načina da trošite manje nego što zarađujete:

1. Preispitajte i prilagodite potrošačke navike

Preispitajte načine kako trošite novac. Izlazite li još uvijek van tri puta tjedno, naručujete mnogo stvari i predmeta preko interneta i ručate vani svaki dan?

“Dovoljno mi je da vidim bankovni izvod klijenta i već znam gdje točno baca goleme svote novca u bunar. Možda si mislite, pa nemam auto ili ne trošim mnogo na kartice, ali mnogo novca trošite na druge stvari”, navodi Seiler.

“Vođenje kućanstva najčešće predstavlja najveći trošak i sad se ljudi najviše muče s time, a to su namirnice, kućanske potrepštine, priprema obroka i prijevoz”, rekla je.

Usto, možda ćete se morati suočiti s činjenicom da ne možete živjeti ili trošiti kao što ste prije mogli. Želite li smanjiti potrošnju, možda ćete morati izbaciti neke stvari i manje kupovati. “Možda će vam biti potreban posve drukčiji proračun”, kaže Seiler.

2. Izbjegavajte upadanje u dug pod svaku cijenu

“Svim klijentima govorim da izbjegavaju upadanje u dug pod svaku cijenu”, rekla je Seiler Business Insideru. Također upozorava da to što plaćate kreditnim karticama ne znači da možete trošiti više nego što biste da plaćate debitnim karticama.

“Čak i ako vam kartična kuća daje nagradne bodove ili vraća gotovinu, to nipošto nije razlog za pretjerano trošenje. To samo znači da iz mjeseca u mjesec prenosite neplaćene dospjele troškove i na to plaćate velike kamate. Karticom kupujte samo ono što možete isplatiti u tekućem mjesecu.”

3. Neka vam štednja bude na prvom mjestu

Visoke kamatne stope mogu čak i biti od koristi kad je riječ o štednji. “Svi bi trebali razmisliti o otvaranju štednje s visokim prinosom”, kaže Seiler. “Sad možete dobiti bolje kamatne stope na oročenu štednju i to će vam pomoći da brzo povećate glavnicu.”

Seiler preporučuje da uključite iznos koji želite uštedjeti u mjesečni proračun i povećavate da svaka tri mjeseca. Manja potrošnja pomoći će vam da više uštedite i poboljšate svoju financijsku sigurnost, prenosi Poslovni.hr.

Objava Financijska savjetnica kaže da se kad sve poskupljuje treba držati samo jednog pravila pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Dok razni financijski savjetnici i stručnjaci nude savjete u što možete uložiti ‘višak’ novca kako biste podebljali svoje financije, možda je bolje pitanje ima li prosječni Hrvat uopće tog viška, odnosno, gledajući prosječne troškove s jedne strane i prosječnu plaću s druge strane – može li se u Hrvatskoj uopće uštedjeti.

N1 je odlučio provjeriti koliki su proječni mjesečni troškovi u Hrvatskoj i provjeriti s kojom količinom novca prosječni građanin raspolaže.

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u studenom 2023. godine iznosila je 1.208 eura.

Prosječna vrijednost potrošačke košarice za četveročlanu obitelj u studenom je iznosila 1.009,59 eura, pokazuju zadnji podaci DZS-a. To znači da prosječna osoba mjesečno potroši oko 250 eura na osnovne namirnice i usluge.

Što se tiče troškova stanovanja, za primjer smo uzeli osobu koja nema svoj stan nego živi u podstanarstvu. Agentica za nekretnine Jelena Kravoščanec Todorović kazala nam je da se u Zagrebu najviše potražuju stanovi od 50-ak kvadrata, a to su najčešće u pitanju jednosobni stanovi.

“Cijena najma takvih stanova je 15 eura po kvadratu”, navodi Kravoščanec Todorović.

Dakle, za najam stana od 50-ak kvadrata u Zagrebu mjesečno je potrebno izdvojiti oko 750 eura. Da se cijene tako doista kreću na tržištu potvrđuju i oglasi na popularnom oglasniku Njuškalo.

Kada su u pitanju prosječni iznosi režija u zimskim mjesecima, u Zagrebu je potrebno izdvojiti oko 180 eura mjesečno za plin, struju i Holding. U to nismo uračunali usluge za internet, mobitel i TV jer su opcije doista raznorazne, kao i u slučaju dopunskog zdravstvenog osiguranja, no uzimajući u obzir najjeftinije opcije koje smo pronašli, mjesečni troškovi rastu za još 30-ak eura.

Ako zamislimo da je prosječna osoba iz našeg primjera i vozač, mjesečni troškovi rastu za još stotinjak eura zbog goriva.

Kada zbrojimo sve ove troškove, na kraju mjeseca konačni iznos već premašuje prosječnu plaću i penje se na 1310 eura. Dakle, prosječna osoba u našem primjeru je već u minusu oko 100 eura.

Samostalan život u podstanrastvu je svakako financijski izazovniji nego ako s nekim dijelite te troškove. Ako prosječna osoba ipak živi s još jednom osobom i dijele troškove najma i režija po pola, kao i troškove namirnica i drugih osnovnih proizvoda, mjesečni se troškovi smanjuju se na oko 720 eura.

U tom slučaju, višak novca s kojim osoba u našem primjeru raspolaže je 488 eura.

Treba naglasiti da ovaj naš primjer nije reprezentativni uzorak i da se određeni troškovi, posebno cijena najma stana, razlikuju od regije do regije, ali ovaj primjer može ukazivati na određeno kretanje cijena u Hrvatskoj.

Također, u ovom slučaju nismo uzimali u obzir nikakve užitke, poput putovanja, masaža, odlazaka u restorane i kino i slično. Ako imamo i te stvari na umu, sasvim je jasno da Hrvati s prosječnom hrvatskom plaćom doista krpaju kraj s krajem i da oni nemaju prvotno spomenuti višak novca koji mogu u nešto uložiti nego mogu samo gledati na čemu uštedjeti.

Podsjetimo još za kraj da je i predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio da ćemo ove godine osjetiti povećanje plaća, i to već u prva tri mjeseca 2024. U kojoj mjeri i hoće li nam to i realno popraviti standard života, ostaje za vidjeti.

Objava Tko uopće može staviti nešto novca sa strane? Kad se troškovi odbiju od plaće dobije se – minus pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Dobro je poznato to da su Nijemci veliki štediše. Prema najsvježijim podacima OECD-a, prosječno njemačko kućanstvo lani je sa strane stavilo čak 11,1 posto ukupnih godišnjih prihoda, a strogu disciplinu štedljivim Nijemcima nije pomrsila ni inflacija.

Kad se stopa štednje od 11,1 posto usporedi s onom u ostalim visokorazvijenim zemljama, vidi se koliko Nijemci paze na svoje osobne financije, piše Tportal.

Stopa štednje u Italiji iznosila je samo 2,1 posto, u SAD-u se uštedi 3,7 posto godišnjeg dohotka, u Japanu 5,4 posto, a u Austriji 8,8 posto.

Samo nekoliko zemalja ima više stope štednje od Njemačke. To uključuje Nizozemsku s 12,7 posto godišnjeg dohotka, a prva na listi je Švicarska sa stopom štednje od 18,4 posto.

U prvom dijelu ove godine stopa štednje u Njemačkoj porasla je na 11,3 posto, objavio je Savezni ured za statistiku.

To znači da su kućanstva prosječno uštedjela 11,30 eura na svakih 100 eura raspoloživih prihoda, što odgovara prosječnoj štednji od 260 eura po stanovniku mjesečno ili 3120 eura godišnje.

Međutim postoje velike razlike između kućanstava – ovisno o razini prihoda, životnoj situaciji i individualnoj sklonosti štednji. ‘Dok neka kućanstva mogu sačuvati puno novca, drugi nemaju ništa na kraju mjeseca, što je vjerojatno pogoršano za mnoga kućanstva zbog nastavljenog visokog rasta cijena svakodnevnih potrepština’, objasnili su statističari.

Uporni visoki inflacijski pritisak dosad nije smanjio prosječnu stopu štednje. Trenutačno je na sličnoj razini kao 2018. ili 2019. godine. U prvom dijelu 2021. stopa štednje u ovoj zemlji dosegnula je povijesno visoku razinu: tada su njemački potrošači uštedjeli 18,2 posto svojih prihoda – više nego ikad prije.

Uzrokovalo je to izbijanje pandemije koronavirusa početkom 2020. godine. S obzirom na brojna ograničenja povezana s pandemijom, kućanstva su trošila znatno manje nego inače, a njihovo ukidanje u drugoj polovini 2021. godine dovelo je do značajnog povećanja troškova, piše Tportal.

Objava Znate li koliko novca prosječna njemačka obitelj uštedi svaki mjesec? Ovo bi vas moglo šokirati! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Nakon sastanka predstavnika banaka s Vladom i Ministarstvom financija, jedna velika banka odlučila je podići kamate na depozite građana.

“Iako je bila prva banka na tržištu koja je u svibnju ove godine nakon duljeg razdoblja podigla kamatne stope na depozite građana za jedan postotni bod, Erste banka je u skladu s najavama nakon sastanka Vlade RH, Ministarstva financija i predstavnika banaka, odlučila dodatno ih povećati. Tako od 1. studenog tekuće godine za model aktivne štednje povećava kamatne stope na novougovorene depozite građana u eurima i dolarima. Nove kamatne stope na aktivnu štednju kretat će se u rasponu od 1,0% do 3,0%, u odnosu na 0,30% do 1,30%, koliko one trenutačno iznose”, objavljeno je iz Erste banke.

“Nova ponuda odnosi se na model aktivne štednje koja omogućava štednju već od 10 eura uz dodatne uplate u vrijeme i iznosu koji štediše sami odaberu. Riječ je o štednji s mogućnošću neograničenog broja uplata u razdoblju od 6 do 60 mjeseci, a može se ugovoriti preko usluge on-line bankarstva George ili u jednoj od poslovnica Erste banke. Kamatne stope na druge modele štednje (standardna, rentna i dječja štednja) neće se mijenjati. Za modele aktivne štenje, nove kamate iznosit će od 1,0 posto na razdovlje štednje od šest do 12 mjeseci. Na depozite ovog modela ročnosti od 12 do 14 mjeseci nova kamatna stopa iznosit će dva posto, na rok od 36 mjeseci 2,30 posto, na rokove dospjeća od 36 do 59 mjeseci 2,80 posto, dok će za rok od maksimalnih 60 mjeseci kamatna stopa iznositi 3 posto. Aktivna štednja nosi i premiju na iznos obračunate kamate u iznosu od 5 posto na štednju u eurima, odnosno 25 posto za druge valute”, poručuju iz ove banke, javlja Poslovni dnevnik.

Objava Ova je banka odlučila po drugi put povećati kamate na štednju pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Hrvatska poštanska banka (HPB) otvorila je sezonu dizanja kamatnih stopa na štednju, a izazov je u proteklih mjesec dana prihvatila i većina ostalih hrvatskih banaka. Provjerili smo koje su od njih značajnije podigle kamate na oročenu štednju, a koje ih još uvijek drže nadomak nule, piše Tportal.

Sredinom rujna Vlada je održala sastanak s bankarima, na kojemu je, između ostaloga, dogovoreno dinamiziranje kamatnih stopa na štednju. Nakon sastanka ministar financija Marko Primorac zadovoljno je poručio da nas očekuje povećanje kamatnih stopa na depozite, kako je rekao, ‘zasigurno na preko dva posto, a možda i na tri’.

Prva je inicijativu Vlade prihvatila Hrvatska poštanska banka (HPB) te je kamatnu stopu na oročenu štednju podigla na tri posto. Kako je riječ o banci u većinskom državnom vlasništvu, odluka o značajnom dizanju kamata bila je ustvari dodatni pritisak Vlade na privatni bankarski sektor da promijeni politiku maksimiziranja marži održavanjem nultih kamatnih stopa na depozite.

Skromni pomaci

U proteklih mjesec dana većina banaka odgovorila je na Vladinu preporuku i ‘bačenu rukavicu’ HPB-a. No riječ je uglavnom o skromnim pomacima. Od 14 promatranih banaka, deset ih je kamatne stope na oročenu štednju na godinu dana podiglo na razinu od 0,8 do 1,5 posto.

Jedna banka ostala je pri ‘nultim’ kamatama, a ponudu Hrvatske poštanske banke premašila je samo Kentbank te od 17. studenog diže kamatne stope na oročenu štednju na 3,10 posto.

Neobično je to da su kamatne stope na kratkoročna oročenja u nekim bankama više nego na dugoročna. Primjerice, u Zagrebačkoj banci je u standardnoj ponudi efektivna kamatna stopa za oročenja na rok između šest mjeseci i godinu dana od 2,1 posto, a za štednju oročenu na više od godine dana ona iznosi jedan posto.
Računica pokazuje da ćete na oročenih 10.000 eura na rok od godinu dana u Zagrebačkoj banci dobiti neto kamate od 90 eura, a ako isti iznos oročite dva puta po šest mjeseci, zaradit ćete 189 eura.

Povoljnije uvjete štednje na kraći rok imaju i PBZ, Agram banka, Istarska kreditna banka te Podravska banka.

Obveznice još u prednosti

Ako usporedimo bankarske kamatne stope na oročenja s prinosom koji osiguravaju državne obveznice, obveznice su još uvijek u prednosti.

Naime godišnja kamatna stopa na tzv. narodne obveznice, izdane u ožujku, iznosi 3,65 posto. Trenutno se te obveznice mogu kupiti po istoj cijeni kao prilikom izdanja te možete ostvariti godišnji prinos jednak kamatnoj stopi.

Dodatna prednost obveznica je u tome što se na isplaćenu kamatu ne plaća porez. S druge se strane kamate na oročene depozite u banci oporezuju po stopi od 10 posto plus odgovarajući prirez. Pritom treba naglasiti da se od nove godine stopa oporezivanja penje na 12 posto, a prirez se ukida, piše Tportal.

Objava Evo koje banke u Hrvatskoj nude najbolje uvjete za štednju pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Nakon prošlotjednog sastanka premijera s predstavnicima banaka, kamate na štednju građana, čini se ipak počinju značajnije rasti.

Od 2. listopada najviše će porasti kamate u Hrvatskoj poštanskoj banci, i to na tri posto za rok od jedne godine. Istoga dana i Raiffeisen banka (RBA) povećat će kamatu na dva posto za štednju oročenu na dvije godine.

U PBZ-u su već i prije razgovora u Vladi, u kolovozu, povećali kamatu na štednju na 1,7 posto za rok od jedne godine, no pratit će, kažu, daljnja kretanja na tržištu i prilagođavati kamate. Erste je još u svibnju povećala kamatne stope na 1,5 posto na rok od tri godine, no kažu, u intenzivnim su analizama dodatnih povećanja kamata, piše HRT.

Zaba i OTP banka još uvijek na 0,02 posto

U Zagrebačkoj banci, kažu, rade na postupnom povećavanju kamatnih stopa na depozite građana u nadolazećem razdoblju. Dotad im je najviša kamata 0,02 posto za sve rokove oročenja. I u OTP banci sličan odgovor – još analiziraju sve opcije i u skorom vremenu će donijeti odluke. Do tada je i kod njih najviša kamata na štednju 0,02 posto.

HPB je trenutačno na prvom mjestu po visini kamata na štednju građana. Većinsko državno vlasništvo te banke, zasigurno je ubrzalo odluku o podizanju kamata na tri posto, no ne skrivaju ni želju za privlačenjem novih klijenata na tržištu, piše HRT.

HPB želi privući nove klijente

Cilj im je – umjesto šesta, postati peta po veličini hrvatska banka. I najava Ministarstva financija o skorom izdanju trezorskih zapisa građanima, kaže predsjednik Uprave HPB-a Marko Badurina – podgrijala je konkurenciju.

Ministarstvo financija, nakon uspješnog izdanja narodnih obveznica, nastavlja s prodajom državnog duga građanima. Izdat će trezorski zapis, vrijednosni papir s rokom dospijeća do godinu dana. Kamate bi, očekuje se, mogle biti veće od 3,2 posto, koliko je Ministarstvo ponudilo bankama na posljednjoj aukciji trezorskih zapisa u kolovozu.

Dio dogovora s bankama, kaže premijer Andrej Plenković, odnosi se i na kamate na kredite građana. Banke su jasno rekle, dodaje – da barem godinu dana neće dizati kamate na gotovinske kredite ili na stambene kredite.

Godinu dana bez dizanja kamata na kredite

Dvije trećine građana sa stambenim kreditima ima fisknu ili kombiniranu kamatnu stopu, i na njih povećanje kamatne stope neće imati nikakav utjecaj, kažu u Udruzi banaka. I među onima s promjenjivim kamatama, dvije trećine je pak vezano za Nacionalnu referentnu stopu, koja će rasti iznimno blago i sporo.

No dugoročnija prognoza kretanja kamatnih stopa, i onih na kredite i onih na štednju, ovisit će ponajviše o daljnjoj politici Europske središnje banke, koja se kamatnom stopom bori protiv inflacije.

Objava Banke u Hrvatskoj odlučile podignuti kamate na štednju, evo što vam nude najveće od njih pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Hrvatska poštanska banka prva je na tržištu objavila značajnije podizanje kamatne stope na štednju. Svojim klijentima od 2. listopada koji oroče minimalno 250 eura na rok od 12 mjeseci omogućit će prinos od 3 posto

‘Slijedom konstruktivnih razgovora s Ministarstvom financija i Vladom RH o učincima inflacije na naše građane, kao i očekivanog utjecaja najave izdanja trezorskih zapisa Ministarstva financija na tržišne kamatne stope, HPB kao aktivni sudionik novčanog tržišta prva je banka na domaćem tržištu koja nudi novi i jedinstveni štedni proizvod – HPB super štednju – kojom klijenti uz oročavanje minimalno 250 eura na rok od 12 mjeseci mogu ostvariti prinos od čak 3,00 posto’, navodi se u priopćenju HPB-a.

Za one koji štednju oroče na šest mjeseci kamata će biti 2,80 posto, a za devet mjeseci 2,90 posto.

‘Uvođenje ovakvog proizvoda doprinijet će zauzdavanju inflacije kroz pasivizaciju oročenih sredstava, a s druge strane omogućiti štedišama ostvarenje atraktivnog prinosa kojim se ublažavaju negativni efekti inflacije na vrijednost novca’, poručuju iz HPB-a, a prenosi Tportal.

Objava Ako ste korisnik ove hrvatske banke, imamo jako dobru vijest za vas – povećali su kamatne stope na štednju! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Evo što kažu stručnjaci! Hoćete li više uštedjeti ako je bojler stalno uključen ili samo po potrebi?

Istina je da je za efikasnije hlađenje i manji trošak energije bolje da klima radi punom brzinom tijekom cijelog dana.

Umanjit će se račun za struju, a soba će biti konstantno hladna. Ali, što se događa kada je riječ o bojleru? Hoćemo li dodatno uštedjeti ako ga držimo non-stop upaljenim?

I dok jedni zastupaju teoriju da je korisnije za džep ostaviti bojler uključenim cijeli dan i noć jer se ne mora ponovno grijati sva voda, drugi smatraju da ga je nabolje uključiti po potrebi. Ipak, izgleda nećete dodatno uštedjeti ako vam je bojler stalno uključen, prenosi Net.hr.

Naravno, sve ovisi o broju članova obitelji. Ako je u pitanju samac ili bračni par, racionalnije je da se bojler pali prema potrebi.

S druge strane, ako se radi o obitelji s velikim brojem članova, vjerojatno im je najzgodnije da bojler bude stalno uključen jer će nekome svakog trenutka trebati voda.

“Važnu ulogu igra i namjena bojlera. Ako je bojler namijenjen samo za tuširanje, onda ima smisla da ga povremeno uključujete, a ako je riječ o velikom protočnom bojleru koji koristite i za kuhinjske potrebe, onda ga možete povremeno uključiti jer ćete ga tada najvjerojatnije vrlo rijetko gasiti”, kažu stručnjaci.

Zato je ekonomičnije uključiti ga kada je potrebno, a naravno, ako već vodite računa o uštedi, onda ga uključite kada je tarifa jeftinija, dodaju profesionalni električari, prenosi N1.

Objava Držite li bojler stalno uključen ili samo po potrebi? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Zbog podizanja kamatnih stopa, što je politika Europske središnje banke za suzbijanje inflacije – kako bi novac bio skuplji i manje dostupan i da se ne hrani inflacija – banke su visoko profitabilne. Ali bez obzira na velike dobiti nisu podigle kamate na štednju građana. Ministar Filipović pecnuo ih je da je vrijeme da to učine – makroekonomisti pak upozoravaju – kad rastu kamate na štednju, dodatno rastu i kamate na kredite.

Banke plivaju u novcu, ali kamate na štednju građana još ne podižu. Ministar gospodarstva Filipović zato im poručuje – mislite i na štediše, piše N1.

“Što se tiče rasta financijskih institucija, njihov doprinos u ovom rastu je velik. Što se njih tiče, vjerojatno mislite na kamatne stope – bilo bi dobro da i kamate na depozite građanima idu gore, a ne samo da banke u ovoj situaciji ostvaruju dobit”, rekao je Davor Filipović.

“Ako se dignu kamate na štednju, rast će i one na kredite”

Iz Hrvatske udruge banaka poručuju da će kamate na depozite rasti. One se sad kreću od mizernih 0,25 posto do najviše dva posto, ali samo u manjim bankama koje tako privlače deponente. Profesorica Ivanov kaže pak da se država ne smije petljati u tržište.

“Banke će dignuti kamate na štednju u onom trenutku kad će im faliti štednje. Međutim, u RH je štednja građana i dalje visoka. Banke su likvidne otkad je uveden euro jer su smanjene obvezne rezerve – tako da banke nemaju potrebu podizati kamate na štednju. Usporedno, ako se dignu kamate na štednju, porast će i kamate na kredite”, objašnjava Marijana Ivanov.

Ta makroekonomistica objašnjava da Hrvati imaju jeftinije kredite baš zbog niskih kamata na štednju.

“Banke su zato što plaćaju relativno nisku kamatu na štednju i zato što dobivaju visoku kamatu od HNB-a na prekonoćne depozite, omogućile građanima i poduzetnicima da imaju jeftinije kredite nego većina članica EU”, dodaje.

Aplikacija za kvalitetniji odabir banke

U HNB-u pak kažu da oni nemaju instrumente kojima bi mogli utjecati na visinu kamata na štednju, ali razvijaju aplikaciju koja će biti gotova za mjesec dana i koja bi mogla potaknuti banke da nude više kamate.

Zamjenik guvernera HNB-a Bojan Fras otkriva:

“Sigurno će tamo biti vrsta depozita – oročeni i slično – predvidjeli smo i dječju štednju. Najvažniji podatak bit će visina kamata na štednju temeljem čega će se građani moći opredijeliti kome povjeriti svoj višak novca. Nadamo se da će ovo možda pridonijeti tome da banke razmisle o konkurentnosti svojih depozitnih proizvoda za potrošače i eventualno korigiraju svoje proizvode.”

Predsjednik Milanović pak upozorava na određene apsurde.

“Kamate na kredite u Hrvatskoj su i dalje relativno niske, to treba prvo gledati. Ali treba gledati i koliki je prinos na kratkoročne spram dugoročnih pozajmica. Ne mogu kamate biti povoljnije na kratkoročne pozajmice nego na dugoročne, a to se događa u Americi”, rekao je Zoran Milanović.

I kako je sve u ekonomiji povezano, možda ne treba priželjkivati više kamate na štednju. Naravno, oni koji imaju štednju, a nemaju kredit, priželjkuju ipak poštenije i više kamate na svoje depozite, piše N1.

Objava Banke plivaju u novcu, a evo odgovora na pitanje hoće li konačno dizati i kamate na štednju? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.