Objava IZMIJENJEN ZAKON Iseljenici i potomci odmah ostvaruju sva prava pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Svjetski dan turizma slavi 44. rođendan, a moto ovogodišnje proslave čiji je Dan bio jučer- jest Turizam i mir. Sad već relativno davne 1980. odlučeno je, naime,  da će 27. rujna, kao doba godine kada na sjevernoj polutki ljeto završava, simbolično postati dan koji će nas iz godine u godinu podsjećati na važnost turizma i potrebu kontinuiranog ulaganja u taj sektor te na praćenje noviteta radi postizanja i zadržavanja konkurentnosti na globalnom tržištu.

Tema Turizam i mir odabrana je u trenutku kada se u svijetu odvija nekoliko velikih sukoba, a tim motom željela se poslati poruka da turizam itekako može biti akcelerator promjena te pozitivno utjecati na poticanje mira i razumijevanja među različitim nacijama i kulturama. Turizam kao jedan od najbrže rastućih globalnih sektora ima ključnu ulogu u poticanju ekonomskog razvoja i stvaranju radnih mjesta, stoga ne čudi važnost praćenja statističkih podataka iz tog područja. Pokazatelji poput broja dolazaka i noćenja turista, duljine njihova boravka, popunjenosti smještajnih kapaciteta ili prosječne potrošnje po putovanju omogućuju praćenje učinaka turizma i polazišna su točka za planiranje budućih turističkih aktivnosti i razvojnih strategija.

U 2023. u komercijalnim smještajnim objektima u Republici Hrvatskoj ostvareno je 92,4 milijuna noćenja turista, što je za 2,6% više nego u 2022., te 19,5 milijuna njihovih dolazaka, što je u odnosu na prethodnu godinu porast od 9,7%. A kako je bilo 1980., kao godine kada se počeo obilježavati Svjetski dan turizma? Tada je ostvareno gotovo upola manje noćenja nego u 2023., točnije 53,6 milijuna, i samo 7,9 milijuna dolazaka, što je za gotovo 12 milijuna manje dolazaka nego što pokazuju najnoviji podaci.

Prema vrstama turističkih mjesta, u 2023. najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima, i to 85,3 milijuna, što je 92,4% od ukupno ostvarenih noćenja. U strukturi ukupno ostvarenih noćenja turista u primorskim mjestima 92,6% činila su noćenja stranih, a samo 7,4% noćenja domaćih turista.

Što se pak tiče smještajnih kapaciteta, ako promatramo stanje na dan 31. kolovoza 2023., turisti su na raspolaganju imali ukupno 422 tisuće soba, apartmana i mjesta za kampiranje s 1,1 milijunom stalnih postelja. Većina spomenutih soba, apartmana i mjesta za kampiranje, njih čak 90,9%, nalazi se u primorskim mjestima. U odnosu na 2022. u primorskim mjestima prisutan je porast broja soba, apartmana i mjesta za kampiranje, i to za 1,7%, a stalnih postelja za 1,8%.

Stanovnici Hrvatske u dobi od 15 i više godina vole putovati, što potvrđuje i podatak da su u 2023. ostvarili ukupno 5,0 milijuna privatnih višednevnih putovanja, a od toga 65,4% u Hrvatskoj, a 34,6% u inozemstvu.

Na privatnim višednevnim putovanjima u Hrvatskoj i inozemstvu ostvareno je prosječno šest noćenja, a prosječni izdaci po privatnome višednevnom putovanju u Hrvatskoj iznosili su 281 euro, a u inozemstvu 471 euro, izračunali su iz DZS-a.

Kao što implicira moto ovogodišnjeg Svjetskog dana turizma, turizam je puno više od putovanja i uživanja u otkrivanju novih kultura i destinacija: on povezuje ljude i narode, doprinosi kulturnom razumijevanju i globalnoj povezanosti, ekonomskom razvoju lokalnih zajednica, očuvanju kulturne baštine te podržava održivost prirodnih resursa. Sve nabrojano trebalo bi osvješćivati svakoga dana, a ne samo jedan dan u godini.

Objava NIJE SVE U CIJENAMA – NEŠTO JE U SADRŽAJU Turisti u Hrvatskoj u prosjeku troše 190 eura manje nego u inozemstvu! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

HGSS Stanica Makarska izvijestila je kako su jučer spasili stranca.

“Dana 5. rujna 2024. godine, u 19:15 sati, HGSS Stanica Makarska zaprimila je poziv za ispomoć pri spašavanju i transportu unesrećene osobe koja se nalazila na teško pristupačnom terenu u predjelu Vruja. Riječ je o stranom državljaninu koji je prilikom rekreativnog planinarenja zadobio ozljede koje su onemogućile njegov daljnji siguran i samostalni povratak.

14 spašavatelja krenulo u akciju

Na teren je odmah upućeno 14 spašavatelja iz HGSS Stanice Makarska, koji su, opremljeni potrebnom tehničkom opremom i uz maksimalnu opreznost, krenuli prema unesrećenom. Zbog teškog terena, koji je poznat po liticama i gustoj vegetaciji, akcija spašavanja zahtijevala je dodatnu koordinaciju i suradnju s Hitnom medicinskom pomoći (HMP) Makarska.

Nakon što su spašavatelji došli do unesrećene osobe, pružili su joj prvu pomoć i pripremili je za transport. Unesrećeni je sigurno transportiran do najbliže prometnice, gdje ga je u 20:00 sati preuzela ekipa HMP-a. Osoba je potom prevezena u bolnicu na daljnju medicinsku obradu i zbrinjavanje”, opisali su.

Poručuju da je ovo treća akcija spašavanja koju je HGSS Stanica Makarska odradila u posljednja tri dana, što ukazuje na intenzivan tempo rada, osobito s obzirom na kraj turističke sezone, kada je broj rekreativaca i turista na ovom području i dalje značajan.

“Spašavatelji HGSS Stanica Makarska  spremani su za svaku situaciju, bez obzira na uvjete na terenu. Uvijek nam je prioritet brzo reagirati i osigurati sigurnost svih uključenih”, dodaju.

Objava HGSS MAKARSKA Spasili stranog planinara pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Zagrebačka policija zaključila je kriminalističko istraživanje nad dvojicom 18-godišnjaka i jednim maloljetnikom zbog sumnje da su fizički napali osobe u Zagrebu.

Naime, policija sumnja da su 22. kolovoza 2024. oko 23.30 sati u Tkalčićevoj ulici, prišli 27-godišnjem državljaninu Indije i 52-godišnjem hrvatskom državljaninu, počeli ih verbalno, a potom i fizički napadati, kada je 52-godišnjak izvadio mobitel kako bi zatražio pomoć policije, maloljetnik mu je bacio mobitel.

Za to vrijeme, drugi 18-godišnjak je fizički napao 27-godišnjaka kojeg je srušio na tlo, a zatim su ga sva trojica udarali nogama i rukama po tijelu. Napadnutima su u pomoć priskočili građani, a osumnjičeni su se dali u bijeg, međutim zaustavili su ih i uhitili policijski službenici te priveli u službene prostorije policije…

Na mjestu događaja, policijski službenici su oštećenim muškarcima ponudili liječničku pomoć koju su odbili iako su imali vidljive površinske ozlijede.

Povedenim alkotestiranjem kod 18-godišnjaka utvrđena prisutnost alkohola u organizmu od 1,9 g/kg, kod maloljetnika od 1,57 g/kg i kod drugog 18-godišnjaka od 0,96 g/kg. Pružena im je liječnička pomoć kojom prilikom je utvrđeno kako maloljetnik i 18-godišnjak imaju lakše ozlijede, dok drugi 18-godišnjak nije ozlijeđen…

Nadalje, kod osumnjičenoga 18-godišnjaka je pronađena plastična vrećica ispunjena zelenom biljnom materijom izgledom i mirisom karakteristična za marihuanu ukupne mase 11 grama.

Po dovršenom kriminalističkom istraživanju osumnjičeni su predani pritvorskom nadzorniku, a posebno izvješće podnijeto je Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu u Zagrebu, a za maloljetnika Općinskom državnom odvjetništvu za mladež u Velikoj Gorici.

Policija podsjeća da zakon propisuje da tko počini djelo iz mržnje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Objava Policija objavila detalje o napadu maloljetnika na strance u Zagrebu: Poznato kolika im kazna prijeti… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović namjerava kroz predstojeće izmjene Zakona o strancima primijeniti novu, dodatnu mogućnost za privremeno useljavanje državljana trećih zemalja u Hrvatsku, što znači onih koje nisu članice EU-a ni Europskog gospodarskog područja, neslužbeno doznaje N1.

Trenutno stranci mogu doći u Hrvatsku i raditi isključivo uz ishođenje jednogodišnje ili sezonske dozvole za boravak i rad koju im u strogo propisanoj proceduri preko poslodavaca izdaje MUP, a predviđa se da bi ubuduće određen broj Hrvatskoj poželjnih državljana trećih zemalja mogao dolaziti i bez takvih dozvola – dobivali bi privremeno odobrenje boravka i tek po dolasku počeli sami tražiti posao.

Novost bi se u pravnom smislu temeljila na posebnoj odluci Vlade koja bi sadržavala broj takvih useljenika koje Hrvatska želi primiti, uz određene kriterije i uvjete koje moraju ispuniti, no detalji zasad nisu poznati.

Prema informacija N1, o dodatnom modelu useljavanja uopće nije bilo razgovora u sklopu radne skupine za izradu zakonskih izmjena, ali takva se odredba doista našla u zadnjem nacrtu prijedloga izmjena Zakona o strancima u rujnu.

Predstavnici sindikata su iznenađeni tom odredbom i zaključuju da Vlada planira za svaku kalendarsku godinu donositi odluku o useljavanju bez radne dozvole „na temelju načela za provedbu imigracijske politike“. Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, kaže u odgovoru za N1 da su zatražili hitan sastanak na ovu temu, no nisu dobili nikakvu povratnu informaciju.

Inače, MUP već mjesecima paralelno uz izmjene Zakona o strancima (kojima će produljiti maksimalno važenje dozvola za boravak i rad stranaca s jedne na tri godine te olakšati proceduru kad mijenjaju poslodavce), priprema i strateški dokument o imigracijskoj politici budući da ga Hrvatska godinama uopće nema. No, iako je radna skupina završila s radom, još nije pušten u javno savjetovanje.

Objava Vlada želi olakšati dolazak stranaca u Hrvatsku, evo detalja pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Koliko je problem radne snage veliki govori i činjenica da se na konferenciji HGK-a o zapošljavanju stranih radnika tražila stolica više. Poslodavci apeliraju da se poboljšaju i ubrzaju procesi zapošljavanja stranaca jer bez njih možemo zaboraviti na gospodarski rast.

Ljudi i kvaliteta radne snage najvrjedniji su državni resurs, poručio je Josip Zaher, predsjednik Komore Zagreb s konferencije Hrvatske gospodarske komore organizirane na temu “Zapošljavanje stranih radnika putem agencija: potrebe, izazovi, rješenja”. Voda je, što se radne snage tiče, “došla do grla”, a bez nje Hrvatska neće biti u stanju ostvarivati dosadašnje stope gospodarskog rasta. A što se radnika tiče Hrvatska ima ozbiljan problem. Veliki je broj domaćih radnika iselio, a stranima baš i nismo zanimljivi, piše Poslovni.hr.

Prema podacima koje je iznio Žarko Katić, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, do danas je izdano nešto manje od 130 tisuća dozvola za boravak i rad, a očekuje se da će do kraja godine ta brojka biti 150 tisuća. Međutim, napomenuo je Katić, od ukupno izdanih dozvola tek je njih 27780 produljeno. Dakle, hrvatska je stranim radnicima samo odskočna daska za odlazak u bogatije zemlje na zapadu i sjeveru Europe.

Sektori koji pokazuju najveću potrebu su i dalje isti – građevina, prerađivačka industrija i turizam, no potrebu, kaže Katić, sada pokazuju gotovo svi sektoru uključujući trgovinu i promet.

Mijenja se i nacionalna struktura stranih radnika. Regija je očigledno “potrošena”, pa će nam stranci sve češće dolaze iz sve udaljenijih azijskih zemalja. Među 10 zemalja čijim je državljanima izdano najviše dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj čak je šest onih koje s našom državom imaju vizni režim. A taj vizni režim produljuje izdavanje dozvola.

Hrvatsku treba brendirati, poručio je Zaher, kao atraktivnu destinaciju za rad i život.

Objava Do kraja godine 150 tisuća radnih dozvola za strance, ali postoji jedan veliki problem pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Policijski službenici Policijske postaje Zadar proveli su kriminalističko istraživanje u svezi događaja u Zadru, na Ulici Marka Marulića, nakon čega je jučer na Kazneno-prekršajni odjel Općinskog suda u Zadru uz optužni prijedlog zbog prekršaja iz članka. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira prepraćen 20-godišnji hrvatski državljanin.

Njega se sumnjiči da je 23. kolovoza oko 04,00 sata u Zadru, na prostoru benzinske postaje na naročito drzak i nepristojan način narušio javni red i mir te fizički napao četvoricu stranih državljana, državljana Nizozemske koji tom prilikom nisu ozlijeđeni.

Osumnjičeni je uhićen i doveden u prostorije policije, a provedenim alkotestom utvrđena mu je koncentracija alkohola od 1,72 g/kg. Nakon saslušanja, određena mu je mjera zadržavanja te je predan u zatvor u Zadru.

Nadalje, uz optužni prijedlog jučer su nadležnom sudu prepraćeni dvojica muškaraca: 33-godišnji hrvatski i 22-godišnji francuski državljanin. Obojicu se sumnjiče da su se 23. kolovoza u Zadru oko 04,45 sati na Obali kralja Tomislava međusobno fizički sukobili, gdje su ih uočili policijski službenici.

Ubrzo su uz uporabljena sredstva prisile privedeni u službene prostorije policije, gdje je kod 33-godišnjaka utvrđena koncentracija alkohola od 1,83 promila, a kod stranog državljanina od 0,72 promila, navode iz zadarske policije.

Također, zbog sumnje u počinjenje prekršaja iz članka 6. i članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jučer je na Kazneno prekršajni odjel Općinskog suda u Zadru prepraćen 44-godišnjak, koji je 22. kolovoza u Bibinjama oko 23.20 sati narušavao javni red i mir na naročito drzak i nepristojan način, a prilikom postupanja prema njemu vrijeđao je i omalovažavao policijske službenike.

Nakon saslušanja na nadležnom sudu određena mu je mjera zadržavanja te je predan u zatvor u Zadru.

Objava NIJE IM BILO DOSADNO Potukla se dvojica Francuza, u Bibinjama vrijeđao policajce, 20-godišnjak vrijeđao Nizozemce pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U okviru projekta “Sigurna turistička destinacija 2023”, jučer su na zadarskim bedemima predstavljeni strani policijski službenici koji borave na području Policijske uprave zadarske.

Tom prigodom Mario Tokić, voditelj službe za javni red i sigurnost u PU zadarskoj kazao je kako će na području ove policijske uprave u razdoblju od 3.7. do 31.8.2023. boraviti 13 policijskih službenika iz šest zemalja. Riječ je o Poljskoj, Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj, Kini, a od 1. kolovoza i Italiji.

Tokić je izrazio zadovoljstvo ovim projektom koji se već godinama uspješno provodi na području Zadarske županije.

– Od 3.7. sudjeluju u zajedničkim ophodnjama s našim policajcima koji su, naravno, tu poradi komunikacije s njihovim građanima, našim građanima, tako i s nama policajcima, a i doprinose nekoj većoj sigurnosti u turističkoj sezoni. Moramo naglasiti da je ovaj projekt, pilot projekt, koji je započeo 2006. godine upravo započeo u PU zadarskoj s četiri policijska službenika iz Mađarske, koji su naravno, bili raspoređeni po poslovima, kao i sada, ovi koji su tu. Projekt se svake godine širi, 22 zemlje su partneri koji sudjeluju u projektu. Ove godine i na području Republike Hrvatske imamo preko 100 policajaca, istaknuo je.

Uz predstavnike zadarske policije, na konferenciji je sudjelovala i direktorica TZ Zadarske županije Mihaela Kadija pozdravivši sve prisutne, a posebice policijske službenike koji su došli pomoći u očuvanju sigurnosti naše županije.

– Mi smo godinama u svim svjetskim krizama ili nekakvim sukobima, ali i kroz pandemiju, pokazali se kao sigurna, stabilna destinacija i posebno nam je to sada važno održati. Nalazimo se u periodu najvećeg opterećenja destinacije kad imamo 165.000 gostiju, ovdje na destinaciji u županiji i zbog toga je ta odgovornost još i veća tako da se zahvaljujem PU Zadarskoj. Drago mi je da je sve ovdje i počelo i da ponosno predstavljamo i našim turistima ovu našu sigurnost. Zahvaljujem se i stranim policijskim službenicima na dolasku, nadam se da će imati što manje posla i da će uživati u našim ljepotama, zaključila je.

Javnosti su se predstavila i dva policajca, Austrijanac Patrik i Poljak Bilal koji su se složili da su sretni što su tu, što mogu pomoći i doprinijeti očuvanju sigurnosti. Zadovoljni su i dobrodošlicom koja im je ukazana, što među lokalcima, što među kolegama policajcima, a posebno ih veseli što ih njihovi sunarodnjaci prepoznaju i samim time znaju da su tu kad god im nešto zatreba.

Objava FOTO Zadarska policija predstavila strane kolege koje će paziti na sigurnost tijekom turističke sezone pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Višnja Tafra, ravnateljica Uprave za službenički sustav u Ministarstvu pravosuđa i uprave, jutros je gostovala u emisiji Dobro jutro, Hrvatska te je najavila novine u državnoj službi, piše Index. 

Centralizirani sustav selekcije je reforma koju provodi Ministarstvo, a ona uključuje da će se kandidati za državnu službu moći prijavljivati online preko platforme koja će biti na stranici Ministarstva, rekla je.

Nakon što se prijavi, ako prođe kompetencijski okvir, bit će pozvan i na testiranje koje će vrijediti dvije godine za aplikacije na druga radna mjesta, dodala je.

“Novina novog zakona o državnim službenicima i namještenicima je da se zapošljavaju stranci državljani članica EU koji poznaju hrvatski jezik i latinično pismo. Također, moći će se zaposliti i osobe koje nisu državljani članica EU, uz dodatne uvjete i uz dozvolu nadležnog tijela u kojem će se zaposliti.

Stranci neće moći obavljati sve poslove iz djelokruga javne uprave, moći će obavljati informatičke, administrativne i računovodstvene poslove”, otkrila je Tafra.

Objava U državnoj službi odsad će se moći zapošljavati i stranci pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je komentirajući upozorenja poduzetnika kako se predugo čeka na radne dozvole za strance da je MUP ove godine izdao 50 posto više radnih dozvola nego u istom razdoblju prošle godine.

Božinović: “Vrlo je važno procijeniti potrebu na tržištu rada”

Na upit može li se proces izdavanja radnih dozvola ubrzati i digitalizirati, Božinović je odgovorio kako je siguran da će se uz dobru analizu naći održiva, pametna i sigurna rješenja za povećan broj zahtjeva za izdavanje radnih dozvola. Kazao je da je održano nekoliko međuresornih sastanaka s predstavnicima turističkog sektora i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te da su se pripremili s obzirom na očekivani povećani broj zahtjeva.

– Međutim, u ovome sudjeluju svi. Vrlo važno je procijeniti potrebu na tržištu rada. Prošle godine smo upozorili da treba krenuti odmah s planovima i sa zahtjevima za izdavanje radnih dozvola, rekao je naglasivši da su pojedine djelatnosti to pitanje riješile i prije nego što je došlo do gužve.

U izdavanju dozvola sudjeluju SOA, HZZ i Ministarstvo vanjskih poslova

Istaknuo je da poduzetnički, turistički i graditeljski sektor djelomično nisu očekivali ovakve brojeve zahtjeva za izdavanje radnih dozvola. U procesu izdavanja radnih dozvola, dodao je, pored MUP-a sudjeluju i Sigurnosno-obavještajna agencija, Hrvatski zavod za zapošljavanje te Ministarstvo vanjskih i europskih poslova s obzirom na izdavanje viza u određenim destinacijama.

– Ja sam siguran da s povećanjem šalterskih službenika i kadrovskim ojačavanjem u policijskim postajama i upravama u turističkim destinacijama izvlačimo iz sebe maksimum. Ovo je međuresorno pitanje o kojem ćemo u budućnosti morati strateški razmišljati, kazao je.

Nadodao je da je to ujedno i pitanje strategije useljavanja i činjenice da je zbog nedostatka radne snage riječ o problemu s kojim se suočavaju više-manje svi u Europi.

– Ovo je jedan vrlo kompleksan fenomen i zbog činjenice da je u Hrvatskoj u tijeku i obnova, tako da dosta ljudi koje se zapošljava u građevini također traži i dobiva dozvole, zaključio je Božinović.

Objava U Hrvatskoj ove godine izdano 50 posto više radnih dozvola za strance pojavila se prvi puta na Antena Zadar.