Županijski vijećnik Mate Lukić jedan je od govornika na prosvjedu koji će se 11. travnja održati na Narodnom trgu u Zadru. Naime, zapošljavanje stranih radnika kontroverzna je tema oko koje se lome mnoga koplja, i politička i društvena, a zašto će govoriti na prosvjedu, odnosno što je njegova ključna poruka, Lukić kaže:

– Kada govorimo o prosvjedima protiv nasilne zamjene stanovništva važno je razjasniti jednu ključnu stvar. Ovdje nije riječ o mržnji, niti o bilo kakvom obliku netrpeljivosti prema ljudima koji dolaze raditi i traže bolji život. Naprotiv, problem koji ističem leži negdje drugdje. Govorim o sustavu koji potiče odlazak naših mladih ljudi, dok se istovremeno stvara potreba za uvozom radne snage. Govorim o agencijama koje od toga stvaraju unosan posao kroz outsourcing, često bez jasnih i pravednih pravila. Govorim o nepravilnostima u dokumentaciji, nedostatku kontrole, te o izostanku adekvatne integracije – od poznavanja jezika do razumijevanja kulture i sustava u koji ljudi dolaze, ističe Lukić.

Obrazlažući na ovu temu, kaže i kako se postavlja pitanje jednakih pravila za sve jer kako je moguće da postoje različiti standardi kada je riječ o prelasku granica i poštivanju procedura?

– Ovo nije borba protiv ljudi, ovo je zalaganje za pravedniji, uređeniji i odgovorniji sustav. Sustav u kojem naši građani imaju priliku ostati i graditi svoju budućnost, a svi koji dolaze rade i žive u jasnim i poštenim okvirima. Primjer Indijca od danas koji je dvije godine uredno krivotvorio dokumente u RH? I pitanje koje me najviše muči – zaštp naš radnik nema sva prava i privilegije kao onaj iz treće zemlje? Zato smatram da je važno da se o ovome govori otvoreno, poručuje Lukić., napominjući kako ovo nije prosvjed protiv nekoga, već za naše društvo i njegovu budućnost.

Objava UOČI PROSVJEDA Lukić: Nije riječ o mržnji prema stranim radnicima, već o sustavu koji potiče odlazak naših mladih ljudi pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Izvjesna udruga “Bolja Hrvatska” na Facebook profilu najavila je prosvjed u Zadru 11. travnja. Navode kako je riječ prosvjedu “za spas hrvatske kulture” i poručuju – “NE zamjeni stanovništva”:

– Hrvatska hrvatima, vidimo se u Zadru 11.04! – poručuju nadobudno na svojoj stranici, pišući pritom riječ “Hrvati” malim slovom i pokazujući temeljno nepoštivanje svoje nacije.

Prije dolaska u Zadar očito se nisu informirali oko toga da strani radnici ovdje spašavaju, primjerice, građevinarstvo jer naši ljudi ne žele raditi na baušteli. Prođete li pokraj bilo kojeg gradilišta rijetko ćete čuti hrvatski jezik – radnici koji rade na malti dolaze iz azijskih zemalja, iz Makedonije, Kosova, Srbije, a sve rjeđe iz BiH iz koje su nekad dolazili najbolji građevinci.

Osim tog resora, strani radnici spašavaju i gradske tvrtke koje već godinama ne mogu zaposliti domaće ljude, pa tako u Čistoći Zadar radi čak desetero Nepalaca, izvrsnih radnika koji su došli u vrijeme kada Čistoća nikako nije mogla zaposliti domaće jer im se ovaj posao nije radilo.

Spasili su situciju da se smeće nije gomilalo, a toliko su vrijedni da su nesretnici čak tražili i dvostruke smjene kako bi i obiteljima kući mogli poslati više novca. Uprava im to, naravno, nije dozvolila jer žele da se sve radi po zakonu.

Čistoća je čak radila i na dovođenju stranih vozača s obzirom da odaziv domaćih ljudi na natječaj nije bio zadovoljavajuć, unatoć povećanju plaća. Zadrani, dakle, ne žele raditi ovaj posao, pa su – uskočili stranci.

I Liburnija je zaposlila strane vozače. Riječ je također o radnicima iz Nepala koji su i ovdje pomogli u situaciji kada gradski prijevoznik nije mogao naći domaće vozače.

Stranaca ima i po drugim gradskim firmama, a prođete li pokraj bilo kojeg hotela ili plaže vidjet ćete da goste poslužuju strani radnici, a smeće skupljanju opet oni.

Zato što naši neće. Ljeti na 37 stupnjeva na plaži Borik tako Indijci skupljaju smeće i čiste plažu jer je našim ljudima to ispod časti.

A tko bi kupio smeće da oni nisu došli?

Sigurno ne ovi koji će prosvjedovati u Zadru “za spas hrvatske kulture”. Jer kada bi oni uzeli metlu i kupili smeće za drugima sigurno bi pokoji stranac manje došao raditi u Zadar.

Ali neće. Nije skupljanje smeća po zvizdanu za naše ljude. Kao ni pražnjenje kontejnera ili rad na baušteli. Lakše je prosvjedovati protiv stranaca, nego zasukati rukave i raditi krvav posao kojega oni rade.

Objava LICEMJERJE Strani radnici rade poslove koje u Zadru nitko neće, ali udruga “Bolja Hrvatska” dolazi prosvjedovati protiv njih pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Policijski službenici Policijske postaje Benkovac-Obrovac proveli su kriminalističko istraživanje nad 40-godišnjim državljaninom Nepala kojeg se sumnjiči za kazneno djelo Oštećenje tuđe stvari.

Sumnjiči ga se da je u 27. prosinca u kasnim večernjim satima u Selinama namjerno željeznim predmetom oštetio i razbio vjetrobranska stakla te stakla na vratima na dva parkirana automobila, na koji način je dvojicu vlasnika oštetio za iznos od nekoliko tisuća eura.

Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja, protiv osumnjičenog muškarca se nadležnom državnom odvjetništvu podnosi kaznena prijava.

Nadalje, sukladno odredbama Zakona o strancima, prema 40-godišnjem stranom državljaninu doneseno je rješenje o protjerivanju s prisilnim udaljenjem s područja Europskog gospodarskog prostora (EGP).
Navedenim rješenjem izrečena mu je mjera zabrane ulaska i boravka u EGP-u u trajanju od jedne godine.

Sukladno zakonskim propisima, do prisilnog udaljenja smješten je u tranzitno prihvatni centar za strance.

Objava NEPALAC U Selinama razbijao parkirane automobile pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Zadrom ovih dana kruži priča jednog našeg sugrađanina koji je, ušavši u trgovinu u kojoj je zatekao strane radnike bez oznaka trgovine i s kapuljačama na glavi, pomislio kako je u tijeku – pljačka i pozvao policiju.

Riječ je o trgovini na Stanovima, o kojoj se oglasio i na Facebook stranici “Trn u oku” na kojoj iskreno opisuje zašto ga je ovaj događaj potresao, a zanimljiv je kao ilustracija naše sve uvriježenije svakodnevice.

Naime, ovaj je Zadranin doživio ono čemu su mnogi svjedočili posljednjih mjeseci u našem gradu zatekavši u trgovinama strane radnike koji nemaju nikakvih oznaka, a niti odjeću trgovine u kojoj rade. Iako smo svjedoci i brojnih pozitivnih primjera integracije u kojima strani radnici dobro barataju hrvatskom jezikom te kupci nemaju nikakvih problema kao u situacijama u kojima se moraju služiti engleskim jezikom ili, kako bi mi u Dalmaciji rekli – sporazumjeti se na mote.

No, vlasnici trgovina, kafića i općenito obrta, zapošljavaju ih iz svima dobro poznatog razloga – plaćaju ih puno manje nego domaće radnike. Tako se često i u trgovinama i u kafićima dogodi da naručite jedno, a dobijete nešto sasvim drugo.

No, nisu tome krivi ti nesretni ljudi koji su iz svojih država morali otići trbuhom za kruhom, već su krivi poslodavci koji ih iskorištavaju, često im ne osiguravajući ni ono najosnovnije i zapošljavajući ih bez da znaju ijednu riječ hrvatskog jezika.

Tu stoga treba pohvaliti hvalevrijednu inicijativu vijećnice DOMiNO-a Jasminke Adžić Sikirić koja je na sjednici Gradskog vijeća Gradu predložila financiranje tečajeva za strance.

A naš sugrađanin Stipe na Facebooku je vrlo slikovito prikazao problem domaćih ljudi sa stranim radnicima, osobito u situacijama u kojima nemaju radnu odjeću ili bilo kakvu oznaku trgovine u kojoj rade.

Kaže tako da je u trgovini na Stanovima bio “za kasom neki Nepalac ili Indijac, koji ne zna nijednu riječ hrvatskog jezika”:

– Iza njega, iza pulta, gdje stoji kruh, jedan po izgledu kao Arapin, sa crnom hudicom preko glave, dok treći po izgledu također kao Arapin, koji bez cilja šeće po prodavaonici, nitko nema nijedan komad odjeće sa logom tvrtke, na sebi, da bi čovijek pomislio uopće da su isti zaposlenici prodavaonice. Na moment sam pomislio da je neka pljačka u tijeku. Pitam ih na engleskom da li oni rade u dućanu, nijemo me promatraju, ja pažljivo izlazim iz dućana i nazivam policiju, da ih provjere, opisuje Zadranin.

Napominje i kako nikog drugog, osim njih, u prodavaonici nije bilo iako je uvriježena praksa da u smjeni s njima budu i domaći radnici. Stoga je na prvu pomislio kako je u tijeku razbojništvo, čak nastojeći držati rastojanje da se može “po potrebi od istih obraniti”.

– Pitam ih na engleskom jeziku da li su oni novi radnici, čini mi se da dvojica ne znaju engleski, hrvatski sigurno ne znaju, nakon toga pažljivo izlazim iz dućana, nazivam policiju da provjere da li su to radnici ili se radi o nekim razbojnicima. Do dolaska policije, još nekoliko građana ulazi u prodavaonicu, po pogledu tko radi odmah isti izlaze kao i ja iz prodavaonice, bez ikakve kupovine. Napokon dolazi policija, ja odlazim, poručuje naš sugrađanin.

Na kraju objave ima i zanimljivu napomenenu kako ovo piše zbog nelagode koju je tom prilikom osjetio, i to on puno jači od stranih radnika, pitajući kako se tek osjećaju neke ženske osobe kada ih ugledaju u trgovini. Poručuje stoga ono što već svi znamo – kad već poslodavci zapošljavaju strane radnike, neka se potrude obući ih u odjeću s logom tvrtke:

– Jer mislim da uopće nije u skladu postojećih zakona da netko u civilnoj odjeći sa hudicom preko glave glumi prodavača u navedenoj tvrtki, pa ćemo se igrati pantomime, pa tko se voli igrati sa istim, neka od istih kupuje, zaključuje ovaj Zadranin.

Objava NEUGODA SITUACIJA Ugledavši strane radnike u kapuljačama i misleći da pljačkaju trgovinu, Zadranin pozvao policiju! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Direktori gradskih poduzeća ovih su dana prozivani od dijela oporbenih vijećnika zbog zapošljavanja stranih radnika za koje se navodi da ih koštaju znatno više nego domaći. Razlog tome je u činjenici da dio firmi stranim radnicima plaća smještaj te da ih strana radna snaga stoga košta više nego domaća.

Gradsko poduzeće Čistoća zapošljava čak deset Nepalaca, a odnedavno i jednog Makedonca, no direktor Ivan John Krstičević kaže kako ih stranci ne koštaju ni centa više od domaćih jer im agencija plaća smještaj:

– Čistoća ima jednog djelatnika iz Sjeverne Makedonije kojega tretiramo ga kao svakog drugog našeg zaposlenika, a Nepalci su došli preko agencije. Njih plaćamo po satu, a agencija im rješava sve ostale stavke, pa tako i smještaj. Imamo deset Nepalca i ne mogu za njih reći ništa drugo nego da su dobri radnici, naučili su i nešto hrvatskog, te na njima, ponavljam, nemamo nikakvih dodatnih troškova jer to ne bi bilo korektno prema domaćim radnicima, kazao nam je Krstičević.

Da su dobri radnici nedavno nam je potvrdio i sindikalni povjerenik Čistoće, Denis Zekanović, govoreći o njima sve najbolje:

– Radnici iz Nepala jako su dobri i vrijedni, samozatajni i odrade posao, kazao nam je Zekanović još u kolovozu.

Napomenuo je kako ih je prihvatila većina zaposlenika Čistoće, toliko da “pojedini vozači čak inzistiraju na radnicima iz Nepala”.

– Zaista su odlični, ne mogu ništa lošeg reći o njima. Učimo ih polako i neke riječi, pogotovo one bitne za posao o oprezu u vožnji te da pripaze na cestu i sve ostale operativne riječi potrebne za posao, istaknuo je sindikalni povjerenik.

Gardska tvrtka koja zapošljava najviše stranih radnika na njima, dakle, nema nikakvih troškova te su prigovori oporbe koji se odnose na Čistoću stoga neopravdani.

Naime, dolazak stranih radnika u Hrvatsku mnogi su sindikati dočekali s neodobravanjem smatrajući da će oduzeti posao domaćim ljudima. Međutim, na razini cijele Hrvatske pokazalo se da je rad u mnogim sektorima bez njih danas nezamisliv jer rade poslove koji naši ljudi ne žele raditi.

Objava UZVRAĆA OPORBI Krstičević: Strani radnici ne koštaju nas ni centa više od domaćih jer im agencije plaćaju smještaj pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Do sjednice Gradskog vijeća ovoga petka moraju se sastati svi gradski odbori čija se nadležnost rada odnosni na točke dnevnog reda GV-a. Sjednicu je već održao Odbor za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i komunalnu djelatnost, a na njoj je iznijet jedan vrlo intrigantan podatak koji se niti gradskoj upravi, a niti direktorima trgovačkih društava neće dopasti.

Naime, član Odbora Damir Biloglav u ime DOMiNO-a je tražio da se u izvješćima o poslovanju gradskih poduzeća navedu podaci o: broju stranih radnika, na kojim su radnim mjestima zaposleni, kakve su njihove kvalifikacije te koliko zapošljavanje stranih radnika košta firmu.

– Ovo tražimo zato što te podatke treba usporediti s troškovima zapošljavanja naših ljudi jer se strancima plaća i smještaj, zbog čega imaju daleko povoljniju poziciju nego naši ljudi, a to je nedopustivo. Ako dođe netko iz Nepala i želi biti vozač u Liburniji, uz plaću će mu se podmiriti i troškovi boravka, prije svega podstanarski. Međutim, dođe li ovdje raditi naš čovjek iz Slavonije ili Like i želi raditi isti ovaj posao, dobit će jednaku plaću kao i zaposlenik iz Nepala, ali mu nitko neće podmiriti troškove podstanarstva! To je zaista nakaradno i zato želimo da se u izvješćima direktora gradskih firmi objave i podaci o broju stranih radnika, zemlji iz koje dolaze, stručnoj spremi, poslovima na kojima su angažirani, a pogotovo koliki je ukupni trošak firme za isto radno mjesto za strance, a koliki za naše, poručuje Biloglav.

Objava UOČI SJEDNICE GV-a DOMiNO traži da se u izvješća o poslovanju gradskih firmi uvrste troškovi zapošljavanja stranih radnika! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Za razliku od većine vijećnika koji su govornicu Gradskog vijeća koristili za optužbe i uvrede, vijećnica DOMiNO-a, Jasminka Adžić Sikirić, gradonačelniku Šimi Erliću predložila je nešto vrlo konkreto i konstruktivno.

Naime, Adžić Sikirić smatra kako bi na području grada Zadra, zbog lakše integracije u društvo, stranim radnicima trebalo omogućiti učenje jezika:

– Ako bi ova odluka stupila na snagu Grad Zadar bi uveo program učenja stranog jezika za strane državljane koji borave ili privremeno žive na području grada Zadra. Ciljevi programa su omogućiti strancima stjecanje znanja hrvatskog jezika, olakšati integraciju stranaca u društveni i kulturni život Zadra te promicati hrvatsku kulturu i vrijednosti, istaknula je vijećnica.

Prijedlog je obrazložila činjenicom da na području Zadra raste broj stranih državljana koji ovdje borave privremeno ili trajno, zbog rada, studija ili nekih drugih razloga:

– Organizirano učenje hrvatskog jezika pridonosi njihovoj boljoj integraciji, kvalitetnoj komunikaciji i aktivnijem uključivanju u društveni život zajednice, kazala je Adžić Sikirić.

Gradonačelnik Šime Erlić odgovorio joj je kao je riječ o konstruktivnom prijedlogu te o nečemu o čemu mogu nastaviti razgovarati:

– Ovo bi se možda moglo naći kao jedna od mogućnosti za financiranje u proračunu za 2026. godinu. I ja vidim problem integracije stranih državljana u društvo, ne samo u Zadru, nego i u drugim hrvatskim gradovima, te mislim da nas ovakva inicijativa može pozicionirati kao neke koji aktivno participiraju u integraciji stranih državljana kroz afirmativan način da strani državljani uče hrvatski jezik. Prokomentirao sam to s pročelnicom Magaš zaduženom za odgoj i obrazovanje, a u okviru Pučkog učilišta bi takav prijedlog mogao biti realiziran. Nakon sjednice možemo tražiti rješenje kako to napraviti, ovo je svakako pohvalna inicijativa i nastojat ćemo je realizirati, poručio je Erlić.

Objava INTEGRACIJA STRANIH RADNIKA Vijećnica Jasminka Adžić Sikirić predložila uvođenje tečaja hrvatskog jezika pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Tridesetosmogodišnji  A. M. jutros je nazvao našu redakciju izražavajući nezadovoljstvo “natpisom na nepalskom jeziku u zgradi Poliklinike”. Kaže kako “nema ništa protiv radnika iz Nepala, ali da je ovo previše”.

Na pitanje o čemu se radi, odgovara kako je otišao na kontrolu svojoj liječnici u ambulantu Poliklinike te “ostao šokiran natpisom za kojega je najprije mislio da je na arapskom”.

– Slušajući ljude u čekaonici, saznao sam da su to upute za strane radnike iz Nepala. Dobri su to ljudi, ali ovo po meni nije fer. U Hrvatskoj smo, pa bi i službene objave trebale biti na hrvatskom, kazao nam je ovaj Zadranin.

Slikao je natpis iz kojega je vidljivo da je zapravo riječ o uputama stranim radnicima o ostavljanju uzoraka, odnosno naputku da se prethodno jave na šalter i u koje vrijeme.

Ovom humanim gestom Opća bolnica Zadar htjela je pomoći radnicima iz Nepala u njihovu snalaženju s obzirom da većina njih ne govori niti engleski te su im na ovaj način izišli ususret kako ne bi lutali zgradom Poliklinike.

Mnogi su građani pohvalili ovu gestu, ali ima i onih kojima to smeta s obzirom da nas je dotični građanin uputio i na stranicu “Trn u oku” najavljujući kako će “odmah staviti svoju promjedbu na ovu lošu praksu”.

I dok ima onih koji stranim radnicima ovakvim uputama pokušavaju pomoći u njihovom novom životu u Hrvatskoj, na žalost, ima i onih kojima smetaju čak i bolničke upute za lakše snalaženje u zdravstvenim ustanovama.

Objava IAKO HUMAN POTEZ BOLNICE Dijelu Zadrana zasmetale upute na nepalskom pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U zadarskim trgovinama kupaca je jutros puno više nego inače. Redovi na blagajni veći su od uobičajenih i gotovo bi se mogli usporediti s onima uoči blagdana.

Porazgovarali smo s nekima od kupaca, iako je već i iz međusobnih razgovora u redovima za blagajne bilo jasno zašto su jutros navalili i osigurali se namirnicama više nego inače.

– Kupujem danas da bi se solidarizirala sa svim našim građanima, jer ovo što nam ti lanci rade je sramota! Pogledajte ovu pileću salamu, nekad sam ovo dici kupovala svaku sedmicu, a sada mogu samo jedanput misečno. Ne mogu ovoliko platiti, cine su bolesne. Evo sam kupila i dva pakovanja jaja jer su ih danas stavili na akciju samo da nas sutra namame u dućan. Ali mene neće viditi! – kaže Zadranka dok s djetetom u kolicima čeka u redu.

Barba Milovoj pokazuje nam komad kristal salate koju su danas neke trgovine stavile na akciju kakvu se dosad rijetko vidi, pa je odmah kupio dva komada. No, kupio je i kruh za sutra te malo mortadele koja je također na dobroj akciji:

– Kruh ću sutra pogrijati u špaheru i bit će ka novi, ali u butigu im neću! Ni ja, ni dica ni moji unici, niko! Pa meni cila penzija ode na dućan, a da ne govorim da unucima ne mogu više čokoladu kupiti. Žena mi je dobila gripu i kaže: “Mile, kupi mi onu ćikulatu s lješnjacima da mi malo popravi ovu mantavicu od likarije”. I iša ja kupiti, a čokolada 7 i po eura! Zavrtilo mi se gore nego ženi od tableta! – ogorčeno će barba Milivoj.

Strani radnici koji su iza njega čekali red u ruci su imali puno više namirnica nego inače. Na pitanje spremaju li se i oni sutra u bojkot trgovina, radnik iz Kosova kaže kako razumije naše građane i da je zato danas kupio murtadelu, a za sutra konzervu mesnog doručka i pakovana trajna peciva da ne bi morao u trgovinu.

Drugi, pak, kaže da je uzeo paštete za dva dana jer s i njemu cijene previsoke, pa će se i oni pridružiti bojkotu:

– I nama bi to pomoglo jer nam je doručak s ovakvim cijenama postao preskup. Radimo na građevini i moramo dobro jesti, nekad se radi i popodne, kaže ovaj radnik, a u komentarima su mu se pridružili i kolege.

Već sutra ćemo znati koliko su se Zadrani držali najava o bojkotu trgovina, no sudeći prema onome što su ovih dana rekli, trgovine bi sutra zaista mogle biti prazne.

Objava UOČI BOJKOTA Trgovine jutros pune kupaca; I strani radnici kažu: Solidarizirat ćemo se s vama, uzeli smo marendu i za sutra! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Gradski prijevoznik Liburnija prošlu je godinu zaposlio čak šest stranih vozača autobusa, a pokazali su se toliko dobrima da će ih zaposliti još.

Naravno, ponajprije će se okrenuti domaćoj radnoj snazi, ističe Slobodan Erslan, voditelj Prometno-operativnog odjela Liburnije, a ukoliko ne bude zainteresiranih, zaposlit će Filipince:

– Najgore razdoblje je iza nas i sada ukupno imamo 121 vozača, od čega šest stranih radnika. Odlično su se uklopili u našu firmu, imaju radnu disciplinu, odrađuju sve poslove i zaista su odlični. Na početku je bilo malo nesnalaženja, što je razumljivo jer ovo je za njih sasvim nova država i došlo im je do naglih promjena, ali su te početnegreške bile sasvim opravdane. Dulje smo ih držali na probnom radu i dobro su naučili posao, kaže Erslan.

U početku je Liburnija imala primjedbi putnika koji nisu imali razumijevanja za strane radnike i njihovo početno snalaženje u poslu, ali takvih je prigovora sve manje:

– Putnici su znali negodovati, ali su ih sada prihvatili jer vide koliko s trude, ali i da brzo uče, pogotovo snalaženje po ulicama, znajući da je to za njih potpuno nova situacija. I u firmi su dobro prihvaćeni, osim od strane predstavnika sindikata koji je o tome govorio u medijima, ali nije imalo odjeka i problema više nema. Sada funkcioniramo sasvim normalno i imamo dovoljan broj vozača, no s obzirom na prijašnju situaciju, imamo dosta zaostataka godišnjih odmora, tako da planiramo uzeti još četiri, pet vozača, čime čemo rasteretiti i sadašnje vozače po pitanju prekovremenih sati i slobodnih dana. No, ništa nije alarmantno, situacija se stabilizirala i sve linije održavamo po redu, ističe Erslan.

Objava STRANA RADNA SNAGA Erslan: Filipinci su se odlično uklopili u Liburniju, zaposlit ćemo ih još pojavila se prvi puta na Antena Zadar.