Hrvatsko geografsko društvo – Zadar, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Odjelom za geografiju Sveučilišta u Zadru i Gradom Zadrom, danas je organiziralo 19. seminar Josipa Roglića, državni stručni skup za nastavnike geografije u Republici Hrvatskoj.

Seminar je okupio nastavnike geografije iz cijele Hrvatske te kroz stručna izlaganja i primjere dobre prakse predstavio iskustva provedbe cjelodnevne škole i modularne nastave, suvremene pristupe kritičkom čitanju karata, mogućnosti primjene umjetne inteligencije u nastavi i vrednovanju te primjenu svemirskih prostornih podataka programa Copernicus u poučavanju prirodnih prijetnji. Posebna pozornost posvećena je projektnim aktivnostima i jačanju suradnje između obrazovnih i znanstvenih ustanova.

U pozdravnoj riječi rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić istaknuo je kako je konferencija prilika za razmjenu iskustava i aktualnih informacija koje će pomoći i Odjelu za geografiju da čuje prijedloge kako bi trebalo mijenjati studijski program u onoj mjeri u kojoj mladi nemaju kompetencije koje bi možda trebali imati ili koje ni nastavnici sami tijekom studija nisu imali priliku razviti, nego su ih morali stjecati kroz vlastiti profesionalni rad.

– Na ovom će seminaru svakako biti riječi o novim tehnologijama. Velika će se pozornost posvetiti mogućnostima njihove primjene, ali i opasnostima koje donosi umjetna inteligencija, odnosno digitalni alati koji se temelje na algoritmima i omogućuju rješavanje različitih zadataka. Ako se njima koristimo nekritički, bez odgovarajućeg predznanja ili ako se na njih previše oslanjamo i mi sami, a posebno naši učenici i studenti, dugoročne posljedice mogu biti vrlo nepovoljne. Postoji opasnost da digitalna tehnologija zamijeni trud, znanje i proces razmišljanja, odnosno oslabi čovjekove kognitivne sposobnosti i druge dimenzije njegova razvoja. Zato je iznimno važno najprije razvijati odnos prema prostoru i prostornu kompetenciju, rekao je rektor Faričić, istaknuvši kako učenici i studenti danas rijetko posežu za atlasom jer je riječ o publikaciji velikog formata. Sve rjeđe koriste i udžbenike, a informacije traže na svojim mobilnim uređajima. Fokusirani su na pojedinačne informacije i pritom često gube širi kontekst, a geografija ne postoji bez prostornog konteksta.

– Kako se s tim nositi? Kako rasteretiti učenje? Što zapravo znači rasteretiti učenje? Neće proći mnogo vremena ako se nastave sadašnji trendovi, a već će se postavljati pitanje treba li školski sat u sadašnjem obliku trajati 45 minuta. Nakon otprilike 20 do 25 minuta koncentracija učenika značajno opada. Prisjetite se samo kada ste i sami bili učenici ili studenti. Koliko je tada trajala vaša koncentracija i strpljenje? Danas je to još izraženije kod djece. Trebamo biti zabrinuti, ali ne i pesimistični, poručio je Faričić.

Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković rekla je kako ovaj seminar ima posebno mjesto u povezivanju učitelja i nastavnika geografije, što je osobito važno u vremenu u kojem se od škole više ne očekuje samo prenošenje činjenica, nego osposobljavanje učenika za kritičko promišljanje i odgovorno djelovanje.

– Tema ovogodišnjeg seminara posebno je važna. Inovacije u nastavi geografije nisu same sebi svrha; one imaju smisla onda kada učenicima omogućuju dublje razumijevanje geografskih procesa i pojava, kada ih potiču na istraživanje te na primjenu stečenoga znanja. Suvremena nastava geografije treba pomoći učenicima da razumiju svijet u kojem žive i promjene koje taj svijet donosi, istaknula je ravnateljica Milković.

Zamjenica pročelnika Odjela za geografiju prof. dr. sc. Ana Pejdo izrazila je zadovoljstvo činjenicom da je seminar ove godine okupio gotovo 100 sudionika, što potvrđuje njegovu važnost.

– Svjesni smo promjena koje se u geografiji događaju na dnevnoj bazi, bilo da je riječ o sve izraženijim klimatskim promjenama, migracijama, tehnološkom razvoju ili globalnoj povezanosti. Mi smo ti koji u gotovo svakom trenutku moramo znati što se događa i kako ta znanja prenijeti našim učenicima, istaknula je Pejdo. Sudionike je pozdravila i predsjednica Hrvatskog geografskog društva Zadar Jadranka Vejmelka.

Na seminaru su predstavljena iskustva provedbe cjelodnevne škole u Osnovnoj školi Novigrad, izazovi i mogućnosti modularne nastave u strukovnom obrazovanju te integracija geografskih sadržaja u interdisciplinarne module. Govorilo se i o suvremenim pristupima kritičkom čitanju karata i njihovoj ulozi u razvoju kritičkog mišljenja učenika, mogućnostima i izazovima primjene generativne umjetne inteligencije u pripremi nastave i vrednovanju učeničkih postignuća te drugim aktualnim temama. Seminar je još jednom potvrdio važnost stručnog usavršavanja nastavnika geografije te sudionicima pružio niz konkretnih primjera i alata za unaprjeđenje nastavne prakse i razvoj suvremenih pristupa poučavanju.

Objava SVEUČILIŠTE U ZADRU Održan državni stručni skup za nastavnike geografije u Republici Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Hrvatsko geografsko društvo – Zadar, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Odjelom za geografiju Sveučilišta u Zadru i Gradom Zadrom, organizira 19. seminar Josipa Roglića, državni stručni skup za nastavnike geografije u Republici Hrvatskoj. Seminar će se održati u petak 3. srpnja 2026. godine od 9 do 17.30 sati u Multimedijalnoj dvorani Sveučilišta u Zadru na Novom kampusu (Ulica dr. Franje Tuđmana 24 i, Zadar).

Kroz primjere dobre prakse predstavit će se iskustva provedbe cjelodnevne škole i modularne nastave, suvremeni pristupi kritičkom čitanju karata te mogućnosti primjene umjetne inteligencije u planiranju nastave i vrednovanju učeničkih postignuća. Poseban naglasak bit će stavljen na projektne aktivnosti, razvoj partnerstava te korištenje svemirskih prostornih podataka programa Copernicus u poučavanju prirodnih prijetnji. Seminar donosi spoj teorijskih spoznaja i praktičnih primjera koji nastavnicima pružaju korisne ideje za unaprjeđenje nastavne prakse.

Eduard Plećaš, prof. geografije iz Osnovne škole Novigrad, predstavit će iskustva provedbe modela cjelodnevne škole u jedinoj osnovnoj školi u Zadarskoj županiji koja sudjeluje u ovom programu. Izlaganje će obuhvatiti razloge uvođenja cjelodnevne škole, ciljeve reforme te organizacijske i infrastrukturne promjene koje su pratile njezinu provedbu. Poseban naglasak bit će stavljen na promjene u nastavi geografije, uključujući nove sadržaje i prilagodbe nastavnih procesa. Na primjerima iz svakodnevne nastavne prakse prikazat će se mogućnosti koje novi model pruža za kvalitetnije ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda i razvoj učeničkih kompetencija.

Katarina Mandić i Luca Bašić, profesorice geografije iz Srednje strukovne škole Vice Vlatkovića u Zadru, govorit će o položaju nastavnika geografije u strukovnom obrazovanju nakon uvođenja modularne nastave. Predstavit će promjene koje je reforma donijela u organizaciji nastave i položaju općeobrazovnih predmeta te izazove s kojima se nastavnici susreću u prilagodbi novom sustavu. Na temelju vlastitog iskustva prikazat će kako su se geografske kompetencije uspješno integrirale u interdisciplinarne module povezane s ekologijom i održivim razvojem te će istaknuti mogućnosti daljnjeg razvoja geografskog obrazovanja unutar suvremenoga strukovnog sustava.

Doc. dr. sc. Julijan Sutlović s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru prikazat će suvremene pristupe kritičkom čitanju karata u nastavi geografije. Objasnit će kako karte, osim što predstavljaju važan izvor geografskih informacija, oblikuju način na koji razumijemo prostor, teritorij, identitet i društvene odnose. Kroz primjere povijesnih, političkih, tematskih i digitalnih karata analizirat će ulogu projekcija, simbola, toponima i vizualne hijerarhije u stvaranju značenja te pokazati kako kritička analiza kartografskih prikaza može pridonijeti razvoju kritičkog mišljenja učenika.

Doc. dr. sc. Ante Panjkota s Odjela za informacijske znanosti i tehnologije Sveučilišta u Zadru govorit će o promjenama koje generativna umjetna inteligencija donosi u vrednovanje učeničkog znanja. Posebno će se osvrnuti na činjenicu da konačni predani odgovor više nije pouzdan pokazatelj razumijevanja jer ga učenici mogu vrlo jednostavno generirati uz pomoć AI alata. Kroz primjere iz programiranja i obrazovne prakse pokazat će kako oblikovati zadatke koji zahtijevaju povezivanje prethodnog znanja, provjeru informacija, argumentaciju i objašnjenje postupka. Predstavit će i mogućnosti korištenja AI-generiranih odgovora kao poticaja za razvoj kritičkog mišljenja te razmotriti načine vrednovanja koji naglasak stavljaju na proces razumijevanja, a ne samo na konačni rezultat.

Izv. prof. dr. sc. Željka Tomasović s Odjela za informacijske znanosti i tehnologije Sveučilišta u Zadru predstavit će praktične mogućnosti primjene generativne umjetne inteligencije u pripremi nastavnih materijala. Govorit će o važnosti pravilnog oblikovanja instrukcijskih upita i njihovom utjecaju na kvalitetu generiranih sadržaja te će na konkretnim primjerima pokazati kako se AI alati mogu koristiti za izradu nastavnih aktivnosti, pitanja za provjeru znanja, kvizova i sadržaja prilagođenih različitim razinama učeničkih postignuća. Posebna pozornost bit će posvećena kritičkom vrednovanju generiranih sadržaja i ulozi nastavnika u njihovoj stručnoj i pedagoškoj procjeni.

Marino Perović i Katarina Dellavia iz Centra za projekte, znanost i transfer tehnologija Sveučilišta u Zadru predstavit će mogućnosti uključivanja nastavnika geografije u nacionalne i međunarodne projekte. Izlaganje će obuhvatiti ulogu Centra u razvoju projektnih ideja, pripremi prijava i provedbi projekata te primjere suradnje s Odjelom za geografiju Sveučilišta u Zadru. Sudionici će se upoznati s mogućnostima financiranja, uspostavljanja partnerstava i uključivanja u aktivnosti popularizacije znanosti koje mogu pridonijeti profesionalnom razvoju nastavnika i jačanju vidljivosti geografskih istraživanja.

Antonio Morić Španić, profesor geografije iz Srednje škole Hvar, predstavit će mogućnosti primjene svemirskih prostornih podataka u učenju i poučavanju prirodnih prijetnji. Govorit će o važnosti otvorenih podataka europskog programa Copernicus za praćenje i analizu potresa, poplava, požara i drugih prirodnih prijetnji te pokazati kako se takvi podaci mogu jednostavno uključiti u nastavu geografije. Poseban naglasak bit će stavljen na doprinos svemirskih prostornih podataka boljem razumijevanju prirodnih procesa, ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda i razvoju kompetencija potrebnih za razumijevanje rizika od katastrofa i održivo upravljanje prostorom.

Objava SVEUČILIŠTE Državni stručni skup za nastavnike geografije pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na Odjelu za ekonomiju Sveučilišta u Zadru 7. svibnja 2026. godine održan je stručni skup pod nazivom „Turizam na Jadranu u doba klimatskih promjena: od rizika do rješenja“, u sklopu kojega je predstavljena Regionalna strategija za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena u turizmu Zadarske županije.

Dr. sc. Mira Zovko s Instituta za turizam predstavila je Regionalnu strategiju za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena u turizmu Zadarske županije te naglasila kako najveći izazov predstavlja promet, s obzirom na to da većina turista dolazi automobilima koji koriste fosilna goriva. Istaknula je i problem energetski neučinkovitog smještaja, koji tijekom ljetnih mjeseci povećava potrošnju energije za hlađenje objekata. Kao jedno od važnih rješenja navedena su rješenja temeljena na prirodi, koja istodobno doprinose smanjenju emisija CO2 i povećavaju otpornost prostora na klimatske promjene.

U okviru događanja predstavljen je i Lokalni akcijski plan za prilagodbu turizma klimatskim promjenama za Dugi otok, usmjeren na održiva rješenja temeljena na prirodi, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i racionalno korištenje vode, kao i razvoj sadržaja koji bi posjetitelje motivirali na aktivnosti izvan plažnog turizma.

Izv. prof. dr. sc. Tomislav Klarin sa Sveučilišta u Zadru tijekom okruglog stola naglasio je kako su sredstva za prilagodbu klimatskim promjenama dostupna kroz europske fondove te kako je nužno pravovremeno pripremiti projekte i povući dostupna sredstva za javni i privatni sektor.

Ina Sikirić Ivčić iz Turističke zajednice Zadarske županije istaknula je kako klimatske promjene i vremenske nepogode značajno utječu na imidž i konkurentnost turističkih destinacija, naglašavajući važnost ulaganja u održivost i otpornost destinacija.

Sudionici skupa posebno su se osvrnuli i na važnost održivog upravljanja obalnim prostorom te potrebu drugačijeg turističkog brendiranja hrvatske obale. Stručna voditeljica u NATURI-JADERI mr. sc. Morana Bačić upozorila je na problem nasipavanja obale i antropogenog pritiska na zaštićena područja, dok je Jelena Šobat iz Ministarstva turizma i sporta naglasila važnost valorizacije autentičnih lokalnih identiteta i održivog razvoja destinacija.

Doc. dr. sc. Ivana Zubak Čižmek upozorila je kako su upravo otoci među najranjivijim područjima kada je riječ o klimatskim promjenama, posebice zbog pritiska nautičkog turizma, nasipavanja obale i nekontroliranog sidrenja, pri čemu je istaknuta važnost očuvanja prirodnih obalnih područja i morskih ekosustava.

Skup su organizirali Institut za turizam i javna ustanova NATURA-JADERA, a okupio je predstavnike akademske zajednice, javnog sektora i turističkog gospodarstva s ciljem otvaranja dijaloga o utjecaju klimatskih promjena na turizam te mogućnostima prilagodbe i jačanja otpornosti turističkih destinacija.

Na događanju su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam Zadarske županije Ante Sjauš, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Martin Varenina, ravnatelj NATURE-JADERE Damir Perić te pomoćnica ravnatelja Instituta za turizam izv. prof. dr. sc. Snježana Boranić-Živoder.

Izidora Marković Vukadin istaknula je kako je cilj skupa otvoriti širu raspravu o tome kako klimatske promjene već danas utječu na turizam i destinacije te predstaviti rješenja koja mogu povećati njihovu otpornost i održivost.

Stručni skup održan je u sklopu projekta NaTour4CChange, koji se provodi od siječnja 2024. godine u okviru Programa transnacionalne suradnje Interreg Mediteran. Projekt okuplja partnere iz više mediteranskih država s ciljem povećanja otpornosti i održivosti obalnih destinacija kroz primjenu pristupa temeljenih na ekosustavima i očuvanju prirodnih resursa kao ključne vrijednosti turizma, stoji na stranici Sveučilišta u Zadru.

Objava STRUČNI SKUP „Turizam na Jadranu u doba klimatskih promjena: od rizika do rješenja“ pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U ponedjeljak, 9.3. i u utorak, 10.3 u prostoru Kneževe palače održan je stručni skup/edukacija „Dramske metode za baštinske pedagoge“ za sve djelatnike u muzejima, arhivima, knjižnicama i drugim ustanovama koje se u svom radu fokusiraju na rad s posjetiteljima. Edukaciju su organizirali Narodni muzeja Zadar (Pedagoško-andragoški odjel) uz suorganizatora udruge ICARUS Hrvatska.

Na stručnom skupu svoje metode i znanje, sudionicima su prenijeli: Magda Henok, učiteljica, lutkarica i dramska pedagoginja (osnovna škola Veliko Trgovišće), Malina Zuccon Martić, umirovljena muzejska savjetnica, Silvia Vrsalović, viša kustosica pedagoginja (Etnografski muzej Zagreb), Jelena Kovačić, sveučilišna specijalistica dramske pedagogije (Kulturni centar Travno) i Ana Dalbello, teatrologinja (udruga Teatar od soli). Stručni skup su otvorile Željana Buljat, pripovjedačica i Sanja Grgina, pripovjedačica, lutkarica, glumica (udruga Besida) koje su na zanimljiv i poučan način dale uvodni prikaz o pripovijedanju kao vještini i značaju pripovijedanja u prenošenju znanja, a svojim prikazom „Male od Caske“ zaintrigirale sve sudionike.

U dva dana trajanja stručnog skupa predavanja i radionice su poslušali njih 30 iz Zadra, Splita, Šibenika, Kaštela, Zagreba, i to djelatnici muzeja, knjižnica, odgojno-obrazovnih institucija što pokazuje kako je potreba za organiziranjem edukacija i stručnih skupova potrebna.

Sudionici su se upoznali s različitim dramskim metodama primjenjivim u radu s posjetiteljima i to na aktivan način, sudjelujući u svim radionicama. Plesali su, glumili, improvizirali i zabavljali se uz obavezno pisanje bilješki da ne zaborave sve što su naučili.

Objava ODRŽAN STRUČNI SKUP “Dramske metode za baštinske pedagoge” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Narodni muzej Zadar u suradnji s udrugom ICARUS Hrvatska organizira stručni skup „Dramske metode za baštinske pedagoge“ koji će se održati u prostoru Kneževe palače u ponedjeljak, 9. i u utorak, 10. ožujka 2026. godine. Na stručnom skupu će svoja predavanja i radionice održati 9 izlagača koji će svoja stručna iskustva prenijeti sudionicima.

Skup je namijenjen djelatnicima arhiva, muzeja i knjižnica, kao i svima koji se u svom radu bave pedagoškim radom.

Prijave za sudjelovanje su otvorene do ponedjeljka, 2. ožujka, a sve informacije možete pronaći na mrežnim stranama NMZ.

Objava NARODNI MUZEJ ZADAR Najavljen stručni skup “Dramske metode za baštinske pedagoge” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Stručni skup na temu „Bolest obeskrijepljena snagom vjere“ održat će se u petak, 13. veljače, u dvorani sjemeništa „Zmajević“ u Zadru, s početkom u 18 sati.

Na skupu će sudjelovati predavači: dr. med. Danijela de Micheli Vitturi, fra Andrija Bilokapić, dr. med. Ivana Kukec te doc. dr. Jurica Botić.

Cilj skupa je produbiti razumijevanje odnosa prema bolesti, patnji i umiranju u svjetlu kršćanske vjere, medicine i humanističkih znanosti, kao i osnažiti pastoralno djelovanje u radu s bolesnicima i njihovim obiteljima.

Događaj organizira Povjerenstvo za bolnički pastoral i osobe starije životne dobi Zadarske nadbiskupije, objavila je Zadarska nadbiskupija na svom Facebook profilu.

Objava STRUČNI SKUP Bolest obeskrijepljena snagom vjere pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Znanstveno – stručni skup pod nazivom „’Ljubiti Crkvu’ – Sjećanje na zadarskog nadbiskupa mons. Ivana Prenđu, uz spomen 30. obljetnice njegove pastirske službe u Zadarskoj nadbiskupiji“ će se održati u petak, 6. veljače, s početkom u 9.00 sati, u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa „Zmajević“ u Zadru, izvijestila je Nadbiskupija.

Nakon pozdravnih govora, 15 predavača će održati sljedeća izlaganja:

Josip Radojica Pinčić: Biografske crtice iz djetinjstva, mladosti i župnička služba Ivana Prenđe

Zdenko Dundović: Zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, 1990. – 2010.

Srećko Petrov: Uloga zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe u poslijeratnoj obnovi Zadarske nadbiskupije

mons. Milan Zgrablić: Neki naglasci u pastoralu duhovnih zvanja u svećeničkoj i biskupskoj službi mons. Ivana Prenđe

Mladen Fuzul: Poruke nadbiskupa Ivana Prenđe Hrvatskoj vojsci

Marinko Duvnjak: Nova evangelizacija, crkveni pokreti i zajednice u Zadarskoj nadbiskupiji

Elvis Ražov i Arijana Mračić: Visoka teološko – katehetska škola u Zadru i uloga mons. Ivana Prenđe

Ante Sorić: Teološko – pastoralne poruke iz pastirskih poslanica zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe

Radomir Jurić: Sjećanje jednog vjernika laika na mons. Ivana Prenđu

Marijana Mohorić: Katehetski dani Zadarske nadbiskupije u svjetlu smjernica mons. Ivana Prenđe u kontekstu suvremenog katehetskog pokreta

Bojan Rizvan: Svećenik po mjeri Kristove ljubavi. Teološko – pastoralna vizija svećeništva Ivana Prenđe

Ines Grbić: Nadbiskup Ivan Prenđa i koncilska vizija uloge vjernika laika u Zadarskoj nadbiskupiji

Šime Ćurko: Obitelj i mladi u porukama i pastoralu mons. Ivana Prenđe

Ivica Jurišić: Tranzicija Caritasa Zadarske nadbiskupije iz ratnog u mirnodopsko doba

mons. Želimir Puljić: Neplanirani, ali ostvareni dolazak Ivana Pavla II. u Zadar 2003. godine.

Mons. Ivan Prenđa rođen je 31. prosinca 1939. u Zemuniku Gornjem. Za svećenika je zaređen u katedrali sv. Stošije u Zadru 29. lipnja 1964. godine. Za zadarskog nadbiskupa koadjutora imenovan je 29. ožujka 1990., a za biskupa je posvećen 9. lipnja 1990. godine.

Službu zadarskog nadbiskupa ordinarija preuzeo je 2. veljače 1996. godine. Preminuo je u Zagrebu 25. siječnja 2010. u 71. godini života, 46. godini svećeništva i 20. godini biskupstva.

Svećeničko geslo mons. Prenđe bilo je „Dođi kraljevstvo tvoje!“, a biskupsko geslo „Ljubiti Crkvu“.

Skup se održava povodom spomena 30. godišnjice kako je mons. Prenđa preuzeo upravljanje Zadarskom nadbiskupijom kao nadbiskup ordinarij (1996.-2026.), koju je vodio četrnaest godina (1996.-2010.), javlja Zadarska badbiskupija.

Objava STRUČNI SKUP Sjećanje na zadarskog nadbiskupa mons. Ivana Prenđu, uz spomen 30. obljetnice njegove pastirske službe pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Tijekom ove godine, Hrvatski liječnički zbor Podružnica Zadar organizirat će više znanstveno-stručnih skupova i društvenih događanja kojima će se pridružiti obilježavanju 150. godišnjice utemeljenja i kontinuiranog rada Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ).

Proslavu obljetnice započinju danas na Dan hrvatskih liječnika, stručnim skupom na kojem će predavanja održati troje naših uglednih kardiologa u predavaonici HLZ Podružnice Zadar, u Medulićevoj 3, u 19.30 sati.

Predavači su:

Marin Bištirlić, dr. med. – Dijagnostika i liječenje pacijenata s atrijalnom fibrilacijom (AF) uz primjenu NOAK-a za prevenciju moždanog udara

Mira Stipčević, dr.med. – Liječenje duboke venske tromboze

Zorislav Šušak, dr.med. – Mjesto i uloga edoksabana u postojanoj prevenciji mozdanog udara/sistemskih embolijskih događaja kod nevalvularne atrijalne fibirilacije (NVAF) bolesnika

Skup je prijavljen Komori i Povjerenstvo za medicinsku izobrazbu liječnika HLK kategorizirat će ga i vrjednovati prema Pravilniku.

Objava Podružnica Hrvatskog liječničkog zbora organizira danas stručni skup pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na Sveučilištu u Zadru, u organizaciji Odjela za talijanistiku, održava se dvodnevni, 14. po redu međunarodni znanstveni skup „Književnost, umjetnost, kultura između dviju obala Jadrana / Convegno internazionale Letteratura, arte, cultura tra le due sponde dell’Adriatico“.

Preko pedeset inozemnih i domaćih izlagača dat će svoj znanstveni doprinos baveći se temama koje su desetljećima zaštitni znak Odjela, a koje pripadaju lingvistici, književnoj povijesti i teoriji, povijesti i kulturi u širem smislu riječi. Teme su vezane za jadransko područje i njegovo zaleđe te nadahnute usporedbom, doticajem, međusobnim odnosima i prožimanjem između dviju jadranskih obala, a vođene logikom usporedbe, kojom se bave komparatistika, proučavanje jezika u kontaktu, prijevodni i kulturni studiji.

Sudionike je uime Odjela za talijanistiku pozdravila Izv. prof. dr. sc. Ana Bukvić, posebice redovitog profesora u miru Živka Nižića, jednog od inicijatora suradnje između Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta u Padovi, suradnje koja je iznjedrila ovaj znanstveni skup.

– U dva dana, preko 50 znanstvenika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Italije predstavit će rezultate svojih znanstvenih istraživanja koja će doprinijeti boljem razumijevanju književno- kulturnih i jezičnih interakcija te interkulturnih mijena, štoviše i otvoriti nova pitanja i teme. Veze, dodiri, doticaji, riječi su koje već godinama prožimaju naše znanstvene susrete, a vjerujem da ćemo ih čuti i u vašim izlaganjima i da će nas i ovaj put potaknuti da ih primijenimo u svim oblicima dijaloga, rekla je dr. Bukvić, otvarajući skup.

Prorektor prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić rekao je kako konferencija nudi vrijednu priliku za istraživanje i produbljivanje bogate kulturne i intelektualne baštine ove fascinantne regije.

– Jadransko more oduvijek je bilo most između različitih kultura, jezika i tradicija. Zbog svog posebnog zemljopisnog položaja i bogate povijesti služio je kao most između istoka i zapada, sjevera i juga Europe. To nas potiče da ispitamo kako su te interakcije oblikovale književnost, umjetnost, jezik i kulturu na ovim obalama. Lingvistička analiza može nam pomoći da shvatimo kako su se jezici razvijali, miješali i utjecali jedni na druge, stvarajući ogromnu jezičnu raznolikost koju danas promatramo. Književna povijest i teorija pomažu nam razumjeti kako su pisci i umjetnici s obje strane Jadrana razmišljali o svojoj kulturi i identitetu i kako su ta razmišljanja oblikovala njihova djela, rekao je prorektor Penezić.

Povijest i kultura podsjećaju nas da kulturni razvoj ovih krajeva nije izolirana pojava, već je često bio rezultat interakcija i razmjene s okolnim područjima, istaknuo je.

Sudionici skupa imali su priliku slušati izvanredna izlaganja, razmijeniti ideje i steći nova znanja koja će obogatiti razumijevanje jadranske kulturne baštine, a time i rasvijetliti mnoge nepoznate aspekte ovog područja i pridonijeti širem dijalogu o književnosti, umjetnosti i kulturi.

Objava FOTO Pedesetak znanstvenika izlagalo o vezama dviju jadranskih obala pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Pod pokroviteljstvom Zadarske županije i Grada Zadra, povodom Međunarodnog dana primalja 5. svibnja, Hrvatski liječnički zbor Podružnica Zadar u suradnji s Akademijom medicinskih znanosti Hrvatske Podružnicom Split, Medicinskom školom Ante Kuzmanić i Hrvatskom komorom primalja organizira znanstveno-stručni skup s radionicama: Odabrane teme iz primaljstva i porodništva  –   znanjem iz prošlosti do modela sutrašnjice.

Predviđeno je 05. svibnja u 09:00 u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, Ulica Mihovila Pavlinovića 1., Zadar, uz nazočnost gospodina Branka Dukića, gradonačelnika Zadra svečano uručivanje zahvalnica  gostima-pozvanim  predavačima na znanstvenom simpoziju „Dvjesto godina od početka rada primaljske škole u Zadru“.

Objava U Zadru znanstveno-stručni skup povodom Međunarodnog dana primalja 5. svibnja pojavila se prvi puta na Antena Zadar.