Koncelebriranim euharistijskim slavljem  u nedjelju , 29.rujna proslavljena je svetkovna  sv. Mihovila u župnoj crkvi u Vukšiću. Svečano misno slavlje preslavio je fra Ante Akrap profesor na KBF- a u Splitu , u zajedništvu s domaćim župnikom fra Božom Mandarićem, brojnim župljanima i hodočasnicima iz okolnih mjesta. Pjevanje je predvodio mješoviti crkveni zbor s poznatim pučkim tradicionalnim pjevanjem  mise…

Srpski teroristi su 27. rujna 1991., dva dana prije blagdana sv. Mihovila, okupirali Vukšić, zapalili župnu Crkvu sv. Mihovila i minirali dvije mjesne Crkve sv. Kate. Tijekom okupacije mučki su ubili devet nevinih civila, mahom starije dobi.  Žrtve nisu imale moć obraniti se, a htjele su samo ostati na svom mjestu, u svojoj Domovini, na svom kućnom pragu. Ruka pravde do danas nije sustigla i kaznila zločince, a mještani iskreno vjeruju jedino u Božju pravdu.

Crkva sv. Mihovila obnovljena je 1996., a 2008. dobila je nova zvona. Prošle su 33 godine od dana kada su se Vukšićani nakon godina progonstva vratili u svoje pusto i razrušeno selo. Fra Božo Mandarić zahvalio je fra Anti Akrapu  na predivnoj propovijedi, kao i svim nazočnim vjernicima koji su uveličali proslavu svetkovine sv. Mihovila. Nakon mise vjernici su položili cvijeće i upalili svijeće na grobovima svojih pokojnika. Vukšićani su kao pravi domaćini,  zajedno sa svojim gostima uz bogat obiteljski blagdanski stol proslavili svetkovinu sv.Mihovila. (MArko Ledenko Mane)

Objava NEBESKI ZAŠTITNIK ŽUPE U Vukšiću proslavljena svetkovina sv.Mihovila pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Bablje ljeto već se generacijama naziva period na kraju rujna i tijekom listopada kada se toplo i sunčano vrijeme produži danima iza početka kalendarske jeseni. Svoj naziv miholjsko ljeto ili mijoviljsko ljeto duguje blagdanu sv. Mihovila koji se obilježava 29. rujna…

Bablje ljeto je karakteristično samo za sjevernu Zemljinu polutku, a može se protezati od kraja rujna pa sve do 11. mjeseca. U najvećem dijelu Hrvatske bablje ljeto najizraženije je sredinom listopada.

Ako ste pomislili da naziv babljeg ljeta ima bilo kakve veze s našim babama po gradu ili nekim njihovim jesenskim navikama – prevarili ste se, prema jednoj teoriji, naziv ove pojave potječe od paučinastih niti koje mladi pauci iz porodice Linyphiidae koriste za “jedrenje” kroz zrak u jesen. U većini slavenskih jezika nazivaju se “bapske vlasi” (od riječi baba = stara žena ili vještica).

Prema narodnim vjerovanjima, ovo je razdoblje kada su se novačile vještice, a paučina se smatrala njihovom kosom. Također, vjerovalo se da je ova paučina predivo vilenjaka, patuljaka, norni ili čak djevice Marije. Ako bi se leteća paučina zaplela u kosu mlade djevojke, smatralo se da će se uskoro dogoditi vjenčanje, piše Dalmacija Danas.

Bablje ljeto još se naziva i ciganskim (sirotinjskim) ljetom, kasnim ljetom, martinjskim ljetom (po blagdanu sv. Martina), a najčešći naziv ovog svojevrsnog godišnjeg doba je “indian summer“.

Krajem 19. stoljeća leksikograf Albert Matthews istraživao je ranu američku književnost kako bi otkrio podrijetlo izraza “Indijansko ljeto.” Pronašao je referencu iz 1851. godine te raniju upotrebu iz Engleske iz 1778., koju je odbacio kao slučajnu. Podrijetlo izraza nije sasvim sigurno; moguće je da je nazvan tako jer je prvi put zabilježen u područjima naseljenim domorocima, ili zato što su domoroci prvi opisali taj fenomen Europljanima, ili zbog toplih i maglovitih uvjeta u jesen kad su domoroci lovili.

John James Audubon je 20. studenoga 1820. u svom dnevniku pisao o “Indijanskom ljetu, tom izvanrednom fenomenu Sjeverne Amerike,” spominjući “stalno zadimljenu atmosferu” i dim koji mu iritira oči. Audubon je sumnjao da su zrak takvim učinili “Indijanci paleći prerije Zapada.” U njegovim zapisima često se spominje ovisnost domorodaca o vatri, no nikada ne povezuje Indijansko ljeto s toplim temperaturama tijekom hladnih sezona.

Budući da toplo vrijeme nije trajni dar, povezivalo ga se s pogrdnim izrazom “indijanski darivatelj.” Legende američkih domorodaca spominju boga ili “davaoca života” koji daruje toplo jesensko vrijeme raznim ratnicima ili narodima, omogućujući im da prežive nakon velikih nesreća, poput gubitka usjeva.

Bablje ljeto mnogima je omiljeni dio godine, a izraz obožavaju književnici i pjesnici.

Objava BABLJE ILI MIHOVILJSKO LJETO Fenomen kojeg obožavaju književnici i pjesnici… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.