Na Sveučilištu u Zadru danas je prvi put obilježen Međunarodni dan špilja i krša, kojim Međunarodna unija za speleologiju želi podići svijest o važnosti ovog fenomena te educirati javnost o svim dobrobitima i mogućim opasnostima s kojima se suočava. Ovom prilikom na Sveučilištu su održana dva predavanja te su predstavljeni znanstveni projekti koji se provode na Sveučilištu, a vezani su za špilje i krš Hrvatske – FIRE-SCAPE, IceLink, PraDalmacija, MOKRO, PALRES i QUEECAD.

– Međunarodni dan špilja i krša odabran je kao jedan od načina da se podigne globalna svijest o važnosti krša. Pod kršem je jedna petina svjetskog kopna koja nije prekrivena ledom, a o opskrbi vodom iz krških vodonosnika ovisi oko milijarda ljudi. U Hrvatskoj je taj omjer još veći, jer je oko 50 posto kopnene površine pod kršem, cijeli ovaj naš dio dinarskog krša negdje do Karlovca. Nažalost, javnost se nedavno mogla upoznati s osjetljivošću ovog područja kroz problematiku zagađenja za koje još ne znamo kakve će biti posljedice. Krš je posebno specifičan i osjetljiv jer se brzine i smjerovi voda, pa i zagađivala, ne mogu predvidjeti kao u aluvijalnim vodonosnicima na sjeveru Hrvatske. Krški vodonosnik je potpuno heterogen, neke generalne smjerove podzemnih voda znamo, ali s obzirom na promjenu količine oborina, sušu ili poplave ti smjerovi se mogu potpuno promijeniti, kaže prof. dr. sc. Maša Surić s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru.

Znanstveni interes predavača na Sveučilištu u Zadru od samog je osnutka usmjeren na istraživanje krša, o čemu svjedoče predstavljeni projekti. FIRE-SCAPE – „Višerezolucijsko modeliranje postpožarne erozije tla u krškom planinskom području“ usmjeren je na istraživanje utjecaja požara na eroziju tla u krškim planinskim područjima, s posebnim naglaskom na širi prostor Parka prirode Biokovo. U projektu IceLink Centar za geoprostorne tehnologije, primjenom LiDAR 3D skeniranja i UAV snimanja, istražuje perenijalni led u jamskim sustavima kao arhiv klimatskih promjena i njegov značaj za opstanak stočarskih zajednica tijekom razdoblja suša.

„PraDalmacija – Prapovijesni krajolik sjeverne Dalmacije“ orijentiran je na proučavanje prapovijesnog krajolika sjeverne Dalmacije, s posebnim naglaskom na krške fenomene, špilje i prapovijesna nalazišta u regiji kroz istraživanja četiri lokaliteta: Vlakno, Kozja peć, Pećina u Ždrilu i Vaganačka pećina. MOKRO (Mijene okoliša krškog priobalja tijekom mlađeg kvartara) ima za cilj istraživanje promjena okoliša u krškim priobalnim područjima, uključujući speleološke objekte i biospeleološka istraživanja, primjerice u špilji Modrič. PALRES (Paleogeografska rekonstrukcija okoliša: Jezera) rekonstruira okoliš i klimatske promjene u prošlosti, uz proučavanje sedrenih barijera i jezera na krškim područjima, a u projektu QUEECAD (Quaternary Environmental Evolution archived in Croatian Cave Deposits – Evolucija okoliša tijekom kvartara zabilježena u naslagama hrvatskih špilja) glavni je cilj rekonstrukcija klimatskih i okolišnih promjena tijekom kvartara proučavanjem špiljskih sedimenata, siga i drugih naslaga u hrvatskom kršu.

Nakon predstavljanja projekara prof. dr. sc. Neven Bočić s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu na predavanju „Hrvatski krš“ istaknuo je njegova glavna obilježja, posljednje spoznaje te teme koje intrigiraju znanstvenike od početka proučavanja do danas. Zahvaljujući ranim istraživanjima dinarskog krša, neki su pojmovi iz našeg područja ušli u svjetsku terminologiju.

– Hrvatski krš je u najvećem dijelu dio dinarskog krša te su njegova obilježja posljedica dugotrajne geološke evolucije. Imamo četiri otkrivene jame dublje od tisuću metara, sve na Velebitu, dosta njih koje su blizu te dubine, kao i prilično duge špilje od kojih je najduža Crnopac sa svojih više od 68 kilometara. Dio krša potopljen je u Jadranskom moru, pa je tako jedno krško polje kod Kvarnera sa svojih više od 800 kvadratnih kilometara najveće krško polje u Dinaridima, istaknuo je Bočić.

Završno je Marija Petry održala predavanje „PP Velebit – priča o kršu“.

Objava SVEUČILIŠTE U ZADRU Obilježen Međunarodni dan špilja i krša pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Što povezuje more, robote, klimatske promjene, svemir, biljke, životinje, baštinu, jezik i – potezanje konopa?

Odgovor je Europska noć istraživača 2026., koja će u petak, 25. rujna od 17 do 22 sata, prostor Novog kampusa Sveučilišta u Zadru pretvoriti u veliko mjesto susreta znanosti, istraživanja, zabave i znatiželje.

Sveučilište u Zadru već petu godinu zaredom organizira Europsku noć istraživača, čime se naš grad pridružuje velikoj europskoj znanstvenoj obitelji. Manifestacija se istoga dana održava u čak 400 europskih gradova u 25 europskih zemalja što Zadar svrstava uz bok europskim gradovima koji znanost otvaraju svojim građanima i čine je dostupnom, zanimljivom i bliskom svima.

Europska noć istraživača u Zadru zadnjih je godina prerasla sveučilišne okvire i postala prepoznatljivo događanje koje povezuje brojne institucije, partnere i građane u čemu važnu ulogu ima i snažna potpora Grada Zadra i Zadarske županije. Zajedničkim angažmanom Sveučilišta, škola, vrtića, institucija, udruga i različitih dionika lokalne zajednice stvara se događanje koje iz godine u godinu okuplja sve veći broj građana i pretvara Zadar u mjesto susreta znanosti, znatiželje i dobre zabave.

Upravo je to posebnost zadarske Europske noći istraživača – znanost ne ostaje unutar sveučilišnih zidova, nego izlazi među ljude.

Preko 100 aktivnosti – od mora do svemira

Ovogodišnji program Sveučilišta u Zadru donosi preko 100 aktivnosti, čime se Zadar ponovno potvrđuje kao jedno od najatraktivnijih mjesta za susret znanosti i javnosti.

U središtu programa bit će more, voda i obalni ekosustavi – teme od posebne važnosti za život na Mediteranu. Posjetitelji će kroz interaktivne sadržaje moći saznati više o klimatskim promjenama, obnovljivim izvorima energije, očuvanju prirode, održivim životnim navikama i otpornosti naših zajednica, a ljubitelji svemira, robotike, tehničke kulture, kulturne baštine i jezika također će pronaći sadržaje za sebe.

Jer znanost nije samo ono što se događa u laboratoriju – znanost je svuda oko nas.

Kad znanost postane igra

Europska noć istraživača nije klasično znanstveno predavanje – to je prilika za istraživanje, eksperimentiranje, druženje i dobru zabavu. Uz brojne edukativne sadržaje za sve generacije, posjetitelje očekuju glazbeno-scenski nastupi, atraktivni nastup akrobatske skupine Krila Oluje, nagradna tombola s biciklom kao glavnom nagradom a ove godine organizator najavljuje i posebno iznenađenje.

Događanje se održava u sklopu projekta Blue-Connect 3.0 koji je financiran sredstvima Europske unije iz programa Obzor Europa u ukupnoj vrijednosti od 349.435,50 EUR, a provodi se u partnerstvu sa Sveučilištem u Splitu, Sveučilištem u Dubrovniku, Sveučilištem u Zadru, Sveučilištem u Rijeci, Zakladom Sveučilišta u Rijeci, Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli, Institutom za oceanografiju i ribarstvo te Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša.

Rezervirajte petak, 25. rujna i pridružite nam se u Novom kampusu Sveučilišta u Zadru – jer ćemo znanost te večeri moći vidjeti, isprobati i doživjeti!

Vidimo se na Europskoj noći istraživača 2026.!

Objava OD MORA DO SVEMIRA Europska noć istraživača 2026. ponovno u Zadru pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Od 9. do 11. rujna 2026. godine na Sveučilištu u Zadru održat će se 13. međunarodna konferencija PUBMET, jedna od međunarodno prepoznatih konferencija posvećenih znanstvenoj komunikaciji, otvorenoj znanosti i suvremenim modelima znanstvenog izdavaštva. Tema ovogodišnjeg izdanja konferencije je Communities in Open Scholarly Communication: Governance, Responsibility, and Shared Infrastructures, koja u fokus stavlja ulogu zajednica u oblikovanju otvorenijeg, odgovornijeg i održivijeg znanstvenog sustava.

Tijekom tri dana PUBMET 2026 konferencija će okupiti istraživače, nastavnike, knjižničare, urednike i izdavače, kao i predstavnike znanstveno-istraživačkih institucija, infrastruktura i javnih politika iz Hrvatske i inozemstva. Program konferencije kroz predavanja, panel-rasprave, radionice, kratka usmena i posterska izlaganja donosi pregled niza aktualnih pitanja koja se nalaze u središtu razvoja otvorene znanosti.

Posebno mjesto u programu zauzimaju pozvana predavanja četvero međunarodno prepoznatih stručnjaka. Cameron Neylon otvorit će pitanje budućnosti otvorenog znanja u svijetu koji se ubrzano mijenja a geopolitičke tenzije donose nove izazove otvorenosti, dok će Sonja Bjelobaba govoriti o integritetu znanstvenog izdavaštva i odgovornosti znanstvene zajednice u očuvanju kvalitete i povjerenja u znanstveni zapis pred prijetnjama koje postavlja umjetna inteligencija. Laetitia Bracco, stručnjakinja za istraživačku podršku, istraživačke podatke i bibliometriju te predsjednica koordinacijskog odbora Open Science Monitoring Initiative, održat će predavanje posvećeno razvoju sustava za praćenje otvorene znanosti i važnosti suradnje različitih dionika u stvaranju pouzdanih modela njezina vrednovanja. Ivan Flis, psiholog, povjesničar i filozof znanosti sa Sveučilišta u Rijeci, u svom predavanju predstavit će iskustvo razvoja zajednice otvorene znanosti kroz program kognitivnih znanosti na Sveučilištu u Rijeci. Predavanje se bavi odnosom između zajednica, infrastrukture i javnih politika te mogućnostima primjene načela otvorene znanosti u svakodnevnoj akademskoj praksi.

Program PUBMET 2026 konferencije posebno se bavi dijamantnim otvorenim pristupom i modelima znanstvenog izdavaštva koje pokreću i vode znanstvene zajednice, kao i pitanjima održivosti i upravljanja takvim modelima. Jedna od programskih cjelina posvećena je integritetu znanstvenog izdavaštva, uključujući izazove vezane uz kvalitetu, transparentnost i odgovornost u procesu objavljivanja znanstvenih radova.

Značajan dio programa posvećen je i otvorenim istraživačkim podacima, znanstvenim infrastrukturama te načinima njihova razvoja, upravljanja i dugoročne održivosti. Posebna se pažnja pritom posvećuje ulozi različitih zajednica u oblikovanju zajedničkih infrastrukturnih rješenja i razvoju kapaciteta potrebnih za provedbu politika otvorene znanosti.

Aktualnu temu predstavlja i umjetna inteligencija u znanstvenoj komunikaciji, s raspravama o njezinim mogućnostima i izazovima, uključujući pitanja autorskog prava. U sklopu programa održat će se i radionica posvećena generativnoj umjetnoj inteligenciji i autorskom pravu, kao i radionice koje će se baviti vlasništvom nad znanstvenim časopisima te mogućnostima primjene umjetne inteligencije u pretvaranju znanstvenih časopisa u semantičke sustave znanja.

Program donosi i rasprave o praćenju i vrednovanju otvorene znanosti, razvoju istraživačkih zajednica te izgradnji kapaciteta za provedbu otvorenih znanstvenih praksi. Kroz različite formate sudionici će imati priliku predstaviti konkretna iskustva, projekte i modele primjene politika otvorene znanosti, te raspraviti njihove prednosti, ograničenja i mogućnosti daljnjeg razvoja.

Stručni program bit će nadopunjen sadržajima namijenjenima umrežavanju i neformalnoj razmjeni iskustava. Sudionici će tako imati priliku sudjelovati u UNESCO World Heritage Touru Zadra, konferencijskoj večeri te tradicionalnom PUBMETRunu, koji će dodatno otvoriti prostor za druženje i povezivanje sudionika iz različitih područja znanstvenog sustava.

Objava PUBMET 2026 Tri dana programa posvećenog budućnosti pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Od 9. do 12. rujna 2026. na Sveučilištu u Zadru održat će se znanstveno-stručni skup, 5. međunarodno savjetovanje o robotici – MIPRO Robotics 2026. Riječ je o skupu posvećenom robotici, mehatronici, autonomnim sustavima i primjenama umjetne inteligencije u industriji, pomorstvu i društvu, na kojem se očekuje više od 100 sudionika iz dvadesetak zemalja. Teme obuhvaćaju industrijsku i mobilnu robotiku, humanoidne robote, robotske manipulatore, interakciju čovjeka i robota, umjetnu inteligenciju u robotici, medicinsku robotiku, robotski vid, pomorsku robotiku i autonomna plovila, primjenu mehatronike i robotike u poljoprivredi, akvakulturi, podvodnoj arheologiji i sl.

Savjetovanje su danas na konferenciji za medije predstavili rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, akademik Karolj Skala s Instituta Ruđer Bošković, voditelj Odjela za mehatroniku i robotiku Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Valčić, prof. dr. sc. Stjepan Bogdan sa Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, suvlasnik i prokurist tvrtke HSTEC – Staklarski sustavi d.o.o., ujedno član Gospodarskog vijeća Hrvatske akademije tehničkih znanosti mr. sc. Željko Goja te tajnik Jedriličarskog kluba Uskok Denis Karlović.

– Ovaj znanstveni skup fokusiran je na vrlo zanimljivu i relevantnu temu robotike i njezine primjene u različitim sferama društva i gospodarstva, što za nas ima poseban značaj u godini u kojoj pokrećemo studij mehatronike i robotike. Sve je to rezultat višegodišnjih nastojanja da naša akademska ustanova napravi dodatan iskorak u STEM područje. Za sve to nam je bila potrebna suradnja ne samo s akademskom, nego i s gospodarskom zajednicom i izrazito smo zahvalni svim onim ustanovama i partnerima iz gospodarstva koji su nam dali podršku. Važna nam je suradnja sa svim fakultetima koji su uključeni u organizaciju MIPRO-a te Institutom Ruđer Bošković. Te institucije, s obzirom na naše početke u mehatronici i robotici, imaju neformalnu ulogu mentora, a mi ćemo pokušati što prije ravnopravno participirati u svim onim aktivnostima koje će pridonositi tome da se i Sveučilište u Zadru aktivno uključi u ta vrlo važna znanstvena područja koja imaju primjenu u mnogim sferama društva i gospodarstva, pa tako i u pogledu razboritoga i ekološki osviještenog pristupa prostoru mora i krša kao razvojnom resursu, ali i životnom ambijentu, istaknuo je rektor Faričić.

Pročelnik Odjela za mehatroniku i robotiku Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Valčić predstavio je program skupa, koji počinje u četvrtak ujutro trima pozvanim predavanjima. Četvrtak poslijepodne i petak ujutro rezervirani su za izlaganje značajnih znanstvenih i stručnih radova, a u petak poslijepodne industrijski partneri kroz pozvana predavanja i nekoliko stručnih izlaganja moći će međusobno iskomunicirati potencijalne oblike suradnje.

– To nas zapravo iznimno veseli, da budemo na neki način i platforma koja može osigurati pretpostavke za suradnju između akademske zajednice i industrijskog sektora, istaknuo je Valčić.

U subotu ujutro u prostorijama Jedriličarskog kluba Uskok obilježit će se 30. obljetnica Sveučilišne regate ELMAR, predstavit će se projekt MARBL i organizirati Robot-dron demo konvoj od Zadra do Kukljice s praktičnom demonstracijom naprednih robotskih i bespilotnih sustava u stvarnim uvjetima na moru, koji je najavio akademik Karolj Skala.

– Dolazak u Zadar je strateški iskorak za ovaj skup i Hrvatsku udrugu za mikroelektroniku i ICT, MIPRO. Naša suradnja datira od 1996. godine, kada smo počeli organizirati Sveučilišnu regatu ELMAR. Shvatili smo u ono vrijeme da Zadru, nakon patnje u Domovinskom ratu, treba organizacija jednog međunarodnog događanja i onda smo počeli pozivati sveučilišta. U povodu 30. godišnjice odlučili smo napraviti konvoj koji će krenuti iz Jedriličarskog kluba Uskok, proći će kraj Sveučilišta i usmjeriti se nakon toga prema Kukljici, gdje ćemo možda prvi put u povijesti imati jedan događaj na kojemu će se demonstrirati najsuvremenija dostignuća robotike i dronova, najavio je Skala.

Stjepan Bogdan, v. d. direktora za istraživanje u Centru izvrsnosti MARBLE i redoviti profesor na Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo FER-a, predstavio je opremu koja će se prikazati tijekom održavanja skupa i konvoja, od dronova i autonomnih plovila do podvodne robotike.

– MARBLE je trenutačno najveći projekt u Hrvatskoj koji se provodi u sklopu programa Obzor Europa. Ukupno je proračun projekta 30 milijuna eura, od čega 15 milijuna eura dolazi direktno iz EU-a, a komplementarno financiranje drugih 15 milijuna dolazi iz strukturnih europskih fondova. To nam je omogućilo da osnujemo Centar i da kupimo opremu. MARBLE djeluje na tri lokacije, na Brodarskom institutu u Zagrebu, koji pokušavamo ponovo pokrenuti, u Rijeci gdje radimo na infrastrukturi tzv. pametne marine, u koju bi uplovljavali autonomni brodovi, te u Šibeniku, gdje smo pripremili infrastrukturu vezanu uz pametni uzgoj školjaka, rekao je Bogdan.

U suradnji s Institutom Ruđer Bošković organizira se podvodna mreža senzora, koja će omogućiti snimanje temperature i slanosti mora, kao i snimanje zvukova kako bi se vidjelo koliko zvučno onečišćenje i uplovljavanje brodova djeluju na biologiju mora.

Zadarski gospodarstvenik Željko Goja, suvlasnik i prokurist tvrtke HSTEC – Staklarski sustavi d.o.o., izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je priča o robotici, koja je u suradnji s gospodarstvenicima pokrenuta još 2009. godine na Sveučilištu, dovela do osnivanja Odjela za mehatroniku i robotiku.

– Ovo je neobično značajno za zadarsko gospodarstvo, ali i cijeli grad. Paradigma je da počnemo graditi ljude za budućnost, za nova zanimanja koja će tek doći, za koja nismo ni svjesni da će postojati. Mehatronika predstavlja onu prekrasnu osnovu da bi se upravo ta budućnost počela stvarati. Ne smijemo biti ovisni samo o turizmu, ali moramo znati da će roboti doći na naše recepcije u nekoj skoroj budućnosti, kao i u poljoprivredi, marikulturi. Umjetna inteligencija i mehatronika u nekom suglasju stvaraju nove teme i nova zanimanja koja će za budućnost biti strahovito važna, istaknuo je Goja.

Tajnik Jedriličarskog kluba Uskok Denis Karlović izrazio je podršku događanju te najavio kako će organizatorima na raspolaganju biti sva potrebna logistika.

Objava MIPRO ROBOTICS 2026. Predstavljen program 5. međunarodnog savjetovanja o robotici pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Od 9. do 12. rujna 2026. godine na Sveučilištu u Zadru održat će se znanstveno-stručni skup, 5. međunarodno savjetovanje o robotici – MIPRO Robotics 2026: Robotics Technologies and Applications (RTA). U okviru skupa održat će se i posebna sekcija RTA-DRONES – Drones for Safety and Purpose, kao i Robot-dron demo konvoj.

Svečano otvaranje savjetovanja s pozdravnim govorima održat će se u četvrtak, 10. rujna s početkom u 9:30 sati, u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru.

Riječ je o skupu posvećenom robotici, mehatronici, autonomnim sustavima i primjenama umjetne inteligencije u industriji, pomorstvu i društvu, na kojemu se očekuje više od 100 sudionika iz dvadesetak zemalja. Program obuhvaća oko 40 prihvaćenih znanstvenih radova raspoređenih u osam sekcija, pet pozvanih predavanja, niz industrijski orijentiranih prezentacija, predstavljanje srednjoškolskih STEM projekata, poster sekciju s predstavljanjem aktualnih istraživačkih projekata, panel-raspravu te završnu demonstraciju robotskih i bespilotnih sustava na moru.

Teme obuhvaćaju industrijsku i mobilnu robotiku, humanoidne robote, robotske manipulatore, interakciju čovjeka i robota, umjetnu inteligenciju u robotici, medicinsku robotiku, robotski vid, pomorsku robotiku i autonomna plovila te primjene mehatronike i robotike u poljoprivredi, akvakulturi i podvodnoj arheologiji. Posebno se izdvaja sekcija RTA-DRONES: Dronovi za sigurnost i namjenske primjene, koja je posvećena multidisciplinarnom pristupu bespilotnim letjelicama kao tehnološki korisnim i strateški važnim sustavima, od civilne zaštite i upravljanja kriznim situacijama, praćenja okoliša i nadzora kritične infrastrukture, do standardizacije, regulative te etičkih i geopolitičkih pitanja odgovorne uporabe bespilotnih sustava.

Savjetovanje predstavlja potporu pokretanju novog sveučilišnog prijediplomskog studija mehatronike i robotike na Sveučilištu u Zadru, koji s izvedbom kreće u akademskoj godini 2026./2027., te promicanju robotike, autonomnih sustava i umjetne inteligencije u Hrvatskoj.

Nakon zatvaranja znanstvenog dijela skupa, u sklopu MULTISTEM projekta, u petak, 11. rujna 2026., od 17 do 18 sati, održat će se javni događaj Roboti od hoda do plesa. Demonstrirat će se lokomocijske sposobnosti humanoidnih robota, u čemu će sudjelovati robotica Tonka, robot Jože i robotski pas u zoomorfnom obliku. Prezentacija je namijenjena učenicima osnovnih i srednjih za promidžbu STEM područja.

Događanje završava u subotu 12. rujna Robot-dron demo konvojem od Zadra do Kukljice s praktičnom demonstracijom naprednih robotskih i bespilotnih sustava u stvarnim uvjetima na moru. Sudionici će imati priliku pratiti koordinirani rad više autonomnih platformi koje zajednički izvršavaju složene zadatke poput autonomne plovidbe, uzorkovanja mora, podvodnog pregleda i prijenosa podataka u stvarnom vremenu.

Prije isplovljavanja, u prostorijama Jedriličarskog kluba Uskok, obilježit će se 30. obljetnica Sveučilišne regate ELMAR te predstaviti projekt MARBLE i sve platforme koje sudjeluju u konvoju – autonomno površinsko plovilo (USV), bespilotnu letjelicu (UAV), podvodnu ronilicu, komunikacijsku infrastrukturu, kao i senzorske, upravljačke i sigurnosne sustave.

Organizatori skupa su Hrvatska udruga MIPRO i Sveučilište u Zadru, a suorganizatori za Robot-dron demo konvoj su i Institut Ruđer Bošković, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te Jedriličarski klub Uskok iz Zadra. Skup se održava pod pokroviteljstvom Grada Zadra, uz tehničko ko-sponzorstvo IEEE Regije 8 i Hrvatske sekcije IEEE. Suvoditelji skupa su prof. dr. sc. Marko Valčić, doc. dr. sc. Dean Martinović, doc. dr. sc. Martina Grubor i doc. dr. sc. Ive Botunac, svi s Odjela za mehatroniku i robotiku Sveučilišta u Zadru. Voditelj Robot-dron demo konvoja je akademik Karolj Skala s Instituta Ruđer Bošković iz Zagreba.

Objava MIPRO ROBOTICS 2026. Zadar domaćin 5. međunarodnog savjetovanja o robotici pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U Zadru je danas s radom započela 28. Ljetna akademija, stručni i edukacijski susret posvećen neurorazvoju u ranoj dječjoj dobi, koji zajednički organiziraju Akademija za razvojnu rehabilitaciju, Sveučilište u Zadru i Opća bolnica Zadar. Program traje od 24. do 28. kolovoza u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru i okuplja stručnjake različitih područja koji se bave razvojem, procjenom i podrškom djeci i njihovim obiteljima.

Ovogodišnji program podijeljen je u nekoliko tematskih cjelina. Prva dva dana posvećena su SINDA-i, standardiziranoj neurorazvojnoj procjeni dojenčadi, suvremenom alatu za rano prepoznavanje neurorazvojnih poremećaja u prvoj godini života. Sudionici kroz predavanja, praktične primjere i interaktivan rad prolaze procjenu, interpretaciju rezultata, prepoznavanje neurorazvojnog rizika te donošenje kliničkih odluka. Posebna pozornost posvećena je i pisanju stručnog nalaza te komunikaciji rezultata s roditeljima.

Predstavljajući program 28. Ljetne akademije, doc. dr. sc. prim. Sanja Delin, dr. med., pozdravila je sudionike i istaknula kako je riječ o susretu različitih specijalnosti posvećenom usavršavanju znanja i vještina u području neurorazvoja u ranoj dječjoj dobi. Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić rekao je kako posvećenost ove ustanove dobrobiti svih generacija – od najranije dobi, koja je u središtu ovogodišnjeg programa, do onih koji se školuju i onih koji o njima skrbe – nije samo deklarativna.

– Studij logopedije obrazuje stručnjake koji rade upravo ondje gdje se odvija ovogodišnja tema – na razvoju hranjenja te oralno-motoričkih i komunikacijskih vještina u najranijoj dobi, kada je pravovremena intervencija najdjelotvornija. Studij psihologije daje znanja o razvoju, procjeni i podršci djetetu i obitelji, ali i o onome što se često prešuti – o mentalnom zdravlju roditelja djece rođene prijevremeno i djece s teškoćama u razvoju, koji su i sami dio terapijskog procesa. Zdravstveni studiji obrazuju medicinske sestre i tehničare te zdravstvene stručnjake koji su, u pravilu, prvi i najčešći kontakt obitelji sa sustavom i o čijoj osjetljivosti ovisi hoće li obitelj problem prepoznati na vrijeme. Studentsko savjetovalište Sveučilišta u Zadru podsjeća nas da briga o mladima ne prestaje upisom na fakultet. Naši studenti generacija su pod pritiskom i dužni smo im biti dostupni – ne samo kao predavači nego i kao podrška. Kad se sve to zbroji, dobivamo ono što je bit ovogodišnjeg programa: različite struke, isti cilj, istaknuo je prorektor Penezić.

Zamjenik župana Zadarske županije Robertino Dujela pohvalio je zadarsku neuropedijatricu Sanju Delin, bez čije stručne vizije i profesionalnog autoriteta ne bi bila moguća organizacija Ljetne akademije u Zadru, dok je pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Magaš zahvalila stručnjacima koji su velika pomoć obiteljima kada se susretnu s različitim problemima u odrastanju djece, bilo da je riječ o bolestima poput celijakije i dijabetesa ili drugim razvojnim i zdravstvenim teškoćama. Najavila je kako će se uskoro, u suradnji sa Zadarskom županijom i Općom bolnicom Zadar, započeti provoditi projekt škole u bolnici.

U ime Opće bolnice Zadar sudionicima se obratio pomoćnik ravnatelja za kvalitetu dr. Nediljko Jović, istaknuvši važnost teme dojenja, odnosno rane prehrane djece, za njihov emocionalni i psihički razvoj.

– Prva osoba koju u životu vidimo je mama, ona je prvi psiholog i sociolog i izvor hrane. Pozdravljam inicijativu da se govori o pravilnoj prehrani i odnosu majke s djetetom jer ćemo tako imati manje djece pod stresom i manje potrebe za intervencijama psihologa zbog poremećaja u ponašanju, rekao je dr. Jović.

Za vrijeme održavanja Akademije održat će se predstavljanje boccie kao sporta za osobe s invaliditetom, uz mogućnost da se sudionici sami okušaju u igri. Završna dva dana donose tematski blok „Višestruki pogledi na jedan izazov: teškoće hranjenja u dojenačkoj i ranoj dječjoj dobi“. O problemu će se govoriti iz različitih stručnih perspektiva – od ranog prepoznavanja teškoća i neuromotornih aspekata hranjenja do senzorne integracije, terapijskog hranjenja, logopedskog i psihološkog pristupa te suradnje različitih stručnjaka. Zajednički cilj je bolje razumijevanje problema i kvalitetnija podrška djetetu i obitelji.

Predsjednik Akademije za razvojnu rehabilitaciju dr. med. Goran Krakar, subspecijalist dječje neurologije i ravnatelj Poliklinike Sabol, rekao je kako se model standardizirane neurorazvojne procjene dojenčadi za rano otkrivanje neurorazvojnih poremećaja u prvoj godini života (SINDA) vrlo dobro širi u Hrvatskoj i svijetu te će i ova Ljetna akademija pridonijeti boljoj primjeni i razumijevanju same metode.

Sudionicima je poželio da im program pruži inspirativno i poticajno okruženje te pridonese kvalitetnijoj skrbi za djecu i njihove obitelji.

Objava LJETNA AKADEMIJA Zadar okupio stručnjake za neurorazvoj i ranu intervenciju pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Paula Bačić, studentica diplomskog studija Održivi razvoj turizma na Odjelu za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, poput mnogih svojih kolega aktivno sudjeluje u sportskim aktivnostima Centra za tjelovježbu i studentski šport Sveučilišta u Zadru. Ono po čemu se izdvaja jest činjenica da se odlučila za nogomet, da je iznimno uspješna strijelkinja te da se u slobodno vrijeme bavi suđenjem nogometnih utakmica.

– U mom slučaju nije fraza reći da je studiranje u Zadru više od samog studija jer uključuje sport, putovanja, druženja i brojna druga iskustva. Imam predivne uspomene s putovanja – bila sam u Barceloni, Milanu, svake godine sudjelovala sam na državnom prvenstvu i upoznala mnogo ljudi. Profesori su fleksibilni, sve se može lako dogovoriti i zaista možemo uživati u svemu što prati studentski život, kaže Paula.

Nakon upisa na studij priključila se ženskoj futsal ekipi Sveučilišta te je vrlo brzo pokazala svoje kvalitete, osobito u postizanju pogodaka. Osvajala je medalje na domaćim i međunarodnim natjecanjima, bila najbolja strijelkinja završnice sveučilišnog prvenstva u Poreču, nastupala za mladu nogometnu reprezentaciju Hrvatske, a na drugoj godini studija odlučila se okušati i u suđenju nogometnih utakmica.

– Počela sam suditi utakmice mlađih uzrasta, djeci koja tek uče igrati nogomet, i to mi je bilo jedno od najljepših iskustava. Nakon toga počela sam suditi kao pomoćna sutkinja na seniorskim utakmicama. To me na neki način izgradilo kao osobu i naučilo mnogim stvarima. Pozivam sve studente koji vole nogomet da se okušaju u suđenju. To je lijep način zarade koji se može uskladiti sa studijem jer se utakmice uglavnom igraju vikendom, a pritom ćete mnogo naučiti o životu i stvarnim situacijama, kaže Paula.

Dok mnogi studenti muku muče s ispitnim rokovima, Paula priznaje kako joj je puno veći stres imati sudačku zastavicu u ruci nego sjesti pred profesora na ispitu.

– U suđenju je veći rizik da ćete napraviti nepopravljivu pogrešku. Ispit se može pasti, postoje novi rokovi i prilika za ispravak, ali u suđenju je dovoljno da na milisekundu skrenete pogled, osobito kada procjenjujete zaleđe. Ako pogriješite u procjeni zaleđa, odmah pogledate prema tribinama i pitate se hoće li prema vama poletjeti neka boca, ha-ha.

Najvažnija stvar koju je naučila kroz sport, ističe, jest strpljenje, dok joj je studij pokazao koliko je važno početi učiti na vrijeme.

– Priznanja ne doživljavam kao osobni uspjeh jer igram kolektivni sport u kojem smo svi jednako važni. Uvijek mora postojati netko tko će postići pogodak, ali igrači u obrani jednako su, ako ne i više važni. Koliko god golova zabili, nije dovoljno ako ih u obrani primimo više. Budući da igram u napadu, moje se ime češće spominje, ali mi smo tim. Zajedno pobjeđujemo, zajedno gubimo i svi jednako doprinosimo, bez obzira na to tko je postigao pogodak ili se istaknuo više od ostalih, zaključuje Paula.

Objava ZADARSKA STUDENTICA Uspješna nogometašica i sutkinja: Lakše je polagati ispite nego suditi zaleđa pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Studijski program Marine Biotechnology, koji Sveučilište u Zadru izvodi u okviru alijanse europskih sveučilišta EU-CONEXUS, jedan je od prvih združenih studijskih programa razvijenih u okviru europskih sveučilišnih alijansi kojemu je dodijeljena oznaka Joint European Degree Label. Priznanje je uručeno na svečanosti Europske komisije održanoj 15. srpnja u Bruxellesu.

Joint European Degree Label europska je oznaka kvalitete koja se dodjeljuje združenim studijskim programima koje zajednički osmišljavaju, izvode i njima upravljaju visoka učilišta iz najmanje dviju država članica Europske unije. Oznaka potvrđuje akademsku izvrsnost programa, njegovu integriranu europsku strukturu te visoku razinu međunarodne suradnje među partnerskim sveučilištima.

Za studente ova oznaka predstavlja potvrdu da pohađaju istinski europski studij koji objedinjuje međunarodnu mobilnost, interdisciplinarno obrazovanje i suradnju s istraživačima te stručnjacima iz područja morske biotehnologije. Prva generacija studenata koja će 2026. godine završiti program primit će diplome s oznakom Joint European Degree Label.

Združeni diplomski studij Marine Biotechnology priprema studente za istraživačke i stručne karijere u području koje objedinjuje znanost o moru, biotehnologiju, inovacije i održivo korištenje morskih bioloških resursa. Nastava se izvodi na nekoliko europskih sveučilišta, a studenti mogu birati između četiriju usmjerenja: Innovative Bioproducts for Future, Blue Biomass, Marine Biorefinery i Aquaculture Biotechnology. Program obuhvaća primjene u zdravstvu, kozmetičkoj i prehrambenoj industriji te akvakulturi, a studentima omogućuje suradnju s istraživačima i partnerima iz gospodarstva. Program je vrednovala agencija AQU Catalunya u suradnji s agencijom UNIBASQ, pri čemu je AQU Catalunya postala prva agencija za osiguravanje kvalitete koja je dodijelila ovu europsku oznaku.

Dodatnu potvrdu kvalitete i održivosti programa predstavlja i činjenica da je EU-CONEXUS Joint Master in Marine Biotechnology osigurao 4,6 milijuna eura financiranja u okviru programa Erasmus Mundus Joint Masters 2026. Riječ je o drugom uzastopnom financiranju koje će omogućiti stipendije za studente iz Europe i svijeta, daljnji razvoj zajedničkog kurikuluma te jačanje suradnje s istraživačima, gospodarstvom i organizacijama iz područja plave biotehnologije i plavoga biogospodarstva.

Dodjela oznake Joint European Degree Label potvrda je uspješnosti višegodišnje međunarodne suradnje partnera okupljenih u alijansi EU-CONEXUS te predstavlja važan iskorak u razvoju europskog visokog obrazovanja. Za Sveučilište u Zadru ovo je još jedno značajno međunarodno priznanje koje potvrđuje njegovu aktivnu ulogu u razvoju inovativnih, međunarodno integriranih studijskih programa te doprinos jačanju europskog prostora visokog obrazovanja.

Objava ZDRUŽENI DIPLOMSKI STUDIJ Program Marine Biotechnology dobio oznaku Joint European Degree Label pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Od 25. do 27. lipnja 2026. godine na Sveučilištu u Zadru održana je radionica u okviru institucionalnog projekta “Mobilnost i jezik kao resurs u hrvatskom i finskom kontekstu” (MobiL, IP – UNIZD – 28065), financiranog sredstvima Europske unije iz programa NextGenerationEU, čiji je nositelj Sveučilište u Zadru.

Projekt je usmjeren na analizu uloge jezika u suvremenom društvu obilježenom globalizacijom, pojačanom mobilnošću i tržišnom ekonomijom. Poseban se naglasak u istraživanju stavlja na ulogu jezika kao resursa koji pojedincima otvara bolje životne prilike. Time će se ovim projektom popuniti postojeća praznina u dosadašnjim spoznajama o motivaciji i resursima koje su mobilni pojedinci spremni uložiti u učenje hrvatskog s jedne strane i finskog s druge – dvaju srednje velikih i, u globalnoj jezičnoj hijerarhiji, perifernih jezika koji su, bez obzira na to ključni za integraciju doseljenika, neovisno o trajnosti njihove mobilnosti, razini obrazovanja ili eventualnoj povijesnoj ili obiteljskoj vezi sa zemljom doseljenja. Poredbena je perspektiva zanimljiva ne samo zbog podjednakog broja govornika i statusa dvaju jezika, već i zbog činjenice što su obje zemlje tijekom povijesti bile prvenstveno emigracijske zemlje. Međutim, za razliku od Hrvatske, Finska već od kraja devedesetih godina prošloga stoljeća bilježi pozitivan migracijski saldo te je u mnogo većoj mjeri razvila jezične politike za doseljenu populaciju, što u Hrvatskoj tek odnedavno predstavlja izazov čijem je rješavanju potrebno sustavnije pristupiti.

Dvodnevna radionica naslovljena “Language on the Move – Fieldwork Perspectives” okupila je domaće istraživače sa Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta u Zagrebu te njihove kolege i suradnike iz Finske, Malezije i Hong Konga koje povezuje zanimanje za istraživanje uloge jezičnih resursa u migracijskim kontekstima.

Prvog dana, nakon uvodnog projektnog sastanka koje je vodila prof. dr. sc. Lucija Šimičić s Odjela za lingvistiku Sveučilišta u Zadru, sudionici su predstavili niz dosad provedenih istraživanja u sklopu navedenog projekta: doc. dr. sc. Branimir Vukosav (Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru) govorio je o suvremenim migracijskim obrascima u Hrvatskoj i Finskoj; izv. prof. dr. sc. Katharina Tyran (Sveučilište u Helsinkiju) predstavila je temelje jezične politike u migracijskom kontekstu Finske; doc. dr. sc. Rea Lujić Pikutić (Odjel za francuske i frankofonske studije, Sveučilište u Zadru) predstavila je istraživanje o jezičnim ideologijama u hrvatskim dokumentima o integraciji migranata; prof. dr. sc. Anita Skelin (Sveučilište u Zagrebu) govorila je o jezičnim izazovima učenika hrvatskog jezika migrantskog porijekla; prof. dr. sc. Seong Lin Ding (Sveučilište Malaya, Kuala Lumpur, Malezija) izložila je svoje istraživanje o jezičnim stavovima recentnih doseljenika iz Kine u višejezičnoj Maleziji; prof. dr. sc. Anne Ambler Schluter (Politehničko sveučilište, Hong Kong) govorila je o ulaganju filipinskih radnica u učenje finskog jezika kao primjeru jezičnog poduzetništva i preduvjeta za migraciju na poželjniju destinaciju, a dr. sc. Antonia de Castro Burica predstavila je dijelove svoje doktorske disertacije u kojoj je analizirala iskustva migranata s arapskog jezičnog područja u kontekstu učenja hrvatskog jezika, dok je kritičku analizu pravnih dokumenta kojima se regulira integracija migranata u sklopu projekta dopunila naknadno provedenim istraživanjima u sklopu projekta MobiL.

Osim navedenih članova projektnog tima, u radionici su sudjelovali i Jelena Cvitanušić, mag. (Croaticum), dr. sc. Antonio Oštarić (Centar za strane jezike Sveučilišta u Zadru) i Hanna Jolić, mag. Tijekom drugog dana radionice, istraživački se tim posvetio izradi smjernica i protokola za provođenje terenskog istraživanja u okviru projekta Istraživanje „Mobilnost i jezik kao resurs u hrvatskom i finskom kontekstu” predstavlja početni korak prema sustavnijoj analizi jezičnih politika u migracijskim okolnostima u Republici Hrvatskoj te prikupljanju narativa o učenju hrvatskoga i finskoga jezika među različitim skupinama mobilnih pojedinaca. Jedan od načina razumijevanja pretpostavki za oblikovanje kvalitetnih jezičnih politika u migracijskom kontekstu jest analiza (socio)lingvističkih dimenzija migracija, koje su dosad uglavnom bile zanemarene u istraživanjima suvremenih migracijskih procesa u Hrvatskoj.

Ovim se projektnim prijedlogom stoga ističe da je promišljanje jezika iz perspektive humanističkih znanosti, a osobito (socio)lingvistike, nezaobilazan element u osmišljavanju učinkovitih jezičnih politika za različite skupine mobilnih pojedinaca u migracijskom okruženju. Cilj je projekta da se poredbenom analizom jezičnih politika i iskustava učenja nacionalnoga jezika u Finskoj, koja je poput Hrvatske jezično mala i periferna u globalnoj jezičnoj hijerarhiji, pridonese boljem razumijevanju postojećih izazova upravljanja jezikom na razini pojedinaca i društva u Hrvatskoj, istaknu primjere dobre prakse te otvori prostor za promišljanje mogućih unaprjeđenja postojećeg okvira jezičnih politika u različitim migracijskim kontekstima u Hrvatskoj.

Objava SVEUČILIŠTE U ZADRU Održana radionica projekta „Mobilnost i jezik kao resurs u hrvatskom i finskom kontekstu“ pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Hrvatsko geografsko društvo – Zadar, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Odjelom za geografiju Sveučilišta u Zadru i Gradom Zadrom, danas je organiziralo 19. seminar Josipa Roglića, državni stručni skup za nastavnike geografije u Republici Hrvatskoj.

Seminar je okupio nastavnike geografije iz cijele Hrvatske te kroz stručna izlaganja i primjere dobre prakse predstavio iskustva provedbe cjelodnevne škole i modularne nastave, suvremene pristupe kritičkom čitanju karata, mogućnosti primjene umjetne inteligencije u nastavi i vrednovanju te primjenu svemirskih prostornih podataka programa Copernicus u poučavanju prirodnih prijetnji. Posebna pozornost posvećena je projektnim aktivnostima i jačanju suradnje između obrazovnih i znanstvenih ustanova.

U pozdravnoj riječi rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić istaknuo je kako je konferencija prilika za razmjenu iskustava i aktualnih informacija koje će pomoći i Odjelu za geografiju da čuje prijedloge kako bi trebalo mijenjati studijski program u onoj mjeri u kojoj mladi nemaju kompetencije koje bi možda trebali imati ili koje ni nastavnici sami tijekom studija nisu imali priliku razviti, nego su ih morali stjecati kroz vlastiti profesionalni rad.

– Na ovom će seminaru svakako biti riječi o novim tehnologijama. Velika će se pozornost posvetiti mogućnostima njihove primjene, ali i opasnostima koje donosi umjetna inteligencija, odnosno digitalni alati koji se temelje na algoritmima i omogućuju rješavanje različitih zadataka. Ako se njima koristimo nekritički, bez odgovarajućeg predznanja ili ako se na njih previše oslanjamo i mi sami, a posebno naši učenici i studenti, dugoročne posljedice mogu biti vrlo nepovoljne. Postoji opasnost da digitalna tehnologija zamijeni trud, znanje i proces razmišljanja, odnosno oslabi čovjekove kognitivne sposobnosti i druge dimenzije njegova razvoja. Zato je iznimno važno najprije razvijati odnos prema prostoru i prostornu kompetenciju, rekao je rektor Faričić, istaknuvši kako učenici i studenti danas rijetko posežu za atlasom jer je riječ o publikaciji velikog formata. Sve rjeđe koriste i udžbenike, a informacije traže na svojim mobilnim uređajima. Fokusirani su na pojedinačne informacije i pritom često gube širi kontekst, a geografija ne postoji bez prostornog konteksta.

– Kako se s tim nositi? Kako rasteretiti učenje? Što zapravo znači rasteretiti učenje? Neće proći mnogo vremena ako se nastave sadašnji trendovi, a već će se postavljati pitanje treba li školski sat u sadašnjem obliku trajati 45 minuta. Nakon otprilike 20 do 25 minuta koncentracija učenika značajno opada. Prisjetite se samo kada ste i sami bili učenici ili studenti. Koliko je tada trajala vaša koncentracija i strpljenje? Danas je to još izraženije kod djece. Trebamo biti zabrinuti, ali ne i pesimistični, poručio je Faričić.

Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković rekla je kako ovaj seminar ima posebno mjesto u povezivanju učitelja i nastavnika geografije, što je osobito važno u vremenu u kojem se od škole više ne očekuje samo prenošenje činjenica, nego osposobljavanje učenika za kritičko promišljanje i odgovorno djelovanje.

– Tema ovogodišnjeg seminara posebno je važna. Inovacije u nastavi geografije nisu same sebi svrha; one imaju smisla onda kada učenicima omogućuju dublje razumijevanje geografskih procesa i pojava, kada ih potiču na istraživanje te na primjenu stečenoga znanja. Suvremena nastava geografije treba pomoći učenicima da razumiju svijet u kojem žive i promjene koje taj svijet donosi, istaknula je ravnateljica Milković.

Zamjenica pročelnika Odjela za geografiju prof. dr. sc. Ana Pejdo izrazila je zadovoljstvo činjenicom da je seminar ove godine okupio gotovo 100 sudionika, što potvrđuje njegovu važnost.

– Svjesni smo promjena koje se u geografiji događaju na dnevnoj bazi, bilo da je riječ o sve izraženijim klimatskim promjenama, migracijama, tehnološkom razvoju ili globalnoj povezanosti. Mi smo ti koji u gotovo svakom trenutku moramo znati što se događa i kako ta znanja prenijeti našim učenicima, istaknula je Pejdo. Sudionike je pozdravila i predsjednica Hrvatskog geografskog društva Zadar Jadranka Vejmelka.

Na seminaru su predstavljena iskustva provedbe cjelodnevne škole u Osnovnoj školi Novigrad, izazovi i mogućnosti modularne nastave u strukovnom obrazovanju te integracija geografskih sadržaja u interdisciplinarne module. Govorilo se i o suvremenim pristupima kritičkom čitanju karata i njihovoj ulozi u razvoju kritičkog mišljenja učenika, mogućnostima i izazovima primjene generativne umjetne inteligencije u pripremi nastave i vrednovanju učeničkih postignuća te drugim aktualnim temama. Seminar je još jednom potvrdio važnost stručnog usavršavanja nastavnika geografije te sudionicima pružio niz konkretnih primjera i alata za unaprjeđenje nastavne prakse i razvoj suvremenih pristupa poučavanju.

Objava SVEUČILIŠTE U ZADRU Održan državni stručni skup za nastavnike geografije u Republici Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Antena Zadar.