Multimedijalna manifestacija “Odisej pod murvom”, koja okuplja hrvatske i inozemne umjetnike u različitim umjetničkim programima (književni susreti, likovne kolonije, izložbe slika, glazbeni programi, radionice za djecu i mlade, predstavljanje knjiga), po šesnaesti put, ove je godine, od 19. do 22. kolovoza održana u Zemuniku, Zadru i Ninu.

Na ovogodišnjoj manifestaciji gostovali su gradišćansko-hrvatski pjesnici i umjetnici koji su se široj publici na prostoru Zadarske županije predstavili svojim književnim opusom. Iz Gradišća, s austrijske strane gostovali su književnici i znanstvenici Ana Šoretić, dr. sc. Herbert Gassner, Robert Hajszan Panonski, a s mađarske strane dr. Franjo Pajrić, Ingrid Klemenčić, te je priređena izložba rezbarija Ferenca Taschnera. Video vezom predstavio se i pučki gradišćanski recitaror Joška  Grubić Babra, te svojim likovnim uradcima slikarica Monika Taschner iz Koljnofa. Gost susreta bio je poznati hrvatski pjesnik Boris Domagoj Biletić, predsjednik Istarskog ogranka DHK. Glazbeni program upotpunio je Josip Čenić, „Dubrovački kavaljer“ iz Beča (uz recitatorsku pratnju Vinka Čenića i pratnju bečkog orguljaša Karla Vsednia.

Ovogodišnja manifestacija sa središnjom temom obilježavanja 1100. godišnjice Hrvatskoga kraljevstva dodatno je proširila svijest o gradišćansko-hrvatskoj kulturi koja čuva baštinu starog hrvatskoga dijalekta. Program posvećen Hrvatskom kraljevstvu na prostoru Ravnih kotara, kolijevke Hrvatskoga kraljevstva i hrvatskih kraljevskih gradova, Gradišćancima je i kroz izložbu fotografija Tomislava Marijana Bilosnića „Pejzaži hrvatskog kraljevstva“ osvijetlio prostor njihove pripadnosti domovini.

U Caffe galeriji Gina u Zadru, u utorak, 19. kolovoza 2025. godine otvorena je izložbe fotografija Tomislava Marijana Bilosnića pod nazivom „Simboli Nina“. Izložba je istodobno otvorena i u Galeriji sv. Katarina Aleksandrijska u Zemuniku. Ovim izložbama na kojima je prikazano stotinjak slika s temom simbola Nina, otvorena je trodnevna Multimedijalna manifestacija „Odisej pod murvom“. Pred mnogobrojnom zadarskom publikom o izložbi umjetničkih slika „Simboli Nina“ nadahnuto je govorila austrijska književnica, gospođa Ana Šoretić, iz Gradišća, hrvatskih korijena, dok je izložbu otvorio Dario Longin.

O Bilosnićevim fotografijama Ana Šoretić je između ostalog kazala: „Grad Nin, koji svoje korijene vuče još iz doba Liburna, a potom postaje važno rimsko i ranosrednjovjekovno središte hrvatskih knezova i kraljeva, u Bilosnićevoj viziji postaje prostor svjetla, sjene i simbola. Njegove fotografije nisu tek dokumentarne; one su poetske i meditativne, često snimane u posebnim trenutcima dana, kada se svjetlost pretače preko starog kamena, kada more šaptom dodiruje solanu, a vjetar tiho prolazi kroz kameni pleter i crkvene apside.“

Istodobno u prostorima Caffe Gina (separe) organizirao i predavanje o glagoljskoj baštini zadarskog kraja, koje je održao Dario Tikulin. Gost večeri bio je dr. sc. Boris Domagoj Biletić, kojega je posebno predstavila izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević. U pjesničkom programu koji je uslijedio sudjelovali su književnici Ana Šoretić, Herbert Gassner, Robert Hajszan Panonski, te Tomislav Marijan Bilosnić  kao domaćin i organizator ove manifestacije (o kojemu je kratko zborio prof. dr. sc. Živko Nižić). Glazbeni program upriličio je Josip Čenić i austrijski orguljaš Karl Johannes.

Program manifestacije „Odisej pod murvom“ sutradan, u srijedu 20. kolovoza, nastavljen je u Ninu i Zemuniku. Gosti su posjetili ključne lokalitete ninske baštine, crkvu sv. Križa, nazivanu i “najmanjom katedralom na svijetu”, kao i sv. Nikolu u Prahuljama,  te razgledali ninske vedute, stare kamene kuće, bunare i arheološke ostatke iz doba Liburna, Rima i hrvatskog srednjovjekovlja.

U Vijećnici Općine Zemunik Donji, u poslijepodnevnim satima organizirano je predavanje „Gradišćanci u povijesti Crkve u Hrvatskoj“ koje su održali dr. sc. Herbert Gassner i dr. sc Robert Hajszan Panonski. Gassner je govorio o Filipu Kaušiću, prvom rektoru zagrebačkog Teološkog sveučilišta, a Hajszan je podrobno izlagao o Ignacu Horvatu i njegovom susretu sa svećenstvom u Zagrebu.

Uslijedio je potom pjesnički i glazbeni recital, kojemu su se pridružili i članovi zemuničkog KUD- a „Sveta Kata“ pod vodstvom Tamare Perić. Iza toga u Bilosnićevim dvorima, otvorena je izložba umjetničkih fotografija domaćina susreta „Svjetlost cvijeća“. Izložbu je otvorio dr. sc. Robert Hajszan kazavši: „U izložbi umjetničkih fotografija “Svjetlost cvijeća”, Tomislav Marijan Bilosnić uspijeva iznova dokazati kako fotografija, kada je u rukama istinskog umjetnika, nadilazi dokumentarno i ulazi u sferu vizualne poezije. Cvijeće, često percipirano kao jednostavan, dekorativan motiv, u Bilosnićevoj interpretaciji postaje nositelj unutarnjeg sjaja, duhovnog svjetla i simboličke dubine.“

Program je nastavljen i u četvrtak 21. kolovoza 2025., od ranih jutarnjih sati do kasno u noć.  Sudionici manifestacije sudjelovali su na svim događanjima vezanim za proslavu Dana općine Zemunik Donji, obilježene svečanom sjednicom Općinskog vijeća, na kojoj su otvorene dvije, već od ranije poznate Bilosnićeve izložbe slika „Duhovi sa zadarskog Foruma“ i „Pollockova svjetlost“. Pred gostima i uzvanicima prepune Vijećnice Općine Zemunik, izložbu „Duhovi sa zadarskog foruma” optvorio je dr. sc. Herbert Gassner, koji je između ostalog kazao: „ Izložba slika “Duhovi sa zadarskog foruma” Tomislava Marijana Bilosnića predstavlja izniman likovni i simbolički događaj koji se duboko ukorjenjuje u zadarsku prošlost, a istodobno komentira njegovu suvremenost. Riječ je o slikama koje tematiziraju liburnska božanstva i duhovno naslijeđe tog drevnog prostora, ne odvajajući ga od današnjeg grada Zadra.“

Otvarajući izložbu “Pollockova svjetlost” dr. Franjo Pajrić je istaknuo: „Izložba Pollockova svjetlost Tomislava Marijana Bilosnića predstavlja snažan umjetnički iskorak i istodobno duboko promišljen hommage jednom od ključnih protagonista apstraktnog ekspresionizma – Jacksonu Pollocku. No, riječ je o mnogo više od pukog nadahnuća ili stilske paralele. Bilosnić, iako svjestan povijesne težine Pollockova slikarskog čina, kreće vlastitim putom, odvažnije, smjelije i s jasno prepoznatljivim osobnim potpisom.“

Središnje mjesto susreta u večernjim satima odvijalo se u Galeriji sv. Katarine Aleksandrijske u Zemuniku Donjem. O ovogodišnjoj manifestaciji „Odisej pod murvom“ govorila je iz. prof. dr. Sanja Knežević, tako otvarajući događanja u Galeriji Sv, Katarina Aleksandrijska, dok je Bilosnić izrecitirao svoju „Pjesmu Krešimiru Marceliću“ hrvatskom branitelju koji je postao trajnim invalidom u obrani Zemunika.

Bilosnić je potom otvorio izložbu drvodjelca Ferenca Taschnera koji živi gradišćanskom selu Koljnofu, skrivenom u ravnicama zapadne Mađarske. Tom je prigodom kazao i ovo: „Taschnerove rezbarije pričaju tihe, ali duboke priče. U brazdama drvenih ploča zrcali se proboj Željezne zavjese, ne kao politički čin, nego kao ljudska čežnja za slobodom. Prikaz pada komunizma u njegovim djelima nije trijumfalan, nego dostojanstven, prožet patnjom i tugom, ali i tihom nadom. Jedan od njegovih najpotresnijih radova prikazuje vukovarski vodotoranj, ne kao simbol pobjede, nego kao živi spomenik otpora i dostojanstva. Svaka ogrebotina na drvetu podsjeća na rane koje ne zarastaju, ali se prenose, pamte i čuvaju.“

Potom je dr. sc. Ivo Fadić otvorio izložbu fotografija velikog formata „Pejzaži hrvatskog kraljevstva“ autora Tomislava Marijana Bilosnića, kazavši kako ovo „nije tek obična fotografska prezentacija – već duhovno i vizualno putovanje kroz srce povijesne i kulturne baštine od Nina do Knina, od Paga do Skradina, kroz Ravne kotare i Bukovicu, kroz krajolike prošlosti, koji otkrivaju monumentalne ostatke civilizacija koje su stoljećima oblikovale identitet ovoga kraja.“

Poseban trenutak večeri, u pjesničkom recitalu gostiju, sudionika i domaćina, bio je video nastup na velikom platnu (uradak Franje Pajrića), pučko kazivanje pjesama gradišćanskih pjesnika u interpretaciji Joška  Grubić Babra. Dugo u noć uslijedio je glazbeno-recitatorski program Joška Čenića, kojemu se uspješno priključio, svojim glasom i pjesmama, glazbenik Damir Bilosnić, hrvatski branitelj. Svoje pjesme posvećene Gradišću čitao je i Ante Keserović iz Bibinja.

Za kraj, spomenuti je, da sva ova događanja vezana uz Multimedijalnu priredbu „Odisej pod murvom“ u Zemuniku, podržavaju Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zadarska županija i Općina Zemunik Donji, dok manifestaciju organizira Udruga 3000 godina Za dar iz Zadra.

Objava MULTIMEDIJALNA MANIFESTACIJA Tri dana ‘Odiseja pod murvom’ očarala nas uz bogat kulturni program pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Najnoviji broj časopisa za međunarodne književne veze Most / The Bridge 1-2/2024., kojega izdaje Društvo hrvatskih književnika, posvećen je književniku Tomislavu Marijanu Bilosniću.

Na 145 stranica na engleskom jeziku The Bridge donosi izbor iz Bilosnićeva pjesničkog opusa, te proznog i putopisnoga stvaralaštva, kao i Bilosnićev umjetnički portret i izabrane kritike hrvatskih i svjetskih uglednih kritičara, književnih teoretičara i izdavača.

The Bridge u prijevodu Romana Karlovića donosi više od sto Bilosnićevih pjesama na engleskom jeziku, i to iz njegovih zbirki Pred zavjesama (1974.),  I društvo koje ostaje (1977.), Približavanje ptica (1980.), Znaci za uzbunu (1993.), Tigar (2004.), Odisejeve pjesme (2007.), Molitve ( (2009.), Kuća (2010.), Afrika (2011.), Ogledalo (2012.) i Odisej (2013.). Potom slijedi prinos u prijevodu Ane Janković, poglavlje Grey iz romana Listopad  (2008.), i putopis Sjećanje na Alhambru iz putopisne knjige Put u Andaluziju (2023.).

O Bilosnićevoj poeziji pišu dr. sc. Davor Šalat (u prijevodu Ane Janković), te dr. sc. John Taylor, ugledni američki stručnjak za europsku poeziju, kao i Karl Kvitko američki izdavač koji je svojedobno objavio Bilosnićevu zbirku Tigar u Sjedinjenim Američkim Državama, a koja je naišla na izuzetnu recepciju u svijetu. Umjetnički portret TMB-ea (u prijevodu Maje Kukavice) potpisuje izv. prof. dr. Sanja Knežević.

Časopisa za međunarodne književne veze Most / The Bridge uređuje pjesnik, književni kritičar i teoretičar dr. sc. Davor Šalat, dok design časopisa potpisuje Neven Osojnik. Časopis je tiskan u Zagrebu, sredinom srpnja 2024. godine, a na mrežnim stranicama DHK objavljen je 16. srpnja 2024.

Objava THE BRIDGE POSVEĆEN BILOSNIĆU Na 145 stranica na engleskom jeziku- izbor iz pjesničkog opusa, proznog i putopisnoga stvaralaštva… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.