Stručnjak za tržište rada Dominik Raškaj komentirao je u Novom danu s Ninom Kljenak situaciju u Hrvatskoj i zemljama regije. On smatra da će se tržište rada u skoroj budućnosti suočiti s krizom, ali i da nije sve crno te da ima razloga za optimizam.

Raškaj kaže kako se suočavamo s poteškoćama na tržištu rada koje se nastavljaju još od korona-krize. “Dodatno se situacija zakomplicirala prošle godine. Visokokvalificirana radna snaga nije mogla naći posao u Hrvatskoj. Ali nije to problem samo u Hrvatskoj, to je globalni problem. Dolazimo u situaciju da i zanimanja koja su tražena i trebala bi biti dob ro plaćane, to, nažalost, nisu. Gori problemi se događaju i u drugim zemljama.”

Oko 13 milijuna osoba u EU-u je trenutačno s ugroženim radnim mjestima. Zbog toga je dio onih koji su otišli spreman vratiti se u zemlje regije, ali i na radna mjesta na kojima su bili godinama ranije, upozorava Raškaj.

Na pitanje što se dogodilo, Raškaj navodi primjer autoindustrije u kojoj se, kaže, kasno reagiralo s porezima i carinama pa je došlo do kolapsa. KRiza je i u građevinskom sektoru. “Gradnja je stagnirala, zatvoreno je 20 tisuća građevinskih tvrtki u EU-u, ne traže se više ni projektanti ni inženjeri. Ni u Hrvatskoj se više ne traže građevinski radnici, a i ovo što se traži se traži za saniranje šteta. Građevinski sektor će u ovoj godini u laziti u jednu veću krizu. Građani njemačke su krenuli u agresivnu štednju”, upozorava Raškaj.

Što to znači za Njemačku? “Ni Njemačka nema konkretne mjere za pomoć poslodavcima. Ako ih i bude, one će se odnositi na njihove građane. Radnici koji su i prije 30-ak godina odlazili će biti otpisani i biti primorani vratit se u Hrvatsku. Tržište je preplavljeno ukrajinskim radnicima koji su izgurali radnike s Balkana. Stvaraju brojne probleme i Ircima u Irskoj, Irci se žale da imaju veća prava od njih. Zamislite u kakvom su onda položaju drugi strani radnici. Najviše trpi transport ,a ako dođe do kolapsa transporta, slijedi veliki lanac domino efekta koji bi mogao ugroziti opskrbu”,

Hrvatska ima najveći problem s uslužnim djelatnostima. Nedostaje poštara, konobara, vozača, problemi su u zdravstvu, a i u građevini.

On upozorava i kako nema sinergije između države i obrazovanja, ne rade se istraživanja o tome koja zanimanja su tražena i učenici se ne usmjeravaju u ta područja. Poslodavci se žale kako su primorani raditi na pola vremena ili čak stavljati ključ u bravu jer predugo moraju čekati na radne dozvole za strane radnike tijekom sezone.

On navodi i problem s kojim se poslodavci suočavaju kada odluče zaposliti strane radnike. Filipince navodi kao dobar primjer, kaže da se brzo i dobro prilagođavaju europskom tržištu i većina ih poznaje engleski jezik. Neki drugi strani radnici nisu tako dobro prilagođeni i da bi se od njih dobilo poželjnog radnika potrebno je uložiti mnogo vremena i sredstava. Zbog toga se, smatra, treba orijentirati prema povratku domaćih radnika koji su zainteresirani za to. U inozemstvu rastu troškovi života i sve više ljudi bi bilo zainteresirano za povratak ako bi im se omogućila dobra atmosfera i primjerene plaće. Država bi trebala poslodavca motivirati da daje veća primanja radnicima jer samo tako se može stvoriti održivo tržište rada, navodi Raškaj, piše N1.

Objava RADNA SNAGA U OPASNOSTI Slijedi li nam kriza na tržištu rada? Stručnjak objašnjava što možemo očekivati pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Automobil je jedna od najskupljih kupnji tijekom naših života te mnogi, stoga mnogi određuju točne iznose koje su spremni potrošiti na kupnju vozila.

Tvrtka carVertical specijalizirana za podatke o automobilima, provela je istraživanje kako bi se utvrdilo koliko mjeseci treba raditi da bi se priuštio prosječan rabljeni automobil u europskim zemljama.

Studija je pokazala kako se dostupnost automobila značajno razlikuje od zemlje do zemlje, prenosi N1.

Koliko za rabljeni automobil trebaju izdvojiti Hrvati?
Nakon analize stanja na tržištu rabljenih automobila u 23 europske zemlje uključene u studiju, utvrđeno je da je za kupnju prosječnog rabljenog automobila potrebno gotovo 10 mjeseci rada. Za mnoge vozače kupnja automobila mogla bi biti izazov.

Hrvatska je na 7. mjestu od 23 zemlje u studiji. Drugim riječima, Hrvati u prosjeku moraju raditi 11,7 mjeseci kako bi kupili rabljeni automobil, što je više od europskog prosjeka.

Susjedi Mađari trebaju nešto manje od 11,2 mjeseca, dok Srbima treba gotovo 15 mjeseci, što je znatno više. Portugalski vozači moraju raditi najduže u Europi kako bi si priuštili prosječan rabljeni automobil – do 22,4 mjeseca, slijede Rumunji s 15,4 mjeseca i Srbi s 14,7 mjeseci.

Najmanje bi za automobil morali raditi Finci – samo 2,7 mjeseci, slijede Nijemci s 6 mjeseci, te Švicarci s 6,1 mjesec. Međutim, to bi moglo biti i nekoliko puta duže s obzirom na da osoba možda neće moći uštedjeti 100% svog prihoda svaki mjesec, čak ni u kućanstvima s više članova.

Financijski stručnjaci općenito preporučuju da se na automobil ne troši više od 6 mjesečnih plaća. Međutim, u većini zemalja u kojima je provedeno istraživanje, kupci automobila krše ovo pravilo i traže skuplje modele.

Koliko košta rabljeni automobil u Hrvatskoj?
Prosječna plaća u Hrvatskoj je oko 1.200 eura. Prema podacima Carinske uprave, u 2023. godini u zemlju je uvezeno 81.733 rabljena osobna vozila po prosječnoj prodajnoj cijeni od 14.008 eura. U 2022. godine uvezeno 64.253 rabljenih automobila po prosječnoj cijeni od 12.524 eura.

U prva 4 mjeseca ove godine prosječna prodajna cijena uvezenih automobila porasla je na 15.874 eura. Međutim, budući da podaci odražavaju samo situaciju uvoza rabljenih automobila, stvarne cijene rabljenih automobila u Hrvatskoj mogu se malo razlikovati.

Volkswagen Golf i Opel Astra neki su od najpopularnijih modela automobila u zemlji. Srednja cijena Golfa je 17.000 eura, a za kupnju je potrebno oko 14,2 mjeseca rada. S druge strane, Astra košta oko 13.000 eura, što znači da je za kupnju potrebno približno 10,8 mjesečnih prosječnih plaća.

U kojoj zemlji su najjeftiniji rabljeni automobili?
S gotovo 39.000 eura, najveća prosječna vrijednost rabljenog automobila je u Švicarskoj. Međutim, prosječna plaća u Švicarskoj najviša je među svim zemljama u kojima je provedeno istraživanje – 6.377 eura. Slijede Austrijanci s prosječnom cijenom automobila od 28.500 eura te Portugalci – 24.200 eura. Iako su budžeti za automobile u Austriji i Portugalu slični, plaće se znatno razlikuju: 2.600 eura u Austriji i manje od 1.100 eura u Portugalu.

Najmanje se na automobil potroši u Ukrajini (gotovo 5.000 eura), Latviji – 7.500 eura i Finskoj – 8.000 eura. Kupovna moć ovih zemalja također jako varira: prosječna plaća u Ukrajini je 394 eura, u Latviji – 1.100 eura, a u Finskoj – preko 2.900 eura.

Dok se nekim vozačima trošenje nekoliko plaća na rabljeni automobil može činiti preskupo, treba imati na umu da rabljena vozila mogu donijeti i dodatne troškove. Mnogi automobili na tržištu imaju lažirana očitanja brojača kilometara ili skrivena oštećenja.

Stručnjak iz tvrtke carVertical, Matas Buzelis, napominje da se prodaja rabljenih automobila oporavila od stagnacije te da je stanje na tržištu bolje u odnosu na prošlu godinu. Kako je počela prodaja potpuno novih vozila, tržište rabljenih vozila konačno je ispunjeno rabljenim automobilima koje je koristio samo jedan vlasnik, čime kupci dobivaju širi izbor.

“Vidimo znakove stabilizacije tržišta rabljenih automobila na cijelom kontinentu. Cijene rabljenih automobila dosljedno bilježe blagi pad, a ponuda rabljenih automobila odgovara potražnji za tim vozilima. Razlozi zbog kojih ljudi nisu prodavali svoje automobile konačno su nestali”, objašnjava Buzelis.

Objava Jesu li rabljeni automobili u Hrvatskoj skupi? Konačno imamo odgovor, većina kupaca se ne pridržava važnog pravila… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Trend pada prodaje nekretnina na Jadranu nastavlja se i ove godine, prvenstveno, kažu stručnjaci, zbog recesije u Njemačkoj. Cijene su pak eksplodirale u Gorskom kotaru, a najbolja za investiciju je – Lika.

Turistička sezona se zahuktava, no kad je riječ o tržištu nekretnina na obali, ono se hladi već neko vrijeme. Trend pada prodaje koji je počeo prošle godine nastavlja se i ove, a za to je najveći razlog ekonomska kriza.

“Glavni razlog za usporavanje prodaje nekretnina na obali je recesija na njemačkom tržištu koja se prelijeva i kod nas. Na nekim lokacijama čak do 90 posto kupaca su stranci, a uvijek su na prva tri mjesta Nijemci, Austrijanci i Slovenci tako da naše tržište nekretnina ovisi o ekonomskoj situaciji u tim zemljama”, pojašnjava za Dnevnik.hr Lana Mihaljinac Knežević, članica Predsjedništva Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u.

Samo u jednoj županiji rast prodaje stanova…
Gledajući po županijama, u 2023. je u odnosu na godinu ranije zabilježen značajno manji broj transakcija u svim priobalnim županijama osim u jednoj. U Istarskoj županiji prodaja je pala za 16,4 posto, u Primorsko-goranskoj za 9,4 posto, a u Zadarskoj za 11,5 posto. Pad prodaje zabilježen je i južnije: u Splitsko-dalmatinskoj za 14,7 posto, a 10,9 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Jedina županija koja ima rast prodaje nekretnina i to od čak 25 posto je Šibensko-kninska, međutim, radi se o malim apsolutnim brojkama, kaže Mihaljinac Knežević.

Prosječna realizirana cijena kvadrata na obali lani je iznosila nešto manje od 2600 eura što je daleko od cijena o kojima često slušamo, a koje su dva do tri puta veće.

“Istina, u Dubrovniku ili Rovinju proda se neka nekretnina po 10 tisuća eura za kvadrat, ali to su statističke pogreške u smislu brojki. No, one su javnosti najzanimljivije pa se često ističu i stvara se kriva slika o tržištu nekretnina”, ističe Mihaljinac Knežević.

Branko Papeš, direktor Dogma nekretnina iz Rijeke, potvrđuje kako je došlo do značajnijeg usporavanja tržišta na obali i to, procjenjuje, za 20-ak posto.

Najviše se, kaže, traže se kuće za odmor s bazenima od 500 do 700 tisuće eura i u tom dijelu tržišta dogodila se eksplozija i potražnje i cijena. Najčešće su kupci strani državljani ili povratnici u Hrvatsku.

“Jozo iz Frankurta pogleda tri nekretnine i jednu kupi. A Sebastian…”
“Unazad dvije godine 36 posto realiziranih kupovna su bili strani državljani, no u 50 posto slučajeva je to ex YU dijaspora s naglaskom na hrvatsku dijasporu. Postoji bitna razlika u radu sa strancima i našim ljudima. Kad stranac dođe kod kupovati nekretninu to je kao da mi idemo u Albaniju ili Maroko.

Nemaju povjerenja, ne pričaju naš jezik, ne razumiju naš zakonodavni sustav, nisu emotivno vezani za Hrvatsku. I brzina odluke o kupnji koju donosi naš čovjek i stranac je neusporediva“, ističe Papeš pa plastično opisuje: “Kad nam dođe Jozo iz Frankfurta, pogleda tri nekretnine, a jednu kupi. Kada dođe Sabastian Müller, stomatolog iz Münchena, on pogleda pet, sedam ili 15 nekretnina, traži sve podatke, kreće cjenkanje, i onda dolazi njegov odvjetnik nakon pet mjeseci. I onda se često kupnja niti ne realizira.”

Strancima je Hrvatska i dalje iznimno atraktivna za kupnju nekretnina, a najvažnija im je sigurnost.

“Vole naravno i prirodne ljepote, kažu mi: nebo je kod vas drugačije boje. Hrvatsku odabiru i zbog kvalitete života te blizine Hrvatska kao auto-destinacije. Zadnje, no ne i manje važno, i dalje smo povoljnija kupovina od Španjolske ili Italije“, tumači Papeš.

Ipak, kupci iz inozemstva dobro znaju da niti u Hrvatskoj više ne mogu kupiti kućicu kraj mora za 40-ak tisuća eura.

Od lokacija po potražnji i dalje prednjači Istra koja je lako dostupna automobilom, pogotovo za Austrijance i Nijemce, dok primjerice Česi najviše traže Dalmaciju. Atraktivna je i okolica Zadra, Splita, a od otoka Krk, Brač…

Cijene u Gorskom kotaru su eksplodirale…
Iako je malo udaljeniji od mora, Gorski kotar postao je iznimno tražena destinacija za kupnju nekretnina za odmor.

“Cijene su doslovce eksplodirale od korone naovamo. Prije se zemljište moglo kupiti za 7500 do 10.000 eura, a danas je cijena 40 do 50 tisuća eura. To se sad lagano prelijeva i na Liku. Tako da tko planira investiciju, to je sigurno lokacija gdje treba ulagati”, kaže Papeš, prenosi N1.

Objava STRANCIMA HRVATSKA I DALJE ATRAKTIVNA ZA KUPNJU NEKRETNINA Najtraženiji Istra, okolica Zadra i Splita… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda: Polutrajna kobasica, ANTONIO, SUHA SLAVONSKA KOBASICA, LOT broja 20-07-2023, upotrijebiti do 20.01.2024., zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu.

Podaci o proizvodu

Proizvođač: Obrt Ilija Đordić, Zamlačka 31, 10408 Velika Mlaka,

Obavijest se odnosi isključivo na gore navedeni proizvod.

Objava Ako volite suhe slavonske kobasice, pogledajte jeste li kupili ovu koja se povlači s tržišta! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.