Objava OD PERUA DO FINSKE Svjetski stručnjaci u Zadru otkrili formulu za spas od masovnog turizma pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Grad Zadar objavljuje Izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Plana upravljanja destinacijom Grada Zadra za razdoblje 2026. – 2030. godine, kao i konačni prijedlog Plana koji će biti upućen na usvajanje Gradskom vijeću Grada Zadra.

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću provedeno je u razdoblju od 16. travnja do 16. svibnja 2026. godine, sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama (NN broj 25/13, 85/15 i 69/22), a tijekom trajanja savjetovanja zainteresirani građani, stručna javnost i ostali sudionici imali su mogućnost dostaviti svoje prijedloge, primjedbe i mišljenja.

Plan upravljanja destinacijom Grada Zadra 2026. – 2030. izrađen je sukladno Zakonu o turizmu (NN broj 156/2023) te pripadajućim pravilnicima koji uređuju metodologiju izrade planova upravljanja destinacijama, pokazatelje razvoja i održivosti turizma te izračun prihvatnog potencijala.

Po završetku savjetovanja razmotreni su svi pristigli prijedlozi i komentari, a njihovo prihvaćanje odnosno neprihvaćanje obrazloženo je u Izvješću o provedenom savjetovanju, stoji na stranici Grada Zadra.

Objava BUDUĆNOST ZADARSKOG TURIZMA Objavljen Plan upravljanja destinacijom do 2030. pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Turistička zajednica grada Zadra održala je 5. sjednicu Skupštine Turističke zajednice grada Zadra na kojoj su jednoglasno usvojene sve točke dnevnog reda, a od dokumentacije Izvješće o radu Turističkog vijeća za 2025. godinu, Izvješće o izvršenju Programa rada s financijskim izvješćem za 2025. godinu te izvješće neovisnog revizora o stručnom nadzoru nad radom TZ grada Zadra za 2025. godinu.

Izvješće o izvršenju Programa rada s financijskim izvješćem za 2025. predstavlja prikaz ostvarenih aktivnosti tijekom 2025. godine u skladu s izmjenama i dopunama Programa rada i odlukama tijela Zajednice.

TZ grada Zadra u 2025. realizirala je planirane ključne marketinške aktivnosti po programskim vrstama aktivnosti te aktivno provodila projekte nastojeći utjecati na implementaciju, obogaćivanje i dodatan sadržaj turističke ponude.

Iz izglasane dokumentacije za 2025. godinu proizlazi da su ukupni prihodi ostvareni u iznosu od 3.408,352,59 eura, unutar kojih su standardno najznačajniji izvorni prihodi od turističke pristojbe i turističke članarine. Ukupni rashodi ostvareni su u iznosu od 2.974.723,39 eura unutar kojih su se realizirale aktivnosti vezane uz istraživanje i strateško planiranje, razvoj turističkog proizvoda, komunikaciju i oglašavanje, destinacijski menadžment i administrativne poslove.

Podaci o ostvarenim rezultatima turističkog prometa su jedan od pokazatelja učinkovitosti realiziranih marketinških i drugih aktivnosti te je područje Grada Zadra u 2025. zabilježilo uravnotežen rast turističkog prometa od +1 % u dolascima i +1 % u noćenjima u usporedbi s 2024. godinom.

U 2025. godini najveći udio u ostvarenim noćenjima ostvarili su tradicionalno Nijemci s udjelom od 15 %, zatim slijede domaći gosti s udjelom od 14 %, Poljaci s udjelom od 11 %, Austrijanci s udjelom od 8 %, gosti iz Slovenije s udjelom od 5 % te gosti iz Ujedinjene Kraljevine i Slovačke bilježe 4 % udjela u ukupnim noćenjima.

Sukladno strukturi kapaciteta, na našem području bilježi se najveći udio noćenja u smještaju u domaćinstvu (42%), zatim slijedi smještaj u hotelima (31%) i u ostalim ugostiteljskim objektima za smještaj (10%). Kampovi bilježe 7 % udjela, nautika 4 %, dok nekomercijalni smještaj bilježi 6 %.

Objava RAST TURIZMA U ZADRU Skupština TZ-a jednoglasno usvojila sva izvješća za 2025. pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U Zadru je danas održan međunarodni Premium Tourism & Investment Forum 2026, koji je okupio vodeće dionike turističkog sektora, investitore, stručnjake i predstavnike javne vlasti s ciljem rasprave o budućnosti hrvatskog turizma. Konferencija je organizirana u Hyatt Regency Zadar, u suradnji medijskih kuća Hanza Media, Jutarnji list i Slobodna Dalmacija te uz potporu Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj.

Središnja tema foruma bila je kako povećati vrijednost turizma, produžiti turističku sezonu i privući investicije koje stvaraju dugoročnu korist za destinacije i lokalne zajednice.

Sudionike je, uz ostale, pozdravio i župan Josip Bilaver istaknuvši kako Zadarska županija kontinuirano ulaže u razvoj infrastrukture i podizanje kvalitete turističke ponude.

„Razvoj premium turizma zahtijeva kvalitetne preduvjete – od moderne prometne infrastrukture do visoke razine usluge i sadržaja. U tom kontekstu posebno ističemo ulaganja u Zračnu luku Zadar, uključujući novi putnički terminal i produljenje piste, što će omogućiti prihvat većeg broja putnika i otvaranje prema udaljenim tržištima“, naglasio je župan dodajući kako vjeruje da na području županije postoji prostor i za razvoj najmanje dva golf terena, što bi, kako je rekao, značajno pridonijelo privlačenju gostiju veće platežne moći i produljenju turističke sezone.

„Uz ulaganja u infrastrukturu, moramo razvijati i gastronomiju, kulturnu ponudu te autentične sadržaje koji čine našu destinaciju posebnom. Zadarska županija bit će pouzdan partner svim investitorima i pružiti podršku u realizaciji kvalitetnih projekata koji donose dugoročnu vrijednost“, zaključio je župan, stoji na stranici Zadarske županije.

Objava PREMIUM TURIZAM Zadar domaćin međunarodne konferencije pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Može li jedna destinacija dugoročno rasti bez jasne strategije, investicija i promišljenog upravljanja turizmom? Upravo je to pitanje otvorio prvi panel konferencije Evolution Next Level u Zadru, simbolično nazvan „Savršena temperatura mora?“, koji je okupio predstavnike europskih institucija, gospodarstva, investitora i regionalne politike. Panel je pokazao kako se turizam danas sve manje promatra samo kroz broj dolazaka i noćenja, a sve više kroz kvalitetu ponude, investicije, održivost i dugoročnu strategiju razvoja destinacije.

Sudionici panela bili su Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu, Andreja Vukojević, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, Josip Bilaver, župan Zadarske županije te Burak Baykan, regionalni direktor Doğuş Grupe i predstavnik investitora koji stoji iza hotela Hyatt u Zadru.

U raspravi je istaknuto kako hrvatski turizam ulazi u novu fazu razvoja u kojoj se naglasak sve više stavlja na kvalitetu ponude, održivost i razvoj premium sadržaja, umjesto isključivo na rast broja gostiju. „Danas smo razgovarali o razvoju Zadra i Zadarske županije. Ovdje postoje ogromni potencijali. Sve ono što rade lokalne vlasti jasno pokazuje smjer razvoja Zadra kao velike i održive turističke destinacije. Posebno je važan naglasak na mladim ljudima i stvaranju uvjeta za kvalitetan život u lokalnoj zajednici, jer upravo to osigurava dugoročnu održivost turizma“, istaknula je Nikolina Brnjac.

S europske razine sve se snažnije potiče razvoj održivog turizma, upravljanja destinacijama temeljenog na podacima i ravnoteže između razvoja turizma i kvalitete života lokalne zajednice, što je bila jedna od ključnih tema razgovora. Panel je otvorio i pitanje pozicioniranja Hrvatske u premium segmentu turizma, gdje se sve više traže autentična iskustva, lokalna kultura i kvalitetna gastronomija, ali i veća ulaganja u sadržaje visoke dodane vrijednosti.

„Zaista je vrijedno raspravljati o ovim temama na ovakav način jer dobivamo različite perspektive, od europske razine, preko lokalne uprave, do investitora i gospodarstva. Upravo takva razmjena ideja, iskustava i planova može dovesti do konkretnih poslovnih suradnji i realizacije novih projekata“ – naglasila je Andreja Vukojević, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, te dodala: “Zaključila bih da je zaista vrijedno na ovakav način raspravljati o ovim temama jer dobivamo različite informacije iz različitih perspektiva. Ono što je također vrlo važno svima nama jest razmjena ideja, iskustava i planova te, naravno, umrežavanje na ovakvim događanjima kako bi došlo do poslovne suradnje, konkretnih realizacija i rezultata. Vjerujem da će se to i dogoditi.”

Posebnu perspektivu donio je Burak Baykan, predstavnik investitora koji je kroz Hyatt projekt doveo jedan od najpoznatijih svjetskih hotelskih brendova u Zadar. Prema njegovim riječima, Hrvatska već godinama bilježi stabilan rast turizma, ali budući razvoj mora biti usmjeren prema kvaliteti i dugoročnom pozicioniranju destinacije na globalnom tržištu. „Hrvatska već dugi niz godina bilježi stabilan i održiv rast kada je riječ o broju posjetitelja, ali postaje jasno da turizam treba staviti veći naglasak na kvalitetu nakon što smo već postigli dobre rezultate u kvantiteti. Hrvatska ima velik potencijal za razvoj vrhunskog turizma“, istaknuo je Baykan.

U raspravi je naglašena i važnost povezivanja turizma s lokalnim gospodarstvom – od poljoprivrede i ribarstva do obrta i malih poduzetnika. „Poruka svim inovatorima i mladim poduzetnicima jest da budu odvažni i iskoriste svoj potencijal. Uz kvalitetnu ideju i proizvod moguće je dosegnuti tržište i ostvariti ozbiljne rezultate“, poručio je Josip Bilaver, župan Zadarske županije.

Panel „Savršena temperatura mora?“ pokazao je kako se rasprava o turizmu sve više pomiče prema temama strateškog razvoja, investicija, održivosti i kvalitete života lokalne zajednice, a upravo takav pristup može pomoći destinacijama poput Zadra da se pozicioniraju kao moderne, održive i međunarodno konkurentne turističke destinacije. Događaj se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta, Zadarske županije, Grada Zadra te Turističkih zajednica Zadarske županije i Grada Zadra.

Objava “SAVRŠENA TEMPERATURA MORA” Zadar otvorio raspravu o budućnosti turizma i investicija pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Koliko je turizam krhka i dugoročno nepredvidiva gospodarska grana slikovito pokazuje nedavno započeti otvoreni oružani sukob SAD-a protiv Irana. Zaratile su, dakle, dvije države koje se međusobno mrze, ali cijenu izravno plaćaju i one države koje nisu izravno upletene u taj rat. Iran je u svojoj odmazdi uzvratio dronovima na Oman, Dubai, pa čak i na Cipar koji je članica Europske unije.

Nazvali smo nekoliko zadarskih turističkih agencija s upitom ima li otkazivanja rezervacija za posjet Dubaiju koji je posljednjih godina postao omiljena destinacija mnogih Hrvata koji tamo odlaze čak i na obiteljska putovanja s obzirom na laku dostupnost destinacije  i bogatstvo sadržaja koje nudi ovo poznato turističko odredište u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Iz sve tri zadarske agencije nam je potvrđeno da su imali već plaćene aranžmane za Dubai za ožujak i travanj, ali su ih sve otkazali.

Uplaćeni avansi ili cjelokupni plaćeni iznosi bit će vraćeni klijentima, a od hotelskih kuća kojima smo već uplatili aranžmane dobili smo informaciju da će nam izvršiti povrat sredstava s obzirom da se radi o višoj sili na koju ni tražitelji ni davatelji usluga nisu mogli utjecati niti ih predvidjeti – odgovoreno nam je iz jedne turističke agencije.

Razgovarali smo i s jednim turističkim djelatnikom koji je sredinom ožujka namjeravao na par dana turistički boraviti u Dubaiju sa svojom suprugom i dvoje djece. Rezervirao je smještaj u čuvenon hotelu Atlantis (na priloženoj fotografiji uz ovaj tekst), a za avionske karte je platio oko 2.500 eura. Nažalost, sve je propalo, ništa od Dubaija – kazao nam je ovaj Zadranin nadajući se da će mu aviokompanija Turkish Airlines vratiti uplaćeni iznos za aviokarte s obzirom da su svi letovi iz i za Dubai otkazani. Iranski projektili nisu pogodili baš taj poznati veliki hotel Atlantis u kojemu smo namjeravali odsjesti, ali je pogođen jedan manji u njegovoj blizini, kaže nam naš sugovornik, a to vam dođe na isto jer tamo gdje se puca nitko ne ide na odmor. Dakle, za sada, a ne zna se i do kada – nema ništa od turizma u Dubaiju pa će Zadrani koji su namjeravali provesti odmor u ovom emiratu – morati odustati od putovanja ili ga preusmjeriti na neku mirnu stranu svijeta.

Objava A TKO SE NADAO Mnogi Zadrani zbog iranskih dronova otkazali odmor i zabavu u Dubaiju pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ekološki odgovoran turizam koji aktivno doprinosi očuvanju morskog i obalnog prostora cilj je koji stoji kao odgovor na brojne izazove ukoliko želimo očuvati našu morsku obalu i ekosustav u prekograničnom području. Kroz aktivnost IN4BLUE Social Impact Incubator Program projekta IN4BLUE (Interreg Italija – Hrvatska 2021.–2027.) naši polaznici i dionici zajednički osmišljavaju i uspostavljaju okvir za buduće inicijative u području regenerativnog turizma. U daljnjoj provedbi projekta osmislit će se prototip i poslovni koncept kao temelj buduće suradnje.

Inovativni model regenerativnog turizma uključuje:
– Prakse koje vraćaju turističkoj destinaciji više nego što uzimaju
– Aktivno uključivanje lokalne zajednice
– Edukacija turista i dionika
– razvoj plave infrastrukture i lokalnih proizvoda

Ključne koristi:
– Ekološki odgovoran turizam koji aktivno doprinosi očuvanju morskog i obalnog prostora
– Smanjen negativan utjecaj na okoliš i racionalnije korištenje resursa
– Jačanje lokalnog gospodarstva kroz valorizaciju tradicionalnih znanja i lokalnih proizvoda
– Povećana otpornost na sezonalnost i tržišne promjene
– Veća diferencijacija destinacije na međunarodnom tržištu
– Dugoročna konkurentnost i reputacija regije kao inovativne i odgovorne turističke destinacije

Javlja INOVAcija.

Objava EU PROJEKTI Ekološki odgovoran turizam unutar programa IN4BLUE pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Pakt za Mediteran prilika je za Hrvatsku, Zadarsku županiju i Zadar, osobito u smjeru jačanja gospodarstva, ulaganja u obrazovanje te dodatni razvoj Zadra kao mediteranskog grada. U okviru konferencije koju je organiziralo Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, a koja se održala danas u Providurovoj palači, govorili su Šime Erlić, gradonačelnik Zadra i Josip Bilaver, župan Zadarske županije.

“Pakt za Mediteran vidimo kao jednu ulaznu točku za Europu, i to ne samo za srednju Europi nego i šire, a Zadarska županija i Zadar moraju tu iskoristiti svoj položaj”, kazao je župan Bilaver te dodao kako je razvoj moguć jedino kroz suradnju i politiku gradova i općina te otoka i zaleđa. 

I gradonačelnik i župan osvrnuli su se na turizam.

Objava ZA DODATNI RAZVOJ Zadar i Zadarska županija kao središte plave ekonomije pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U novom Studentskom domu Sveučilišta u Zadru danas su predstavljene aktivnosti i očekivani rezultati znanstveno-istraživačkog projekta Održivi turizam otoka (OTOK), kojega provodi Sveučilište u Zadru, a financiran je iz Mehanizma za oporavak i otpornost, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Ukupna vrijednost projekta je nešto više od 150 tisuća eura. Projekt je započeo u listopadu 2025. i trajat će četiri godine, a na njemu će raditi 15 znanstvenika iz Hrvatske i Europe.

Privlačnost mora, ugodna klima i odijeljenost otoka Zadarskog arhipelaga stvaraju pretpostavku razvoja turizma posljednjih godina. Pritom turizam značajno opterećuje obalno područje i ostvaruje različite ekološke, društveno-kulturne i ekonomske učinke kojima je potrebno održivo upravljati, kako bi se očuvale sve otočne vrijednosti potrebne za život budućih generacija. Uvažavajući specifičnosti otoka i otočnih zajednica, cilj ovog projekta je razviti model održivog turizma otoka kao turističkih destinacija. Voditelj projekta izv. prof. dr. sc. Tomislav Klarin s Odjela za ekonomiju rekao je kako će u tu svrhu biti provedena različita kvalitativna i kvantitativna istraživanja koja će cjelovito obuhvatiti sve relevantne dionike turizma otoka Zadarskog arhipelaga. Kao trajni rezultat projekta ostat će različite znanstvene publikacije koje razmatraju specifičnosti zadarskih otoka u kontekstu suvremenog turizma i njegove održivosti.

Rektor Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Josip Faričić, rekao je da se o otocima ne može govoriti isključivo kao o prostoru koji svojim ljepotama omogućuje turističke doživljaje, a da se pritom ne uzme u obzir činjenica da je to i prostor života otočana.

– Otoci nikada nisu bili bolje prometno povezani niti je ikada bilo lakše povući financijska sredstva iz europskih fondova za unaprjeđenje komunalne infrastrukture i životnih uvjeta. Međutim, otoci istodobno imaju i blagoslov i prokletstvo odijeljenosti od kopna – s jedne strane udaljenost od onečišćenja i drugih loših strana ubrzanoga urbanog života, a s druge izoliranost u lošim vremenskim uvjetima i nedostupnost potrebnih dobara i usluga. Sve probleme na otocima nije lako, a možda ni moguće riješiti, no smisao ovakvih projekata jest pokušati doći do objektivnog prikaza stanja i prijedloga promjena koje će olakšati život stalnom stanovništvu te predložiti aktivnosti koje će povremeno privlačiti posjetitelje ili nove stanovnike. Održivi turizam je prilika za otočne zajednice. Međutim, prečesto svjedočimo stihijskom turizmu, koji je partikularan i usmjeren isključivo na što brže i lakše stjecanje financijske dobiti. Takav turizam nije dobar jer narušava odnose unutar otočnih zajednica i trajno degradira pa i devastira prostor. Umijeće je postići ravnotežu između razvojnih potreba i zaštite prostora, a velika je odgovornost akademske zajednice da svojim konkretnim prijedlozima doprinese njezinoj uspostavi – istaknuo je rektor Faričić.

Članica projektnog tima, ujedno i predsjednica Komisije za otoke IGU (International Geographic Union Islands Commission), prof. dr. sc. Anica Čuka s Odjela za geografiju, rekla je kako otoci Zadarskog arhipelaga predstavljaju iznimno vrijedan, ali i izrazito osjetljiv prostor. Riječ je o otocima koji se međusobno znatno razlikuju – po veličini, broju stanovnika, stupnju prometne povezanosti s kopnom, ali i po društveno-gospodarskom razvoju.

– Privlačnost mora, ugodna klima i doživljaj izdvojenosti i „autentičnosti” snažno privlače posjetitelje, ali istovremeno stvaraju sve veće pritiske na otočni prostor, okoliš i lokalne zajednice. Ti pritisci nisu jednaki na svim otocima, niti proizvode iste učinke. Slični se procesi odvijaju u brojnim otočnim regijama Mediterana, ali i šire – od Grčke, Italije i Španjolske, preko otočnih zajednica u Atlantiku, do pacifičkih i karipskih otoka. Turizam na otocima donosi ekonomske koristi i razvojne prilike, dok s druge strane može uzrokovati ekološka opterećenja, promjene u društvenim odnosima, gubitak lokalnog identiteta i snažnu ovisnost o sezonalnim prihodima. Upravo u tom raskoraku između mogućnosti i razvojnih ograničenja nalazi se središnji istraživački problem ovog projekta, istaknula je Čuka.

U okviru projekta provest će se sveobuhvatna analiza geografskih obilježja, kao i ekološkog, društvenog i gospodarskog stanja na otocima Zadarskog arhipelaga. Na temelju tih analiza definirat će se kriteriji za odabir otoka na kojima će se onda provesti detaljnije, primarno istraživanje.

Članica projektnog tima s Odjela za ekonomiju, doc. dr. sc. Gabrijela Vidić, istaknula je kako će se u okviru projekta provesti niz istraživanja koja će uključivati različite skupine dionika u otočnim destinacijama, poput lokalnog stanovništva, gospodarstvenika, neprofitnih organizacija, turista i drugih relevantnih aktera, s ciljem utvrđivanja njihovih stavova o održivom razvoju turizma na otocima. U tu će se svrhu primjenjivati različite istraživačke metode, kao što su anketna istraživanja i grupni intervjui, ali i eksperimenti izbora te kvazieksperimentalna istraživanja uz pomoć alata za praćenje pogleda ispitanika. Osim toga, provest će se analiza stanja i trendova na tržištu nekretnina u kontekstu turističkih kretanja na otocima, kao i analiza turističke infrastrukture, ponude i aktivnosti potrebnih za razvoj pristupačnog turizma.

Nakon predstavljanja potpisani su sporazumi o suradnji s partnerima koji će pružiti podršku u provođenju projekta, a oni su: Općina Preko, JU „Park prirode Telašćica” te turističke zajednice Zadarske županije, Grada Zadra, Općine Preko, Općine Kali, Općine Kukljica i Općine Tkon.

Objava ODRŽIVI TURIZAM OTOKA Kako pronaći ravnotežu između razvoja i zaštite prostora i otočana? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

S 2.508.476 noćenja domaćih i inozemnih turista ostvarenih u 2025. godini Vir je devetu godinu zaredom imao više od dva milijuna noćenja, također se devetu godinu uzastopno plasirao u top 10 hrvatskog turizma i šesti put je bio iznad 2,5 milijuna noćenja.

U poretku najuspješnijih domaćih destinacija u kategoriji turističkog prometa mjerenog noćenjima, otok Vir je na 8. mjestu, iza vodećeg Rovinja (4.357.779), potom Dubrovnika (4.281.916), Poreča (3.490.845), Splita (3.212.702), Umaga (2.991.464), Zagreba (2.770.555) i Medulina (2.767.304), a ispred Zadra (2.477.837) i Malog Lošinja na 10. mjestu (2.230.795).

Istarske turističke destinacije – Rovinj, Poreč, Umag i Medulin – nisu više dominantne u 10 najboljih u Hrvatskoj, jer ih isto toliko, četiri, ima i Dalmacija – Dubrovnik, Split, Vir i Zadar. Zagreb i Mali Lošinj kao najbolja destinacija na Kvarneru, upotpunjuju top 10 u 2025.

Vir je dakle osma najuspješnija turistička destinacija po noćenjima u Hrvatskoj i treća u Dalmaciji, a četvrti put uzastopno premašio je 150.000 turističkih dolazaka (151.347).

– Možemo biti zadovoljni činjenicom da smo ponovno među deset najuspješnijih turističkih destinacija. Rezultati su nam nešto slabiji u noćenjima i dolascima nego godinu ranije, ali smo zbog većih cijena i znatno većeg broja gospodarskih subjekata na otoku imali veći promet, potrošnju i prihode u turizmu. Narednih godina radit ćemo na podizanju kvalitete usluge i ponude, pogotovo u kontekstu izrade strateškog dokumenta „Plan upravljanja destinacijom“ – kaže direktor virske Turističke zajednice Srđan Liverić komentirajući virske turističke brojke i smjer u razvoju koji vodi prema ekskluzivnijim sadržajima, identitetskom i kulturnom turizmu te većem broju kvalitetnih turističkih proizvoda koji mogu zadovoljiti potrebe gostiju iz cijelog svijeta.

Na Viru su tako u 2025. noćenja i dolaske ostvarili gosti iz sedamdesetak svjetskih zemalja, uključujući afrički kontinent, Latinsku Ameriku i sve brojnije goste iz Azije. Najveći rast, mada u okviru manjih brojki, imali su turisti iz Japana, Argentine i Crne Gore, dok su najuspješnija virska emitivna tržišta manje-više ostala ista: Slovenija (299.582 noćenja), Njemačka (228.376), Mađarska (200.663), Slovačka (136.891), Češka (126.192), Austrija (74.866), Poljska (63.174), Bosna i Hercegovina (45.180), Švicarska (17.723) te Ukrajina (14.925) na 10. mjestu (Švedska je pala na 11. mjesto s 14.767 noćenja).

VIR U 10 NAJBOLJIH (2017. – 2025.)

2025. VIR (2.508.476).
2024. VIR (2.629.250).
2023. VIR (2.715.588).
2022. VIR (2.534.449).
2021. VIR (2.283.340).
2020. VIR (2.293.461).
2019. VIR (2.625.643).
2018. VIR (2.510.699).
2017. VIR (2.070.244).

Objava DEVETU GODINU ZAREDOM Vir ponovno u TOP 10 najboljih turističkih destinacija u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Antena Zadar.