U organizaciji Zrakoplovno-modelarskog amaterskog kluba „Arhitas“ iz Pakoštana od 1.-4.rujna održana je 3.međunarodna juniorska škola FAI raketnog modelarstva. Da se podsjetimo, prva međunarodna radionica održana je 2021. godine na kojoj je sudjelovalo 27 srednjoškolaca iz Latvije, Grčke, Bugarske, Italije i RH.

Radionicu je na engleskom jeziku vodila današnja direktorica  Međunarodne škole Sunčica Tokić. Nakon jedne godine pauze 2023. je Arhitas organizirao sedmodnevnu Školu za 23 juniora iz Slovačke, Poljske, Srbije, Češke i Hrvatske, prošle godine školi se pridružilo 5 juniora iz Sjeverne Makedonije, a ove godine na edukaciji su participirala djeca iz Ukrajine koja su novi dom pronašla u Zadru, njih ukupno 5. Darko Tokić, predsjednik ZMAK „Arhitasa“ smatra da je i to jedan od načina lakšeg uključivanja djece u normalan život.

Ujedno se zahvaljuje Općini Pakoštane  na ustupljenom adekvatnom prostoru za rad tako da je radionica mogla započeti projekcijom trideset minutnog filma „Model Rocket Fever in Croatia“ koji je 2023.godine snimila francusko-njemačka TV kuća ARTE za vrijeme trajanje juniorske škole i natjecanja za Svjetski kup koje je u Pakoštanima organizirao Arhitas.

Edukacija je obuhvatila stjecanje početnih i osnovnih znanja izrade modela S3 i S6 a nakon rada u „učionici“ i izrade modela uslijedio je izlazak na teren i lansiranje izrađenih modela. Pri tome sudionici su se upoznali i sa radom na lansirnoj rampi. Na kraju svi su sudionici dobili primjerene diplome, a radionice je vodio upravo D.Tokić koji se zahvalio i Luciji Gobin iz Volonterskog centra Zadar koja se brinula o djeci za vrijeme njihovog boravka u Pakoštanima.

Objava RAKETNI MODELARI U PAKOŠTANIMA Međunarodna škola privukla djecu iz Ukrajine koja su novi dom pronašla u Zadru pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Četrdeset i troje djece iz Ukrajine u dobi od 12 do 17 godina provelo je nezaboravan tjedan u Biogradu na Moru zahvaljujući inicijativi europskih udruženja putničkih agencija i suradnji hrvatskog turističkog sektora.

Inicijativa se nadovezuje na uspješan ljetni kamp za ukrajinsku djecu kojeg je prošle godine organizirala Udruga švedske putničke industrije (SRF). Potaknute švedskim iskustvom, na poziv Europskog udruženja putničkih agencija i turoperatora (ECTAA), udruge putničke industrije diljem Europe, uključujući Udrugu hrvatskih putničkih agencija (UHPA) i Udruženje putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (UPA-HGK), podržale su projekt, a domaćin ovogodišnjih ljetnih kampova, uz Belgiju, Dansku, Švedsku i Latviju, bila je i Hrvatska. U suradnji s Udrugom incoming turoperatora Ukrajine (AITO Ukraine) i švedskom zakladom New Hope Travel Industry, pokrenuta je kampanja prikupljanja sredstava za organizaciju kampova, dok su nacionalna udruženja koordinirala podršku nacionalnih tijela i lokalnih dionika za realizaciju njihovih programa.

Tako su UHPA i UPA-HGK, u suradnji s predstavnicima Hrvatske turističke zajednice, turističkih zajednica i javnih ustanova u destinaciji i bližoj okolici, za djecu iz Ukrajine pripremile sadržajan program boravka u Biogradu na Moru u tjednu od 18. do 25. lipnja tijekom kojeg su imali priliku posjetiti neke od najljepših turističkih lokacija u Dalmaciji.

Program je obogaćen vođenim turama Nacionalnog parka Krka, Parka prirode Vransko jezero, Multimedijalnog centra Biosfera, te gradova Biograda na Moru, Zadra i Šibenika. Tako su djeca istraživala povijesne ulice Šibenika, osluškivala pjev valova kod Pozdrava Suncu, divila se tirkiznim vodama Krke i panoramskim pogledima s Kamenjaka, a osvježenje od ljetnih vrućina svakodnevno im je, naravno, nudilo naše čisto more. Tijekom njihova boravka u Hrvatskoj, djecu i njihovu pratnju (43 djece i 5 odraslih osoba u pratnji) domaćini su posebno oduševili svojim gostoprimstvom.

„U ime cijele grupe – a posebno ispred djece koja su sudjelovala u ovom ljetnom kampu – želim se od srca zahvaliti svima koji su sudjelovali u njegovoj realizaciji. Hrvatski domaćini dočekali su ih raširenih ruku i za njih pripremili zaista nevjerojatan program koji je izvršen uz najtoplije gostoprimstvo. Osim izvrsne organizacije, djeci su priuštena nova iskustva, prilike za sklapanje novih prijateljstava i stvaranje uspomena koje će trajati zauvijek, što je neprocjenjivo“, izjavila je Oksana Nazarenko, potpredsjednica ukrajinskog udruženja turoperatora.

„Iznimno smo ponosni i dirnuti uspjehom ljetnog kampa za djecu iz Ukrajine. Nažalost, na vlastitoj koži smo ne tako davno osjetili posljedice rata pa znamo da su djetinjstva ove djece trajno obilježena trenutnim ratnim sukobom u Ukrajini. Vidjeti osmijehe na njihovim licima zaista je bilo neprocjenjivo. Sigurni smo da im je ovaj tjedan odmora i bezbrižnosti, daleko od buke rata, mnogo značio“, izjavio je predsjednik UHPA-e, Tomislav Fain.

Ovaj hvalevrijedan projekt realiziran je uz podršku brojnih partnera: Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore, Grada Biograda na Moru, Turističke zajednice Zadarske županije, Turističke zajednice Šibensko-kninske županije, Turističke zajednice grada Zadra, Turističke zajednice Općine Pakoštane, Nacionalnog parka Krka, Parka prirode Vransko jezero te hotelske kuće Ilirija d.d. Njihova podrška bila je ključna za uspješnu provedbu svih aktivnosti i osiguravanje ugodnog boravka djece u Hrvatskoj.

„Želio bih se iskreno zahvaliti svim mještanima Biograda na Moru na toploj dobrodošlici skupini iz Ukrajine, a posebnu zahvalu uputio bih svim našim partnerima – prije svega Hrvatskoj turističkoj zajednici i Hrvatskoj gospodarskoj komori, ali i svim uključenim turističkim zajednicama i javnim ustanovama te hotelskoj kući Ilirija d.d. Sve ustanove, svi uredi zajedno i pojedinci osobno – direktori, suradnici, vodiči, pratitelji – svi su dali sve od sebe da realizacija ovog programa prođe bez greške pa je i ovaj kamp dokaz da zajedničkim snagama stvarno možemo činiti čuda“, poručio je Fain.

Objava BIOGRAD NA MORU Uspješno realiziran ljetni kamp za djecu iz Ukrajine pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da ne misli kako se treba ispričati američkom predsjedniku Donaldu Trumpu nakon njihovog sukoba u Bijeloj kući no istaknuo je i da poštuje predsjednika SAD-a.

U intervjuu za televiziju Fox News, Zelenski je na pitanje misli li da duguje ispriku odgovorio:

“Ne, poštujem predsjednika i poštujem američki narod, i (…) mislim da moramo biti vrlo otvoreni i vrlo iskreni. Nisam siguran da smo učinili nešto loše.”, prenosi N1. 

Ukrajinski čelnik je ocijenio kako ovakav ishod susreta “nije dobar ni za jednu stranu”. Također je rekao da Trump nije u pravu kada tvrdi da on nikada neće htjeti potpisati sporazum s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom ali je upozorio i da Ukrajina pri tome mora biti u snažnoj poziciji, prenijela je agencija Reuters. Priznao je da će Ukrajini biti teško oduprijeti se Rusiji bez podrške SAD-a te izrazio uvjerenje da se njegov odnos s Trumpom može spasiti. No dodao je da želi da je Trump “više na našoj strani”.

S druge strane, Trummp tvrdi da Zelenski nije za mir.

“Pa, on kaže da to želi sada. Želi se vratiti odmah, ali ja to ne mogu učiniti”, rekao je Trump tijekom prvog javnog pojavljivanja nakon sukoba i poručio kako ukrajinski čelnik prvo mora reći da želi mir.

Spor, koji je završio tako što je Zelenski napustio sastanak, rezultirao je nepotpisanim planiranim sporazumom o mineralima između nacija, izvijestila je agencija dpa. Trump je novinarima u petak rekao da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije izgledao kao čovjek koji želi mir, prenijela je agencija Reuters.

Objava SAD-UKRAJINA Trump: Zelenski nije za mir. Zelenski: Nemam se zašto ispričavati! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Treću godinu zaredom, Volonterski centar Zadar organizira Ukrajinsko-hrvatsku glazbenu večer, koja će se ove godine održati 12. prosinca u 20.30 sati u Polivalentnoj dvorani Providurove palače na adresi Trg Petra Zoranića 1 Zadar.

-Manifestacija je pokrenuta 2022. godine na inicijativu sudionika grupe psihosocijalne podrške, koju je tada Volonterski centar Zadar organizirao za izbjeglice iz Ukrajine. Ove smo godine pripremili raznovrstan program koji, uz suvremenu i tradicijsku glazbu, uključuje plesne točke, ali i recitacije. U programu će sudjelovati ukrajinske i hrvatske mlade nade iz glazbenih škola iz Zadra, kao i članovi različitih ansambla i zborova iz Hrvatske i Ukrajine. Ovim događajem želimo ojačati povezanost između hrvatske i ukrajinske kulture s ciljem integracije raseljenih osoba iz Ukrajine u naše društvo- upoztnaju nas i dodaju iz Volonterskog centra.

Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže na ovom posebnom događaju koji slavi bogatstvo i ljepotu dviju kultura kroz glazbu, ples i druženje. Dođite i uživajte u večeri ispunjenoj ukrajinskim i hrvatskim melodijama i zajedništvom koje stvara glazba!

Navedena aktivnost odvija se u sklopu projekta „Izgradnja društva dobrodošlice“, koji Udruga “MI” – Split provodi uz financijsku podršku UNHCR-a Hrvatska. Glavni cilj projekta je doprinijeti stvaranju uvjeta za kvalitetnu integraciju izbjeglica i azilanata na lokalnoj razini sukladno važećim politikama i zakonodavnom okviru, ističu iz Volonterskog centra Zadar.

Objava VOLONTERSKI CENTAR ZADAR Treću godinu zaredom: Ukrajinsko-hrvatska glazbena večer, 12.12. pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Dobre vijesti im stižu, i to iz Hrvatske: hrvatska vojska spremna je obnoviti svoju flotu tenkova i oklopnih vozila, a vlada je pristala 30 tenkova M-84 i 30 oklopnih vozila M-80 iz doba Hladnog rata prodati njemačkoj vladi, koja će ih potom donirati Ukrajini.

Sredstva iz Njemačke hrvatska vlada će iskoristiti za kupnju novih, njemačkih tenkova Leopard 2A8.

Tenk M-84 jugoslavenska je verzija sovjetskog tenka T-72, dok je vozilo M-80 bilo jugoslavenski odgovor na sovjetski BMP-1. Ukrajinske oružane snage koriste na stotine ovih sovjetskih verzija pa ne bi trebali imati nikakvih problema integrirati i vozila iz Hrvatske, piše u svojoj analizi za Forbes David Axe.

Ovih ukupno 60 tenkova i oklopnih vozila bit će dovoljno za opremanje dvije bojne – odnosno pola brigade. Nije slučajno da su Ukrajinci nedavno najavili da će 156. pješačku brigadu nadograditi na mehaniziranu. Ta brigada jedna je od 14 novooformljenih brigada ukrajinskih kopnenih snaga. Većinom se u početku radilo o pješačkim brigadama jer nisu imali dovoljno teške opreme.

Objava OPREMANJE UKRAJINSKIH BRIGADA Kakve to tenkove Hrvatska šalje Ukrajini? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski domaćini su 3. sastanka na vrhu Ukrajina – Jugoistočna Europa, koji se danas održava u Dubrovniku.

Riječ je o trećem samitu u tom formatu – prvi je održan u kolovozu 2022. u Ateni, drugi u veljači 2024. u Tirani – a glavni je cilj dubrovačkog sastanka iskazati solidarnost i podršku zemalja jugoistočne Europe Ukrajini koja se već više od dvije i pol godine suočava s ruskom agresijom.

Odaziv visokih dužnosnika zemalja regije na treći po redu samit Ukrajina – Jugoistočna Europa, kako se doznaje, najveći je dosad.

Ono što je oporba osudila je što među uzvanicima nije predsjednik Zoran Milanović. S druge strane, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić,prisustvuje događaju. Turska, Rumunjska i Moldavija su predstavljene na razini ministara vanjskih poslova.

Glavne točke deklaracije, kako se doznaje, trebale bi uključiti osudu ruske agresije, podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine uključujući poluotok Krim, podršku mirovnom planu predsjednika Zelenskog, zahtjev za procesuiranje ratnih zločina u Ukrajini, podršku eurointegracijama Kijeva i članstvu u NATO-u (kada se za to steknu uvjeti) te podršku energetskoj sigurnosti i obnovi Ukrajine nakon završetka rata.

“Usprkos političkim napetostima, moramo osigurati da europsko jedinstvo ostane stabilno i da Europa bude ujedinjena. Bez jedinstva nema mira. Procesi integracije koji su počeli, moraju ići prema svom kraju. Sve demokratske nacije Europe moraju u tome sudjelovati.

Nadam se da ćemo članstvo u EU-u uskoro postići i pokušao bih vas potaknuti na blisku suradnju s državama kandidatkinjama kako bi proces pristupanja bio što “glatkiji”, pozvao je na suradnju Zelenski.

“Govorimo i o onome što treba ponovno izgraditi, a što je Rusija uništila, ali isto tako i o novoj snazi – o industrijskoj, društvenoj i svemu ono što će doprinjeti našoj uspješnosti na globalnom tržišnom natjecanju. To bi trebalo biti nešto poput Marshallovog plana za Europu”, govori Zelenski u Dubrovniku.

Spominjući plan primirja, Zelenski je rekao: “Do studenog će dokument biti spreman i sadržavat će uvjete potrebne za završetak rata”. Kako navesti Rusiju i one koji su odgovorni za rat da slijede mirovni sporazum?

“Ukrajina odgovara i ovakvim akcijama poput ovog summita kako bi se ostvarila čvrsta stabilnost. Rusija će izgubiti svoju sposobnost da bude prijetnja cijeloj Europi. Naš plan predstavljen je SAD-u i vjerujem da će nam to pomoći postići ciljeve.

Prva točka koncentrira se na to je li deficit geopolitičke sigurnosti u Europi nešto što se može riješiti? Riješi li se to, Putin bi mogao izgubiti svoju geopolitičku snagu i Rusija će bi se mogla prestati miješati u slobodu država s kojima graniči”, poručuje…

“Rat bi trebao biti gotov do 2025., govori Zelenski, “i to  – odlučnom akcijom”, nadodaje. “Italija, Njemačka, UK, Francuska, zajedno s predsjednikom Biden rade na sigurnosti u Europi. Zajedno možemo postići sve što želimo”, poručio je na kraju svog obraćanja Volodimir Zelenski.

Hrvatska i Ukrajina potpisale su Sporazum o dugoročnoj suradnji i potpori. Obje zemlje ponavljaju svoju najoštriju osudu ničim izazvanog, neopravdanog i nezakonitog aktualnog agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine i privremene okupacije državnog područja Ukrajine, što predstavlja očito kršenje međunarodnog prava, uključujući Povelju UN-a, Helsinški završni akt i Parišku povelju. Više klikom na LINK...

Objava SAMIT DANAS Zelenski u Dubrovniku rekao što je prva točka plana primirja s Rusima… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman na summitu je u Dubrovniku, a tim povodom dao je izjavu za medije i komentirao nepozivanje predsjednika Zorana Milanovića na summit, prenosi N1.

Summit su zajednički organizirali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i hrvatski premijer Andrej Plenković, a na summitu sudjeluju visoki predstavnici 12 zemalja

Kako doznajemo, na summit u Dubrovniku sudjeluje i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, ali ne i Zoran Milanović.

“On ima svoje događaje i formate, sudjeluje u procesu Brdo Brijuni u Crnoj Gori, a ovo je događaj koji je organizirala Vlada, predsjednik Vlade. Svaki dužnosnik ima svoj format i događaj koji organizira”, prokomentirao je Gordan Grlić Radman.

“Ne znam da li bi bilo bolje da je i on tu s obzirom na njegove izjave samo bi pokvario vrijednosti. Njegove izjave su vrlo kontroverzne, u jednom trenutku je neutralan, a u drugom uspoređuje Vladimira Putina i Benjamina Netanyahua, svašta smo čuli. Čovjek koji se nalazi u Crnoj Gori i koji ne prepoznaje prostor u koji je došao…”, istaknuo je Grlić-Radman.

“Što govoriti o politici predsjednika koji ne zna koje su mu dužnosti i što bi trebao raditi. Sve što radi, radi na štetu hrvatskih nacionalnih interesa”, objasnio je ministar.

“Milanović pet godina nije napravio ništa osim što nas je blamirao, uporno ponavlja jednu te istu laž i zastrašuje hrvatsku javnost”, još jednom je prokomentirao izjave predsjednika Milanovića.

Objava Zašto Milanović nije pozvan na summit u Dubrovnik? Grlić Radman: Samo bi pokvario vrijednosti… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Predsjednik Zoran Milanović obratio se javnosti gdje je ponovio kako se protivi sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga RH u misiji potpore Ukrajini.

Milanović je rekao Hrvatska na rat u Ukrajini ni na koji način ne može bitno utjecati, niti ga može zaustaviti.

No napominje kako promišljenom i odgovornom politikom državnih vlasti može spriječiti širenje rata prema hrvatskim granicama i osigurati mir i sigurnost svim hrvatskim građanima.

“Zato sam odbio dati prethodnu suglasnost na odluku o sudjelovanju Hrvatske vojske u misiji potpore Ukrajini. Dok sam ja predsjednik neću dopustiti sudjelovanje vojnika u takvim aktivnostima jer to nije nacionalni interes Hrvatske i potencijalno ugrožava sve njezine ljude”, rekao je.

“Ruska agresija je nedopustiva”…
Priopćenje Ureda predsjednika RH prenosimo u cijelosti:

“Vlada Republike Hrvatske je, putem potpredsjednika Vlade i ministra obrane, zatražila od Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske prethodnu suglasnost na prijedloge odluka o sudjelovanju pripadnika OSRH u misijama, operacijama i aktivnostima NATO-a, Europske unije i Ujedinjenih naroda. Prema hrvatskom Ustavu, sve predložene odluke donosi Hrvatski sabor i to većinom glasova svih zastupnika ako Predsjednik Republike za odluke dade prethodnu suglasnost. Ako Predsjednik Republike uskrati suglasnost, Hrvatski sabor može takve odluke donijeti samo dvotrećinskom većinom svih zastupnika.

Prethodna suglasnost Predsjednika Republike zatražena je za ukupno 13 odluka. Predsjednik Republike dao je prethodnu suglasnost za 12 odluka. Dio odluka odnosi se na nastavak sudjelovanja pripadnika OSRH u NATO operacijama KFOR i SEA GUARDIAN, u NATO misiji u Iraku te nastavak sudjelovanja u aktivnostima stalne NATO skupine protuminskih snaga. Isto tako, Predsjednik Republike dao je suglasnosti za nastavak sudjelovanja u tri operacije Europske unije, tri operacije UN-a, jednoj operaciji koalicijskih snaga pod vođenjem SAD-a, te suglasnosti za prelazak granice Republike Hrvatske u okviru mogućeg angažiranja i brzog raspoređivanja deklariranih snaga NATO-a te vojnih kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije. Predsjednik Republike također je suglasan s nastavkom, odnosno s proširenim sudjelovanjem pripadnika OSRH u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti kopnenih snaga NATO-a koje se raspoređuju u četiri granične zemlje Saveza: Litvi, Poljskoj, Mađarskoj i Bugarskoj.

Svojim sudjelovanjem Republika Hrvatska snažno doprinosi jačanju savezničkog postava odvraćanja i kolektivne obrane NATO područja. Predanost Republike Hrvatske našim saveznicima u NATO-u ogleda se i u činjenici da je Predsjednik Republike dao suglasnost za povećanje sudjelovanja pripadnika OSRH u graničnim zemljama Saveza za gotovo 80 posto, sa 300 na 520 pripadnika. Hrvatska je članica NATO te ima obvezu i dužnost pružanja pomoći saveznicama kao što očekuje da će i saveznici, ako zatreba, pružiti pomoć Hrvatskoj. Stoga je sudjelovanje pripadnika OSRH u navedenim misijama dokaz da je Hrvatska pouzdana članica NATO-a.

Predsjednik Republike nije dao prethodnu suglasnost jedino na odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u NATO aktivnosti za sigurnosnom i obučnom potporom Ukrajini (NSATU). Vlada želi poslati pripadnike OSRH u misiju potpore Ukrajini, ali provedba takve odluke u nadležnosti je Predsjednika Republike kao Vrhovnog zapovjednika OSRH i on je u okviru svoje ustavne nadležnosti odlučio da neće dati prethodnu suglasnost na odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u takvoj misiji koja može potencijalno štetno djelovati na nacionalne interese Republike Hrvatske. Prema Ustavu, Vlada može zatražiti od Hrvatskog sabora glasanje o predloženoj odluci i ako Vladin prijedlog odluke dobije podršku dvije trećine saborskih zastupnika, odluka će stupiti na snagu i Predsjednik Republike će je poštovati.

Vladin prijedlog odluke o sudjelovanju pripadnika OSRH u misiji NSATU temelji se na odluci NATO-a koja je donesena na sastanku na vrhu NATO-a, održanom 10. i 11. srpnja 2024. u Washingtonu, na kojemu je sudjelovao i Predsjednik Republike. Predsjednik Republike nije se protivio donošenju takve odluke na razini NATO-a budući da, nakon donošenja odluke, države članice same odlučuju hoće li i na koji način sudjelovati u toj aktivnosti.

Važno je znati kako Predsjednik Republike ni na koji način nije bio konzultiran oko stavova koje je Republika Hrvatska zastupala u pripremi navedene odluke. Kršeći, opet, svoju ustavnu obvezu – koja Vladi nalaže suradnju s Predsjednikom Republike na području vanjske politike i obrane – Vlada je ne samo preuzela obvezu u ime Republike Hrvatske već je i pripremila navedenu odluku o slanju pripadnika Oružanih snaga bez konzultacija s Predsjednikom Republike. Predsjednik Republike vrlo je jasno komunicirao svoj stav kako se protivi sudjelovanju pripadnika OSRH u takvim misijama.

Ruska agresija na Ukrajinu je nedopustiva i predstavlja kršenje međunarodnog prava koje svi moramo osuditi. Predsjednik Republike je u više navrata ponovio i stoji kod stava kako je Ukrajina žrtva agresije te da joj i Hrvatska treba pružiti svu moguću humanitarnu pomoć. Na žalost, unatoč ogromnoj vojnoj pomoći koju prima Ukrajina, kraj rata se ne nazire već prijeti opasnost da se rat proširi i izvan granica Ukrajine. Zadaća je Predsjednika Republike – a po njegovom mišljenju i zadaća svih hrvatskih državnih institucija – zaštititi Hrvatsku od rata i poduzeti sve mjere kako bi Hrvatska ostala izvan ratnih sukoba. Upravo zbog toga Predsjednik Republike nije dao prethodnu suglasnost na odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u misiji sigurnosne i obučne potpore Ukrajini, vodeći se prije svega hrvatskim interesima i štiteći Hrvatsku od mogućeg uvlačenja u ratni sukob.

Republike Hrvatska kao punopravna članica ima obvezu i dužnost prema svojim saveznicima u NATO-u i Predsjednik Republike ni na koji način ne dovodi to u pitanje. Dajući prethodnu suglasnost za ranije spomenutih 12 od 13 odluka koje mu je dostavila Vlada, Predsjednik Republike dijelom je to i dokazao. Rat u Ukrajini koji je posljedica ruske agresije, međutim, ne predstavlja napad na neku od članica NATO-a, te stoga ni ne može biti aktiviran članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora pa ne postoji ni međunarodno-pravna obveza sudjelovanja Republike Hrvatske u aktivnostima koje bi je povezale s tim ratom. Hrvatska pomaže i pomagat će i dalje Ukrajini, ali ta pomoć ne može biti bilo kakav oblik sudjelovanja pripadnika HV-a.

Svako drugo sudjelovanje, poglavito ono koje bi podrazumijevalo sudjelovanje hrvatskih vojnika predstavlja izlazak iz okvira nacionalnog interesa Republike Hrvatske i potencijalno ugrožava njene građane. Mnogi veliki ratovi, započeli su i nepromišljenim logističkim ili savjetničkim misijama koje su se kasnije pretvarale u vojne intervencije, a potom i u velike ratne sukobe. Hrvatska na rat u Ukrajini ni na koji način ne može bitno utjecati, niti ga može zaustaviti. Ali, promišljenom i odgovornom politikom državnih vlasti može spriječiti širenje rata prema hrvatskim granicama i osigurati mir i sigurnost svim hrvatskim građanima”, navodi se u priopćenju, prenosi N1.

Objava Milanović odbio sudjelovanje hrvatskih vojnika u potpori Ukrajini: “To ugrožava hrvatske ljude”… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Bivši nizozemski premijer Mark Rutte preuzet će danas kormilo NATO-a u teškom trenutku za zapadni vojni savez.

NATO je suočen s velikim izazovima, od ruskog rata u Ukrajini i važnih i neizvjesnih američkih predsjedničkih izbora do uspona Kine. Novog glavnog tajnika NATO-a očekuju teške zadaće.

Trump 2.0?

Nad Sjevernoatlantski savez, koji ima 32 članice, nadvila se sjena mogućeg povratka bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijelu kuću nakon izbora 5. studenoga.

Prevrtljivi Trump, bivša zvijezda reality TV-a, navodno je razmišljao o povlačenju SAD-a iz NATO-a u svojem prvom mandatu i prijetio da neće zaštititi saveznike koji ne izdvajaju dovoljno za obranu.

Dosadašnji glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg bio je zaslužan što je izbjegao veliku krizu spriječivši Trumpa da oslabi Savez.

Bude li on ponovno izabran, Rutte će morati upotrijebiti sve svoje diplomatsko umijeće koje je stekao u 13 godina vođenja Nizozemske kako bi spriječio slabljenje američke uloge u savezu.

Europski saveznici već ističu da su povećali potrošnju za obranu ne bi li primirili Trumpa i zadržali ga uz sebe.

Izborna pobjeda demokratske kandidatkinje Kamale Harris kratkoročno bi umirila NATO. No diplomati kažu da očekuju postupno američko udaljavanje od Europe jer se Washington sve više okreće Aziji, neovisno o tome tko bude predsjednik.

Potpora Ukrajini

I dok će problem zvan Trump možda nestati na izborima, goruće pitanja od kojeg Rutte sigurno neće moći pobjeći je situacija na bojištu u Ukrajini.

Članice NATO-a, predvođene SAD-om, osigurale su 99 posto strane vojne pomoći Kijevu od početka rata u veljači 2022.

Kako se rat približava četvrtoj godini, Rutte će imati ključnu ulogu u okupljanju ukrajinskih prijatelja kako ta potpora ne bi presušila.

Istodobno, sve su glasniji pozivi da se rješenje pokuša pronaći dogovorom.

NATO je na samitu u Washingtonu ovo ljeto preuzeo veću ulogu u koordinaciji slanja oružja Kijevu, tako da se izravno ne uključuje u rat i obećao “minimalno 40 milijardi eura pomoći za iduću godinu i pružati održivu sigurnosnu potporu da pobijedi”, po deklaraciji objavljenoj na kraju samita.

Pomoć Ukrajini bit će ponovno razmotrena na samitu NATO-a u lipnju iduće godine u Den Haagu. Saveznici su poručili da će “nastaviti podržavati Ukrajinu na njezinu nepovratnu putu do pune euroatlantske integracije, uključujući članstvo u NATO-u.”

Ukrajina želi ući u NATO, no SAD i Njemačka za sada blokiraju konkretan napredak po tom pitanju, premda će pritisak vjerojatno ponovno porasti. Balansiranje očekivanja Ukrajine i opreza vodećih članica NATO-a bit će za Ruttea velik izazov.

Sposobni za rat protiv Rusije?

Neovisno o tome kako se rat u Ukrajini bude razvijao, saveznici smatraju da će im Rusija biti prijetnja još desetljećima.

Prošle godine Savez je usvojio najobuhvatnije obrambene planove od kraja Hladnog rata koji imaju za cilj zaustavljanje potencijalnog napada iz Moskve. Premda dužnosnici insistiraju da bi saveznici svojom udruženom silom mogli u ovome trenutku poraziti rusku vojsku oslabljenu ratom u Ukrajini, Kremlj već radi na obnovi svojih snaga.

Rutteova glavna zadaća bit će da osigura da NATO bude spreman na sve, ali i da se pobrine tenzije ne prerastu u mogući nuklearni sukob s Rusijom. Neki saveznici smatraju da bi Rusija mogla pripremati potencijalni rat sa Savezom u roku od deset godina.

To članicama NATO-a ostavlja sve manje vremena da popune manjkove kad je riječ o ključnom naoružanju i ljudima koji su potrebni za provedbu novih planova. Na vrhu popisa su sustavi za protuzračnu obranu, projektili dalekog dometa i zalihe ključnog streljiva poput topničkih granata.

Zapadne tvrtke bile su slabo pripremljene za zahtjeve velikog rata u Ukrajini nakon desetljeća nedovoljnih ulaganja.

Proizvodnju oružja se povećava, ali Rutte će morati nastaviti vršiti pritisak kako bi osigurao da obrambena industrija bude spremna za taj cilj i da saveznici nastave nabavljati što je potrebno.

Za sve to bit će potrebno mnogo novca.

Deset godina nakon što je NATO odredio cilj da saveznici trebaju izdvajati dva posto svojeg BDP-a za obranu, samo 23 ih je to ove godine i ostvarilo.

Novi šef NATO-a morat će privesti redu one koji zaostaju i pobrinuti se da drugi ne posustanu.

Već postoje pozivi da Savez ide i dalje i značajno poveća potrošnju za obranu iznad sadašnjeg praga od dva posto. Za notorno škrtog Nizozemca Ruttea, koji je taj cilj kao nizozemski premijer ostvario tek u posljednjoj godini svojeg mandata, to bi moglo biti teško.

Prijetnja Kine

Nadalje, oči NATO-a sve su više uprte prema drugom potencijalnom suparniku – Kini.

Premda je NATO po svojem osnivačkom ugovoru vezan uz euroatlantsko područje, Washington sve više potiče saveznike da obraćaju veću pozornost na rizike koje predstavlja Peking.

Jačanje kineskog partnerstva s Rusijom osvijestilo je mnoge europske saveznike za tu prijetnju, pa NATO jača veze sa saveznicima kao što su Japan, Južna Koreja i Australija.

No neki, u prvom redu Francuska, oprezni su prema skretanju pozornosti NATO-a s njegova glavnog dvorišta i Rutte će morati pažljivo balansirati, prenosi Index.hr.

Objava NATO Danas dobiva novog šefa, odabran je jer zna kako s Trumpom pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U sklopu razvoja međunarodne suradnje Zadarske županije pokrenuta je regionalna suradnja s Zakarpatskom oblasti iz Ukrajine. U Domu županije goste iz Ukrajine primili su župan Božidar Longin, zamjenik župana Šime Vicković, predsjednik Županijske skupštine Zoran Šikić u pratnji županijskih pročelnika Katarine Miletić, Josipa Vidova, Marka Kolege i Željka Letinića.

U izaslanstvu ukrajinske Zakarpatske regionalne državne i vojne uprave bile su pročelnica pravne službe Ruslana Naturkach, pročelnica Odjela za turizam i odmarališta Marianna Hotra te Hanna Fazykoš, predsjednica Prizivnog suda Zakarpatske regije…

Tom su prigodom Zadarska županija i Zakarpatska oblast potpisale Memorandum o razumijevanju za uspostavu suradnje na trgovinsko-ekonomskom, znanstveno–tehničkom i kulturnom području.

Župan Longin je gostima iz Ukrajine predstavio razvojne potencijale Zadarske županije te istaknuo snažan razvoj naše županije koji prati niz investicija, prvenstveno u razvoju prometne i komunalne infrastrukture, kao i značajan rast gospodarstva. Dodao je kako je Zadarska županija dvije godine zaredom organizirala boravak djece iz obitelji ukrajinskih branitelja na svom području, kao znak snažne potpore ukrajinskom narodu za vrijeme agresije koju proživljavaju u svojoj domovini.

Gosti su istaknuli da izrazito cijene potporu prijateljskog hrvatskog naroda te su predstavili svoju, najzapadniju regiju Ukrajine, područje koje graniči s četiri europske države – Poljskom, Mađarskom, Slovačkom i Rumunjskom. Riječ je o regiji snažne gospodarske i turističke orijentacije koja trenutno nije zahvaćena ratnim razaranjima već služi kao utočište brojnim izbjeglicama i prometna komunikacija s državama Europske unije. Poručili su kako rade za pobjedu i na pobjedi, ali i za bolju budućnost poslije rata.

Tijekom sastanka raspravljalo se o nizu tema od zajedničkog interesa te poticanju razvijanja suradnje na raznim područjima gospodarstva, energetike, obrazovanja, kao i o mogućnostima rehabilitacije ukrajinskih branitelja u Hrvatskoj. Na temu rehabilitacije ratom pogođenih ukrajinskih obitelji i branitelja izaslanstvo Zakarpatske oblasti posjetilo je kompleks Psihijatrijske bolnice Ugljan gdje je ravnatelj Mladen Mavar predstavio planirane projekte proširenja bolničkih kapaciteta te energetske obnove postojećih zgrada bolničkog  kompleksa.

Ukrajinsko izaslanstvo je tijekom boravka u Zadarskoj županiji održalo i radni sastanak s predstavnicima Županijskog suda u Zadru – predsjednikom Odjela za kazneno pravo Hrvojem Viskovićem i sutkinjom Dijanom Grancarić. Kroz razgovor su razmijenili iskustva i primjere sudske prakse s ciljem poticanja međusobne razmjene znanja i jačanja suradnje…

Objava UKRAJINSKI GOSTI Zadarska županija pokrenula regionalnu suradnju sa Zakarpatskom oblasti pojavila se prvi puta na Antena Zadar.