I jučerašnja sjednica Vlade prošla je bez odluke o imenovanju bivšeg zadarskog dožupana Šime Vickovića. Prema informacijama iz HDZ-a, Vickoviću je njegov dužnosnički status trebao biti riješen do kraja siječnja, stoga se jučer u Zadru s nestrpljenjem iščekivala zadnja Vladina sjednica.

Naime, za danas je sazvana još jedna, ali riječ je o izvanrednoj tematskoj sjednici povodom objave drugog Ekonomskog pregleda Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj za Hrvatsku, na kojoj će sudjelovati i glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann.

Dakle, nema šanse da će se danas išta odlučivati o kadrovima, osobito nakon jučerašnjeg Vladina priopćenja medijima kojim su izvijestili o najnovijim imenovanjima državnih službenika, među kojima, dakle, nema ništa o bivšem zadarskom dožupanu.

Vicković je, naime, još 9. prosinca ostao bez prava na punu plaću s obzirom da je iskoristio mjeru bivših dužnosnika 6 plus 6. S mjesta dožupana otišao je nakon lokalnih izbora kada je novo HDZ-ovo rukovodstvo 9. lipnja preuzelo Županiju.

Već tada se govorilo kako mu je stranka riješila mjesto u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, međutim, ni gotovo osam mjeseci od odlaska s bivše dužnosti za Viskovića još nema ničeg novog.

U kontekstu nove funkcije spominjalo se mjesto državnog tajnika u navedenom ministarstvu, što bi bivšem dožupanu doista bio velik napredak u karijeri. No, Visković sve ovo vrijeme ipak prima plaću, odnosno nije nezbrinut, te ostaje vidjeti koju će funkciju za njega riješiti županijski HDZ i središnjica u Zagrebu.

Objava SJEDNICA BEZ ODLUKE O VICKOVIĆU Bivšem dožupanu Vlada još uvijek nije našla posao pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava ODLUČILA VLADA Od ponoći poskupljuje gorivo pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas predstavnike Saveza udruga branitelja radnika Republike Hrvatske, na čelu s predsjednikom Saveza Sinišom Mastelićem. Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek i glavna državna rizničarka Danijela Stepić.

Na sastanku se razgovaralo o provedbi Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Naglasak je stavljen na daljnje unaprjeđenje prava zaposlenih hrvatskih branitelja, kao i na pitanja koje se tiču stjecanja prava iz mirovinskog osiguranja.

Premijer Plenković podsjetio je da je Vlada, na inicijativu potpredsjednika Medveda, donijela brojne akte kojima je ispravila nepravde iz ranijih vremena te poboljšala prava hrvatskih branitelja.

Izrazio je podršku daljnjem radu Saveza udruga branitelja radnika Republike Hrvatske te drugih braniteljskih udruga diljem Hrvatske, naglasivši da Vlada ostaje snažno posvećena zaštiti digniteta i povećanju kvalitete života hrvatskih branitelja.

Objava ODRŽAN SASTANAK Vlada ostaje snažno posvećena zaštiti digniteta i povećanju kvalitete života hrvatskih branitelja pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar turizma i sporta Tonči Glavina prošlog tjedna su u Zagrebu dodijelili 150 ugovora vrijednih 25,5 milijuna eura, namijenjenih za obnovu i izgradnju sportske infrastrukture te održavanje velikih međunarodnih sportskih natjecanja u 2025. godini.

Dodijeljeni ugovori potpisani su temeljem odluka o odabiru dostavljenih zahtjeva i projektnih prijedloga na javni poziv za iskaz interesa za spomenute namjene, a radi se o 113 ugovora za obnovu i izgradnju sportske infrastrukture u iznosu od 20 milijuna eura, te 37 ugovora za velika međunarodna sportska natjecanja u iznosu od 5,5 milijuna eura.

Kroz ove projekte u 2025. godini sufinancirat će se izgradnja i obnova 3 atletske staze, 11 teniskih terena, 52 nogometna terena, uključujući velike i male te umjetnu i prirodnu travu, 17 vanjskih sportskih igrališta, 16 sportskih dvorana, 9 vanjskih fitness zona te još 5 sportskih borilišta.

Tom prigodom – izvještava nas Mile Marić iz Grada Benkovca- u nazočnosti premijera Andreja Plenkovića i ministra turizma i sporta Tonča Glavine ugovor je preuzeo Tomislav Bulić, gradonačelnik Benkovca.

Benkovcu je na temelju prijave Razvojne agencije Grada Benkovca na javni poziv Ministarstva turizma i sporta za sufinaciranje izgradnje, obnove održavanja, opremanja i rekonstrukcije sportskih građevina za 2025. godinu, za izgradnju SRC Benkovac – malonogometno igralište Ministarstvo turizma i sporta odobreno 45.000,00 eura. Ukupna vrijednost projekta iznosi 80.207,23 eura, Grad Benkovac osigurava sredstva u iznosu od 35.207,23 eura, dok planirani doprinos Ministarstva turizma i sporta iznosi 45.000 eura  (56%).

Provedbom aktivnosti projekta “Izgradnja SRC Benkovac“ – o čemu smo već pisali-doprinijet će se proširenju lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo i utjecat će na poboljšanje životnih uvjeta u Gradu Benkovcu. Realzacijom projekta pozitivno će se utjecati na povećanje uključenosti svih dobnih skupina u sportske aktivnosti i snažniju promociju zdravog i aktivnog načina života.

Objava U SKLOPU SRC BENKOVAC Gradu Benkovcu ugovor u vrijednostu 45.000 eura za izgradnju malonogometnog igrališta pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je danas širenje popisa proizvoda s ograničenim cijenama.

Na popisu će biti 50 proizvoda, među kojima i kruh, rekao je ministar.

RTL je objavio za kojih bi 20 novih proizvoda cijena od idućeg mjeseca trebala biti ograničena.

Cijene još uvijek- piše Index–  nisu poznate… To su:

pšenični polubijeli kruh
instant palenta u pakiranju od jednog kilograma
sitne zobene pahuljice od pola kilograma
smrznuti oslić bez glave
šunka u ovitku
čajna pašteta
sardina u biljnom ulju
maslac
svježi kravlji sir od 500 grama
svježa naranče
banane
crveni luk
zelena salata kristalka
kelj
cvjetača
smrznuti grašak u pakiranju od 400 do 500 grama
mljevena kava od kilogram
junetina bez kosti.
deterdžent u prahu za strojno pranje rublja u pakiranju od 3 do 4 kilograma
tekući deterdžent za ručno pranje posuđa u pakiranju od 400 i 500 mililitara.

Ovo su pak proizvodi kojima je ranije ograničena cijena:

jestivo suncokretovo ulje po litri (1.72 eura)
UHT mlijeko s 2,8 % mliječne masti po litri (1.03 eura)
bijeli kristalni šećer po kilogramu (1.33 eura)
brašno tip T-550 glatko po kilogramu (0.80 eura)
brašno tip T-400 oštro po kilogramu (0.83 eura)
svinjsko mljeveno upakirano meso (pakirano u kontroliranoj atmosferi) po kilogramu (4.11 eura)
pile cijelo po kilogramu (3.32 eura)
jogurt, čašica i bočica 180 grama/200 grama (0.49 eura)
polutvrdi sir Gouda blok za narezivanje po kilogramu (6.49 eura)
riža dugo zrno po kilogramu (2.29 eura)
špageti 500 grama (1.09 eura)
svježa jaja razred M, kavezni uzgoj 10 komada (2.45 eura)
svinjski vrat bez kosti po kilogramu (5.49 eura)
hrenovke pileće/pureće, pakiranje po kilogramu (2.69 eura)
hamburger slanina po kilogramu (6.99 eura)
mrkva u rinfuzi po kilogramu (0.89 eura)
šareni grah u rinfuzi po kilogramu (1.99 eura)
pasirana rajčica tetrapak 500 mililitara (1.09 eur)
limun u rinfuzi po kilogramu (1.49 eura)
jabuka Gala u rinfuzi po kilogramu (1.39 eura)
mliječna čokolada tabla, bez dodataka u pakiranju od 80 do 100 grama (1.29 eura)
sirup sa šećerom po litri (2.99 eura)
pasta za zube 125 mililitara (2.99 eura)
gel za tuširanje muški i ženski 250 mililitara (2.99 eura)
šampon od jedne litre (3.49 eur)
toaletni papir troslojni 10 rola (2.99 eur)
higijenski ulošci standardni po komadu (0.25 eura)
pelene standardne po komadu (0.30 eura)
krumpir pet kilograma (3.99 eur)
juneći vrat s kostima po kilogramu (6.99 eura).

Objava DONOSIMO POPIS ARTIKALA Ovo je 20 proizvoda kojima bi trebala biti ograničena cijena! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela novi Etički kodeks državnih službenika i namještenika kojim se, između ostalog, u odnosu na stari jasnije reguliraju pravila njihova ponašanja, uspostavlja informacijski sustav eEtika, definiraju nadležnosti povjerenika za etiku.

Objava VLADA IZGLASALA Novi Etički kodeks državnih službenika i namještenika pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava ODLUKA VLADE Donesen nacionalni program upravljanja kibernetičkim krizama pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U prvoj godini trećeg mandata predsjedanja Vladom, HDZ i Andrej Plenković dobili su nakon parlamentarnih izbora novog koalicijskog partnera – Domovinski pokret, nastavljeno je s poslijepotresnom obnovom, a kraj godine obilježio je pad Vilija Beroša kao ministra zdravstva.

Turbulentni pregovori o sastavljanju nove većine, koji su nakon travanjskih izbora potrajali gotovo mjesec dana, rezultirali su koalicijom HDZ-a, DP-a, HSLS-a, HDS-a, HNS-a, HSU-a i dijela nacionalnih manjina. Izvršnu su vlast, na zahtjev DP-a, morali napustiti predstavnici srpske manjine i njihov SDSS, a nova, 16. Vlada RH, s radom je počela 17. svibnja.

Junior partneri dobili su tri ministarske pozicije u Vladi, koja je formirana i s dva ministarstva više u odnosu na prethodnu, pa ih je sada ukupno 18. Iz kvote DP-a novim su ministrima imenovani Josip Dabro, Ante Šušnjar i Ivan Šipić.

Malenica nastavio karijeru u Saboru

Zbog toga, ali i odlaska nekih HDZ-ovih ministara svojom voljom, došlo je i do rošade na čelnim pozicijama u pojedinim ministarstvima. Dabro je naslijedio Mariju Vučković u Ministarstvu poljoprivrede, kojemu je dodan i resor šumarstva i ribarstva, a Vučković je preuzela novoosnovano Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Šušnjar je od Damira Habijana preuzeo Ministarstvo gospodarstva, dok je Habijan “prešao” u Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, pri čemu je digitalna transformacija također novoformirani resor u tom Ministarstvu. Habijan je uz to zamijenio i Ivana Malenicu, koji je napustio Vladu, a političku karijeru nastavio u Hrvatskom saboru.

Vlada je osnovala još jedno novo ministarstvo – demografije i useljeništva, na čije je čelo došao Šipić. Nikolina Brnjac napustila je Ministarstvo turizma i sporta, a mjesto ministrice zamijenila pozicijom zastupnice u Europskom parlamentu, dok je na čelo Ministarstva došao Tonči Glavina, dotadašnji državni tajnik u tom ministarstvu.

Uhićen Beroš

Zbog akcije USKOK-a, Vlada je mjesec i pol prije kraja ove godine ostala i bez ministra zdravstva Vilija Beroša, koji je završio u istražnom zatvoru zbog sumnje u namještanje natječaja za određenu tvrtku prilikom nabave medicinskih uređaja, ali i njihovu preplaćenost, zbog čega ga je premijer Plenković odmah razriješio dužnosti. Vrlo brzo Vlada je dobila novu članicu – Ministarstvo zdravstva preuzela je Irena Hrstić.

Fokus rada Vlade bio je na dodatnom ubrzanju poslijepotresne obnove, poreznoj reformi, nastavku povećanja plaća, kako građanima, tako i sebi i svim dužnosnicima, stambenoj politici, demografskoj obnovi, ali i nabavi vojne opreme.

Tako je do sada, prema posljednjim podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za područje obuhvaćeno petrinjskim i zagrebačkim potresom, obnova završila na 12.747 objekata od čega na 12.058 privatnih zgrada i kuća koje obuhvaćaju 48.018 stambene jedinice te na 689 javnih zgrada i objekata infrastrukture.

Trenutno je u obnovi na području zagrebačkog i petrinjskog potresa 1938 gradilišta (1721 privatnih zgrada i kuća te 217 zgrada javne namjene i objekata infrastrukture), izgrađeno je 309 kuća dok je njih 283 u postupku gradnje. Izrađen je i predstavljen i Nacionalni plan stambene politike kojem je cilj priuštivo i održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja.

Limitiranje kratkoročnog najma

Donesena je i Strategija demografske revitalizacije Hrvatske do 2033. koja kao dva temeljna strateška cilja definira – izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade te uravnoteženu mobilnost stanovništva, a ukupni troškovi provedbe planirani su u iznosu od 9.6 milijardi eura.

Vlada je predložila, a Hrvatski sabor usvojio i Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, kojim će se između ostalog ograničiti prenamjena stanova u komercijalne svrhe. Cilj je limitirati kratkoročni najam i povećati ponudu stanova za dugoročni najam.

Donošenjem novih uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijenata za obračun plaće završena je reforma sustava plaća u državnoj službi i javnim službama te su one za 244.000 službenika i namještenika u travnju porasle za 32 posto u odnosu na 2023. godinu, a broj naziva radnih mjesta smanjen je za 1155 te je uveden dodatak za učinkovitost u radu.

Povećani koeficijenti djelatnim vojnim osobama

Po prvi put nakon 2008. godine djelatnim vojnim osobama povećani koeficijenti za izračun plaće – najviše, oko 40 posto, onima s najnižim koeficijentima (vojnici i dočasnici) te bruto plaća vojnika sada iznosi 1515 eura (prije 1103). Povećana je i naknada za služenje dragovoljnog vojnog osposobljavanja sa 700 na 900 eura.

Donesene su i odluke o nabavi osam raketnih lansera HIMARS s pripadajućim raketama i opremom, koji će biti isporučeni 2028. i vrijedni su 290 milijuna dolara, potpisan je i ugovor o nabavi besposadnog zrakoplovnog sustava Bayraktar TB2 (šest modernih, naoružanih besposadnih letjelica), vrijedan 67.01 milijun eura (bez PDV-a) koji će u operativnoj uporabi Hrvatske vojske biti do kraja rujna iduće godine.

U Hrvatsku su tijekom godine počeli stizati i prvi višenamjenski borbeni avioni Rafale, a do kraja travnja iduće godine trebao bi stići i posljednji – 12., pa će Hrvatsko ratno zrakoplovstvo tada imati kompletu eskadrilu.

Sjednice ukupno trajale 46 sati

U ovoj godini Vlada je održala ukupno 87 sjednica, od toga telefonskih 36, a ukupno je na njima bilo 1186 točaka dnevnoga reda pri čemu su se na usklađivanje sa zakonodavstvom EU odnosile 74 točke, a sjednice su sveukupno trajale 46 sati.

Na vladin prijedlog Hrvatski sabor donio je 91 zakon (usklađivanje sa zakonodavstvom EU njih 35). Vlada je donijela ukupno 1716 akata, a ukupno je bilo 158 utvrđenih prijedloga zakona. Bila su dva prijedloga državnog proračuna, 118 uredbi, 534 odluke, 63 prijedloga odluka drugim tijelima, 398 zaključaka i 443 rješenja.

U ovoj je godini Vlada razmotrila 83 strateška i analitička materijala, stajališta te informacije, a Saboru je uputila 21 izvješće, 94 mišljenja, a odgovorila je i na dvije interpelacije o svome radu te se očitovala na jedan prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja te odgovorila na 15 zastupničkih pitanja. Ustavnome sudu uputila je tri akta, kao i Upravnome sudu, piše Index.hr.

Objava NIZ PROMJENA Vlada u 2024. godini pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Turistička 2024. bila je iznimno uspješna s rastom svih pokazatelja, a slična bi mogla biti i 2025. uz oprez i mudrost pri formiranju cijena, poručili su u četvrtak s konferencije za medije ministar turizma i sporta Tonči Glavina i direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

Glavina je rekao da će 2024. godina završiti s više od 21 milijuna turista i oko 108 milijuna noćenja, što su porasti od tri i jedan posto u odnosu na 2023. godinu. “Porast se očekuje i od prihoda od turizma”, kazao je.

Turističku 2024. je ocijenio rekordnom po rezultatima, posebno onima u pred i posezoni. To je prema njegovim riječima cilj svih dokumenata i planova – da Hrvatska postane cjelogodišnja održiva destinacija.

Stoga je bitnim označio nastavak reforme k transformaciji turizma u zemlji koja zna njime upravljati.

To se prema njegovom mišljenju postiže i donošenjem paketa zakonskih izmjena ove godine kojim se rješava jedan od najvećih izazova – neodrživost postojeće strukture smještajnih kapaciteta.

“Nisu održivi objekti koji rade 60 dana u godini odnosno samo sezonski, nego radimo sve da se što više ljudi ozbiljno bavi turizmom cijele godine, da se ne iseljavaju, ne napuštaju gradove i ne prosvjeduju protiv turizma“, naglasio je Glavina.

Apel za cjenovnu konkurentnost

I on i Staničić su ponovili apel za oprez i mudrost s cijenama, kako bi Hrvatska zadržala cjenovnu konkurentnost odnosno dobar omjer cijene i kvalitete

No, iako se ne mogu miješati u cijene pojedinih dionika, niti ih natjerati na spuštanje, jer ih određuju ponuda i potražnja, ipak smatraju da i pri investicijama koje donose porast kvalitete i dodanu vrijednost treba paziti da primjerice usluge u hotelu s četiri zvjezdice budu slične takvima u konkurentskim zemljama.

Govoreći o tome, Glavina je rekao i da je najveće, ali neopravdano povećanje cijena ove godine bilo kod sezonskih objekata u ugostiteljstvu, smještaju, i na plažama, koji rade oko tri mjeseca ljeti, a cilj je da se broj takvih smanji jer ne pridonose razvoju ni održivosti.

Agresivna konkurencija

“Konkurencija je za 2025. vrlo ‘agresivna’, u promociji, puno ulaže, a nadmetat će se i cijenama koje će za Europljane biti prioritetne pri odabiru destinacija za odmor i putovanja”, istaknuo je Staničić.

Najavio je da će HTZ nastaviti snažnu promociju u idućih nekoliko mjeseci na mnogim tržištima, sajmovima, prezentacijama i sl.

Glavina je još iznio da je Ministarstvo turizma i sporta zbog svih planova i važnosti ta dva sektora dobilo jedno od najvećih povećanja proračuna, od oko 40 posto u odnosu na 2024., u čemu je samo za sport povećanje oko 30 posto, piše Index.hr.

Objava VLADA ZAOŠTRILA POREZE IZNAJMLJIVAČIMA Sad ih poziva da paze s dizanjem cijena pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je u četvrtak da će se u idućim godinama, vjerojatno od početka 2026., dodatno povećati porezno opterećenje za “rentijere” u turizmu, čime će se napraviti distinkcija između njih i “domaćina”.

Te izmjene uključuju i podizanje poreznog maksimuma koji lokalne jedinice mogu odrediti po kvadratu stambene jedinice za kratkoročni, turistički najam, na osam eura, kao i rast paušalnog oporezivanja kreveta u turizmu, no pritom nisu prepoznati instituti “domaćina” i “rentijera”. Stoga, na prijedlog ministra turizma i sporta Tončija Glavine, ideja je da se napravi distinkcija u pogledu poreznog tretmana između “domaćina u turizmu”, to jest onih koji uslugu smještaja pružaju u objektima u kojima žive, te “pravih rentijera”.

Kako je pojasnio Primorac, “rentijeri” će tako biti u još nepovoljnijem poreznom tretmanu, dakle porezno opterećenje za njih će biti još veće. To drugim riječima znači da kada do izmjena dođe, što je u resoru Ministarstva turizma, neće biti rasterećenja, već će onima koji će biti prepoznati kao domaćini “bazu” predstavljati trenutno predložena razina poreznog opterećenja, dok će se u idućim godinama dodatnim izmjenama dodatno oporezovati djelatnost “rentijera”.To znači da će od 1. siječnja 2025. svi imati istu razinu poreznog opterećenja, dok bi od 2026. ono trebalo rasti za “rentijere”. “Radi se o poreznim promjenama koje će stupiti na snagu od 1. siječnja 2026. Trenutno o tome razgovaramo, tako da je doista prerano da govorimo o bilo kakvim konkretnim detaljima u tom smislu”, rekao je Primorac, odgovorivši na pitanje koliko bi to opterećenje za rentijere trebalo rasti.

Podsjetio je da je trenutno predloženim poreznim izmjenama ambicija izjednačiti porezno opterećenje dugoročnog i kratkoročnog najma, s obzirom da je potonji dosad uživao određeni povlašteni status. Naime, u turizmu se plaća paušalni porez po krevetu, a Vlada tako od 1. siječnja predviđa nove raspone za utvrđivanje visine tih paušala, a sukladno indeksu turističke razvijenosti. Općine i gradovi će tako autonomno donositi odluku o visini tog poreza, no unutar raspona koji će iznositi između 150 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.

Primorac je podsjetio da trenutno porezno opterećenje za dugoročno iznajmljivanje nekretnine iznosi 8,4 posto, dok izračuni za kratkoročni najam govore o oko tek dva posto.

“To znači da je porezno opterećenje kratkoročnog najma bilo potrebno povećati četiri puta kako bi se dosegnulo opterećenje od 8,4 posto. To je značajno povećanje, ali govori samo koliko je zapravo postojeće porezno opterećenje bilo prenisko. Mi na ovaj način samo izjednačavamo razinu poreznog opterećenja dugoročnog i kratkoročnog najma”, izjavio je Primorac.

Rekao je i da je porezno opterećenje najma, kako kratkoročnog tako i dugoročnog, i dalje značajno niže od opterećenja ostalih izvora dohodaka, primjerice plaća. Tako je u budućnosti moguće da bi se porezno opterećenje najma moglo povećavati. “To ne bi bilo ništa neobično niti bi bilo ekonomski nelogično”, ocijenio je ministar financija.

Na pitanje novinara zašto država ne oporezuje svoje nekretnine koje ne koristi, što je i propisano zakonskim prijedlogom, Primorac je rekao da državi nije ambicija da njeni prostori stoje prazni, a da je i nedavno predstavljenom nacionalnom stambenom strategijom predviđeno njihovo stavljanje u funkciju.

Međutim, nije se vidjela svrha da država taj porez plaća, jer bi to značilo da ga plaća “de facto” novcem poreznih obveznika pojedinim jedinicama lokalne samouprave, a pri čemu bi ponovno kod sebe zadržavala 20 posto tog poreza.

“Iskreno, to nam se činilo kao računovodstveno-porezno tehnička pojava za koju nismo uopće shvatili koji bi joj bio cilj, osim kao nekakvog kažnjavanja samih sebe”, ocijenio je Primorac.

Naime, kako je predviđeno predloženim zakonskim izmjenama, 80 posto prihoda od poreza na nekretnine će ići jedinici lokalne samouprave, a 20 posto u državni proračun, s tim da će se tih 20 posto redistribuirati jedinicama čiji će prihodi po osnovi ovog poreza biti manji.

Primorac je napomenuo i da iz rasprava koje je slušao na tu temu dobio dojam da mnogi “državu poistovjećuju s Vladom”, pa bi na ovaj način trebalo Vladu kazniti. “Međutim, mi državu doživljavamo malo drugačije. Država nije Vladina, već svih građana Hrvatske, pa nema smisla da sami sebi plaćaju porez na određeni dio nekretnina”, smatra Primorac.

Objava NOVI UDAR NA MALE IZJAMLJIVAČE? Uvodi se pojam “domaćin”, evo o čemu je riječ… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.