Sir Alfred Joseph Hitchcock rođen je 13. kolovoza 1899. godine u Leytonstoneu, predgrađu Londona, kao najmlađe dijete trgovca Williama Hitchcocka i njegove supruge Emme Jane (rođene Whelan).

Odrastao je u katoličkoj obitelji, pohađajući isusovački koledž sv. Ignacija u Stamford Hillu. Njegovo djetinjstvo- piše Index– bilo je usamljeno, a poznata anegdota o tome kako ga je otac poslao u policijsku postaju s pismom nakon dječje neposlušnosti navodno je utjecala na njegov doživotni strah od policije, što se odrazilo u mnogim njegovim filmovima.

Nakon očeve smrti u dobi od 14 godina, Hitchcock je napustio školu i upisao se u Školu inženjerstva i navigacije, gdje je stekao tehničke vještine. Kasnije je radio kao crtač i dizajner reklama u telefonskoj tvrtki, dok je paralelno pohađao tečajeve umjetnosti na Sveučilištu u Londonu, pokazujući interes za grafički dizajn.

Hitchcock je u filmsku industriju ušao 1919. godine kao dizajner naslovnih kartica za američku kompaniju Famous Players-Lasky u Londonu. Godine 1922. pridružio se Gainsborough Picturesu pod producentom Michaelom Balconom, gdje je radio kao asistent redatelja, scenarist i dizajner. Njegov redateljski debi bio je nijemi film “Vrt užitaka” (The Pleasure Garden, 1925.), sniman u Njemačkoj, gdje je učio od ekspresionističkih redatelja poput F. W. Murnaua.

Njegov prvi značajan uspjeh bio je pak “Stanar” (The Lodger: A Story of the London Fog, 1926.), triler koji je uveo teme nevino optuženog čovjeka i njegove poznate cameo uloge, godine 1926. oženio se Almom Reville, svojom asistenticom i bliskom suradnicom, s kojom je dobio kćer Patriciju 1928. Alma je bila ključna u njegovoj karijeri, pišući scenarije i surađujući na svim njegovim filmovima, često bez službenog priznanja.

Hitchcockov prvi zvučni film, “Ucjena” (Blackmail, 1929.), bio je pionirski doseg u britanskoj kinematografiji, sniman u British Museumu, čime je započeo njegov zaštitni znak korištenja poznatih lokacija. U ranim tridesetima, radeći za Gaumont-British, snimio je filmove poput “Čovjek koji je previše znao” (1934.) i “39 stepenica” (1935.), koji su ga etablirali kao vodećeg britanskog redatelja.

Film “Gospođa koja nestaje” (The Lady Vanishes, 1938.) donio mu je nagradu njujorških kritičara za najboljeg redatelja, označivši vrhunac njegove britanske karijere, godine 1940. Hitchcock se preselio u Hollywood, gdje je njegov prvi američki film, “Rebecca” (1940.), osvojio Oscara za najbolji film, a Hitchcock je dobio prvu nominaciju za najboljeg redatelja.

Slijedili su filmovi poput “Sumnja” (Suspicion, 1941.), “Sjenka sumnje” (Shadow of a Doubt, 1943.) i “Ozloglašena” (Notorious, 1946.), koji su pokazali njegovu sposobnost stvaranja napetosti i kompleksnih likova.

Pedesete su bile zlatno doba njegove karijere s klasicima poput “Nepoznati iz Nord-ekspresa” (Strangers on a Train, 1951.), “Prozor u dvorište” (Rear Window, 1954.), “Vrtoglavica” (Vertigo, 1958.) i “Sjever-sjeverozapad” (North by Northwest, 1959.). Film “Psiho” (Psycho, 1960.) postao je njegov najveći komercijalni uspjeh i revolucionirao horor žanr, dok su “Ptice” (The Birds, 1963.) dodatno učvrstile njegov status majstora horora.

Hitchcockova karijera počela je slabiti šezdesetih godina, iako su filmovi poput “Marnie” (1964.) i “Mahnitost” (Frenzy, 1972.) pokazali njegovu spremnost za eksperimentiranje. Njegov posljednji film, “Obiteljska zavjera” (Family Plot, 1976.), bio je lagani triler koji je zadržao njegov prepoznatljivi stil.

Unatoč pet nominacija za Oscara za najboljeg redatelja, Hitchcock nikada nije osvojio tu nagradu, ali je 1967. dobio počasnog Oscara (Irving G. Thalberg Memorial Award). Dobio je i BAFTA Fellowship (1971.), AFI Life Achievement Award (1979.) te vitešku titulu od kraljice Elizabete II. 1980. godine, nekoliko mjeseci prije smrti.

Hitchcock je preminuo 29. travnja 1980. od zatajenja bubrega u svom domu u Bel-Airu, Los Angeles, u dobi od 80 godina, uz suprugu Almu i kćer Patriciju. Njegovo tijelo je kremirano, a nije bilo javnog sprovoda.

Hitchcock je poznat kao “Majstor neizvjesnosti” zbog svoje sposobnosti stvaranja napetosti kroz precizno kadriranje, montažu i kretanje kamere. Njegovi filmovi često istražuju teme nevino optuženih, moralne dvosmislenosti i voajerizma, pretvarajući gledatelje u sudionike priče. Korištenje crnog humora, ironije i šokantnih obrata, zajedno s dubokom psihološkom podlogom, učinilo ga je jedinstvenim stilistom. Njegove inovacije uključuju duge kadrove (“Konopac”, 1948.), korištenje subjektivne kamere i ikonične scene poput tuširanja u “Psihu”. Također je bio pionir u korištenju zvučnog dizajna i glazbe, surađujući sa skladateljima poput Bernarda Herrmanna.

Hitchcock je režirao preko 50 filmova tijekom šest desetljeća, od kojih su mnogi i danas predmet proučavanja. Film “Vrtoglavica” 2012. godine proglašen je najboljim filmom svih vremena u anketi britanskog časopisa Sight & Sound. Devet njegovih filmova uvršteno je u američki Nacionalni filmski registar, uključujući “Sjenku sumnje”, koju je smatrao svojim osobnim favoritom. Bio je domaćin i producent TV serije “Alfred Hitchcock vam predstavlja” (1955.–1965.), što ga je učinilo prepoznatljivim široj publici. Njegovo ime postalo je sinonim za neizvjesnost, a njegov utjecaj vidljiv je u radu modernih redatelja poput Martina Scorsesea i Davida Finchera.

Hitchcock se pojavio u cameo ulogama u 39 svojih filmova, često kao šala za publiku. Imao je fobiju od jaja, opisujući ih kao odvratne zbog njihove teksture, poznavao je hrvatsku obalu, a navodno je nazvao zalazak sunca na zadarskoj rivi “najljepšim na svijetu”…

Objava DANAS BI SLAVIO ROĐENDAN Sir Alfred Joseph Hitchcock, legenda koja je svjetski proslavila zadarski zalazak sunca pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Već i ptice na grani znaju da Zadar ima najljepši zalazak Sunca na svijetu, barem ako je vjerovati Hitchcooku. Stoga je za brojne turiste i posjetitelje odlazak na Pozdrav Suncu za vrijeme zalaska definitivno na must-see listi, a sinoć smo se u to mogli i uvjeriti.

Mnoštvo se sinoć okupilo na Pozdravu Suncu te došlo – pozdraviti Sunce. Nebo je, osim zalazećim Suncem, bilo prošarano mnoštvom oblaka, i naravno malo prigušeno afričkim pijeskom te je bilo prava divota za gledati.

Atmosfera je bila gotovo kao na koncertu – bezbroj mobitela se moglo vidjeti u zraku kojima mnogi snimaju Sunce kao kakvog izvođača na pozornici. Kada je ono zašlo ljudi su ponovno, baš kao i na koncertu, zapljeskali, a neke se moglo čak i čuti kako mu se zahvaljuju.

Kako je to izgledalo možete provjeriti u galeriji ispod teksta…

Objava ZADARSKI ZALAZAK Mnoštvo se okupilo na Pozdravu Suncu i – pozdravilo Sunce pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Hrvatski grad našao se na listi najljepših mjesta za gledanje zalaska sunca u Europi.

Riječ je naravno o Zadru čije je zalaske sunca i Alfred Hitchcock smatrao najljepšima na svijetu. I mi…

Britanski portal LeaseCar.uk objavio je popis mjesta diljem Europe za ljubitelje zalaska sunca koji planiraju ljetovanje. “Zalasci sunca su spektakularan prizor koji mnogi od nas vole vidjeti. Mnogi ljubitelji zalaska sunca oglasili su se na društvenim mrežama kako bi podijelili slike svojih najljepših ‘otkrića’. Postoje zadivljujuća mjesta diljem Europe za promatranje zalaska sunca. Želimo podijeliti devet lokacija koje mnogi opisuju kao najbolja mjesta za uživanje u zalasku sunca”, poručili su s portala.

Ovo je popis od devet mjesta s najljepšim zalascima sunca, prema britanskom portalu, a prenosi Index:

Dvorac Oia, Santorini

Porto, Jardin Do Morro, Portugal

Parc del Guinardó, Barcelona

Val d’Orcia, Toskana, Italija

Riegrovy sady, Prag

Zadar, Hrvatska

Primrose Hill, London

Kerry Cliffs, okrug Kerry, Irska i…

Masiv Vercors, Francuska.

Objava NAMA JE NA BROJU 1: Zadar na popisu 9 mjesta u Europi s najljepšim zalaskom sunca pojavila se prvi puta na Antena Zadar.