Prema analizi podataka FINA-e o izvršenju proračuna, hrvatski gradovi su u 2024. za zaštitu okoliša izdvojili 133,77 posto ili 248 milijuna eura više nego u 2023., pri čemu je njih 18 iz svojih proračuna izdvojilo iznad 10 posto sredstava, dok je izdvajanja za 100 i više posto povećalo njih čak 37, ili skoro trećina. Najviše su novca po stanovniku na tom polju u promatranoj godini izdvojili Biograd na Moru, Hrvatska Kostajnica, Nin, Varaždin, Umag…, a gotovo isti su s ponešto izmijenjenim redoslijedom, konkretno: Hrvatska Kostajnica, Biograd na Moru, Varaždin, Našice, Nin… u navedenom razdoblju prednjačili i po udjelu izdvajanja iz ukupnog budžeta. Prema nominalnom povećanju izdvajanja u vrhu su se pak lani izdvojili – Varaždin, Umag, Biograd na Moru, Rijeka, Petrinja, Garešnica…, a postotnim porastom u odnosu na 2023. – Vis, Garešnica, Korčula, Orahovica, Rab, Hvar, Nova Gradiška…

U Republici Hrvatskoj posebna se pažnja posljednjih desetljeća usmjerava na gospodarenje otpadom – saniranje odlagališta, izgradnju reciklažnih dvorišta, nabavku spremnika za odvojeno prikupljanje otpada i sustavnu edukaciju građana, ali i na projekte vezane uz obnovljive izvore energije, očuvanje bioraznolikosti i prilagodbu klimatskim promjenama.

Pritisak na jedinice lokalne samouprave pritom je sve veći jer im, uz obveze, prijete i kazne, a prilike koje su postojale u prethodnom razdoblju nisu u potpunosti iskorištene: primjerice od raspoloživih 475 milijuna eura za razvoj centara za gospodarenje otpadom, iskorišten je do danas tek manji dio sredstava. Istodobno, novi ciljevi već su postavljeni: do 2025. trebalo bi reciklirati 55 posto komunalnog otpada, a do 2035. čak 65 posto otpada. Realizacija tih ciljeva zahtijeva usklađeno djelovanje lokalne i državne razine, znatna dodatna ulaganja i jasniju strategiju koja povezuje prikupljanje, obradu i konačno zbrinjavanje komunalnog otpada.

Gradovi u većini, međutim, iako malo po malo, ali ipak, pokazaju da žele i znaju odgovoriti na postavljene eko-izazove i da su u stanju podići svijest svojih građana i ulagati u zelene politike, a zaštita okoliša postaje jedno od ključnih pitanja lokalnih uprava. U sljedećem razdoblju dodatnu priliku pružaju fondovi Europske unije i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kroz koje je samo kroz 2025. predviđeno više od pola milijarde eura namijenjenih upravo ulaganju u održive projekte, od sanacije otpada do proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Na gradovima je da iskoriste tu priliku i nastave podizati standarde zaštite okoliša u svojim sredinama.

Provjerili su na portalu Gradonačelnik.hr u najnovijoj analizi kakva je situacija bila prošle godine (najaktualniji dostupni podaci Ministarstva financija), tj. koliko su gradovi iz konsolidiranih proračuna u 2024. izdvojili za čistoću svog okružja, aktivnosti, mjere, programe i projekte u cilju zaštite okoliša…

Promatramo li spomenuta izdvajanja po stanovniku, najbolje je rangiran –Biograd na Moru sa 778,43 eura ‘per capita’, zatim u poretku idu Hrvatska Kostajnica – 671,73 i Nin – 359,18 eura, a na četvrtom mjestu je Varaždin s 333,14 prosječno izdvojenih eura. Među deset prvih na popisu su i Umag, Senj, Petrinja, pa još jedan, treći, iz Zadarske županije, Obrovac, onda Garešnica i Glina, čija izdvajanja se kreću između 328,73 i 171,89 eura po glavi stanovnika. Točno 100 i više PC eura izdvojila su 32 grada, od 30 do 100 eura – 31.

A prema udjelu izdvajanja za zaštitu okoliša u proračunu na prvoj poziciji u deset najbolje rangiranih gradova našla se Hrvatska Kostajnica s 31,38 posto, usamljena iznad 30 posto, a osim nje, preko 15 posto proračuna u ove su svrhe izdvojili – Biograd na Moru – 27,35 i Varaždin – 16,48. U Top 10 su i: Našice, Nin, Otočac, Duga Resa, Senj, Benkovac i Sinj, između 14,15 i 12,41 posto udjela izdvajanja. Iznad 10 posto imalo je 18 gradova, od 5 do 10 posto- 31, a između 1 i 5 posto udjela- 41 hrvatski grad.

Po nominalnom trendu povećanja izdvajanja sredstava u odnosu na 2023., ne računajući naravno Zagreb (+218.828.959), prednjači Varaždin, koji je za zaštitu okoliša izdvojio rekordnih +7.766.758 eura više nego u prethodnoj godini, umjesto predlanjskih 6.919.758 dao lani- 14.585.515 eura. Preko tri milijuna eura porasta imali su i Umag (+3.431.485) i Biograd na Moru (+3.155.758), a Top 10 u apsolutnim brojkama čine i: Rijeka, Petrinja, Garešnica, Rab, Kastav, Bjelovar i Dubrovnik, između +2.950.535 i +866.365 eura povećanja. Iznad 1 milijun eura porasta upisalo je sedam gradskih središta, od 500.000 do 1.000.000 ‘zelenog’ porasta bilježi 15, od 100.000 do 500.000 eura- 42. ‘Plus’ u odnosu na godinu ranije imalo ih je 88, a ‘minus’ – 34 hrvatska grada…

Kad promatramo postotni trend na liderskoj je poziciji Vis, sa +6854,57 posto porasta. U poretku slijedi Garešnica. uz + 2775,17 posto, zatim- Korčula – +1811,09 posto, Orahovica -+725,04 posto, Rab -+603, 03 posto, Hvar -+548,23 posto, Nova Gradiška – +536,18 posto, Ludbreg – +515,58 posto, pa peti otočni centar na listi, Umag, uz + 461,78 i na koncu u Top 10- Kastav, +458,69 posto povećanja izdvajanja za zaštitu okoliša. Iznad 400 posto izdvajanja za istu namjenu imali su i: Ilok i Grubišno Polje, a Sveti Ivan Zelina i Prelog– preko 300 posto izdvajanja. Ravno 100 i više posto porasta evidentiralo je njih 37, od +1 do +100 – 53 grada.

Normalno da je u 2024. najveća ukupna novčana izdvajanja za zaštitu okoliša imao proračunski najjači Zagreb– 312.349. 801 euro, kojega su iznosom novca u skladu s vlastitim blagajnama pratili: Varaždin – 14.585.516 eura, Dubrovnik – 5.611.577 eura, Rijeka– 5.463.855 eura, Biograd na Moru– 4.360.000 eura, Bjelovar – 4.233.536 eura, Umag – 4.174.599 eura, Petrinja – 3.633.761 euro, Zadar – 2.970.536 eura…

Objava ZADARSKA ŽUPANIJA Među ‘najzelenijim’ gradovima u zemlji- Biograd prvak, Nin, Obrovac, Benkovac i Zadar u vrhu eko-izdvajanja pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Unatoč prirodnim ljepotama koje naše područje pruža, nesavjesni pojedinci ga pretvaraju u pravo odlagalište otpada, o čemu svjedoči i primjer bačenog građevinskog otpada u Gaženici.

Ovakvi prizori ne samo da narušavaju izgled područja, već i predstavljaju ozbiljnu prijetnju okolišu. Kiše ispiru toksične tvari u tlo, ugrožavajući podzemne vode i okoliš. Savjesni građani već su više puta upozorili na ovakve stvari jer one ostavljaju dugotrajne posljedice u prirodi, posebno u zagađenju voda koje pijemo, a koje su zbog ovako nesavjesnih ljudi prepune toksina.

U ovom slučaju, na kojeg naši zadrani upozoravaju i na Facebook stranici “Trn u oku” vidi se da ima i odbačenog stiropola, a on je jako opasan za zagađenje okoliša.

Rješenja postoje, međutim ne smiju biti samo na jeziku, već se moraju primijeniti, a oni koji se ovako rješavaju otpada, za to ne brinu.

Stroža kontrola, veće kazne za prekršitelje, ali i edukacija stanovništva o važnosti očuvanja okoliša, strogo bi bila poželjna ukoliko želimo zadržati zdrave uvjete za život.

Na kraju samo možemo poručiti – Gaženica ne smije postati odlagalište smeća.

Objava KAKAV BEZOBRAZLUK! Građevinskog otpada riješili se bacajući ga u prirodu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Dubrovačko-neretvanska i Šibensko-kninska županija izdvojile su u 2023. godini najviše iz proračuna za zaštitu okoliša. U top pet su još Ličko-senjska, Virovitičko-podravska, Zadarska i Splitsko-dalmatinska županija.

U odnosu na 2022., najveći rast izdvojenih sredstava za zaštitu okoliša imale su  Dubrovačko-neretvanska, Karlovačka, Zadarska, Ličko-senjska, Sisačko-moslavačka  i Vukovarsko-srijemska županija. Podaci su to iz analize portala Župan.hr, koju su napravili uspoređujući izvješća županija o izvršenju proračuna za 2023. godinu, posljednju za koju su podaci dostupni.

Cilj EU je očuvanje, zaštite i poboljšanje okoliša te održivi razvoj. Cilj je zaštititi, očuvati i unaprijediti prirodni kapital EU-a, članicama resursno učinkovito, zeleno i konkurentno gospodarstvo s niskim udjelom ugljika te zaštiti njezine građane od pritisaka i rizika za zdravlje i dobrobit vezanih uz okoliš.

Kako bi se navedeni ciljevi ostvarili, svaka županija prilagođava projekte, programe  i ostale aktivnosti koje su usmjerene tom cilju. Pa tako jadranske županije niz projekata imaju za očuvanje mora, na kontinentu se to odnosi na rijeke i jezera, a tu su i mjere poput osiguranja praćenja stanja (monitoring) sastavnica okoliša i objave podataka o kakvoći okoliša, povećanje otpornosti na posljedice klimatskih promjena te na prirodne i antropogene rizike, vođenje i unaprjeđenje registra onečišćavanja okoliša i sudjelovanje u ažuriranju informacijskog sustava zaštite okoliša, ažuriranje GIS baze podataka o morskim plažama i profilima plaža i mora za kupanje, unaprjeđenje stanja okoliša i uvođenje suvremenog sustava gospodarenja otpadom, prijava na  EU projekte u području zaštite okoliša…

Prema analizi koju smo napravili, vidljivo je da županije izdvajaju za zaštitu okoliša do 1 posto proračuna, a tek četiri 1 posto ili više, ali ne preko 2 posto. No, znatno se povećavaju sredstva na godišnjoj razini u tu svrhu. U 2023. je 14 županija imalo rast izdvojenih sredstava.

Najviše je po stanovniku za zaštitu okoliša izdvojila Dubrovačko-neretvanska županija, 28,20 eura, Šibensko-kninska 16,23 eura, Ličko-senjska 14,75 eura, Virovitičko-podravska 14,50 eura i Zadarska 11,68 eura. Iz proračuna su za zaštitu okoliša također najviše izdvojile Dubrovačko-neretvanska i Šibensko-kninska županija, 1,85 posto, odnosno 1,12 posto. Virovitičko-podravska i Ličko-senjska su izdvojile po 1 posto, a Splitsko-dalmatinska 0,83 posto konsolidiranog proračuna.

U apsolutnom iznosu Dubrovačko-neretvanska je imala i najveći rast izdvojenih sredstava za zaštitu okoliša u odnosu na 2022. godinu, za gotovo 1,5 milijuna eura, Karlovačka je povećala sredstva za 701,5 tisuća, Zadarska za 662,1 tisuću, Ličko-senjska za 422,7 tisuća i Sisačko-moslavačka za 344,8 tisuća eura.  U postocima, najveći rast izdvojenih sredstava za zaštitu okoliša, imala je Ličko-senjska županija, za preko 200 posto, Karlovačka za blizu 200 posto, Sisačko-moslavačka za 100 posto te Dubrovačko-neretvanska i Vukovarsko-srijemska za nešto više od 80 posto.

Šibensko-kninska županija je kao i ranijih godina, na vrhu kada je riječ o izdvojenim sredstvima za zaštiti okoliša. Po stanovniku je izdvojila 16,23 eura, a udjel iz proračuna je iznosio 1,12 posto. O svemu daleko više na Župan.hr.

Objava ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA Zadarska županija na tom polju u vrhu izdvajanja ‘po glavi stanovnika’… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Danas je u Zračnoj luci Zadar održana završna konferencija projekta „Elektrifikacija i ozelenjivanje sustava prihvata i otpreme zrakoplova te električno napajanje zrakoplova“, sufinanciranog iz sredstava Europske unije u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. Projekt je usmjeren na značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova i unapređenje ekoloških standarda u zračnom prometu, a Zračna luka Zadar postala je jedna od prvih zračnih luka u implementaciji ovakvih tehnologija u RH.

Konferenciju je otvorio direktor Zračne luke Zadar, Josip Klišmanić, koji je izrazio zadovoljstvo realizacijom projekta te naglasio njegovu važnost za budućnost održivog razoja zračnog prometa. Uz njega, prisutnima su se obratili predstavnici lokalnih i državnih vlasti, uključujući Božidara Longina, župana Zadarske županije, Josipa Bilavera, državnog tajnika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, dr. sc. Zvonimira Savića, posebnog savjetnika predsjednika Vlade Republike Hrvatske za ekonomska pitanja i Darka Kasapa, pročelnika Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra.

Darko Kasap, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra:

„Zaštita okoliša, smanjenje emisija CO2, energetska učinkovitost, teme su s kojima se svakoga jutra budimo i svaku večer idemo na spavanje. Grad Zadar na tome intenzivno radi, a ovaj projekt predstavlja veliki iskorak u smislu zelene zračne luke. Ovim putem čestitam direktoru Klišmaniću, svim suradnicima i cijelom timu!“- istaknuo je pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra, Darko Ksap.

Josip Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture;

„Ovo je samo jedan u nizu projekata koji se realizirao na području Zadarske županije; od ulaganja u Luku Zadar, Gaženicu, pronalaženje novog koncesionara; ovih dana očekujemo početak obnove željezničke pruge, do kraja godine ili početkom iduće godine očekujemo lokacijsku dozvolu za smještanje pruge Sukošana i Bibinja, cijeli niz projekata koje razvijamo u Gradu Zadru poput nabavke novih autobusa. Ulaganja u naše luke doprinose slici Zadarske županije i ovog dijela Hrvatske da možemo zaista biti ponosni i integrirani, ne samo u prometni sustav Republike Hrvatske, nego u prometni sustav cijele Europske Unije”-  ustvrdio je Josip Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture RH.

Božidara Longina, župana Zadarske županije posebno pak veseli jest što su danas tu, završavamo ovu priču i okreće jednu novu stranicu Zračne luke Zadar:  “Ja se nadam da ćemo za godinu dana doći i na presjecanje vrpce novog terminala i svega onoga o čemu govorimo. Zaista sam presretan i čestitam svima koji su utkali dio sebe u ovaj projekt!“- naglašava župan.

„Zajednički mehanizam za oporavak i otpornost kojeg je kreirala Europska komisija do 2020. godine, vrijedan 648 milijardi Eura gdje je državama Europske unije, dakle i nama, stavljeno na raspolaganje da definiramo reforme i investicije koje ćemo provoditi i za to dobivati financijska sredstva. Mi smo uspjeli ispregovarati iznos od 10 milijardi Eura sredstava za financiranje naših reformi i investicija iz Plana oporavka i otpornosti, s detaljnim navođenjem koje su to reforme, koje investicije i s planom da ćemo svakih pola godine nešto od toga provesti, a onda i dobivati svakih pola godine financijska sredstva. Dosad smo se izuzetno uspješnima. Iz Mehanizma za oporavak i otpornost dosad nam je uplaćeno za provedbu našeg Plana oporavka i otpornosti 4,5 milijarde Eura, i njih smo dobili kroz ukupno pet uplata svakih pola godine te smo prva i jedina država u Europskoj uniji za sada koja je uspjela pet puta zatražiti i pet puta dobiti tražena sredstva. nZadnja uplata, odnosno peta, bila je u srpnju ove godine, a iznosila je 822 milijuna Eura, i to je najveći pojedinačni iznos ikad uplaćen odjedanput otkad je RH postala članicom Europske Unije. Do sada smo ispunili baš sve reforme i investicije koje su preduvjet ovih isplata od 4,5 milijardi Eura koje dosad imamo. Imali smo ukupno 157 od 157 reformi. Dakle, nama je učinkovitost u provedbi plana oporavka na razini 100 posto – jedina smo država u EU koja je do sada ispunila u roku sve reforme i sve investicije…

Od ranije spomenutih 10 milijardi Eura, već nam je gotovo 8 milijardi Eura ili već završeninh natječaja, ili natječaja koji traju. I u tom kontekstu Zadarska županija daje poprilično velik doprinos. U okviru našega Plana oporavka i otpornosti, imamo 135 projekata u Zadarskoj županiji koji su do sada ugovoreni, u iznosu od otprilike 130 milijuna Eura” – upoznao je dodatno Dr. sc. Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske za ekonomska pitanja.

S obzirom da je Zračna luka Zadar jedina zračna luka u Europi i Hrvatskoj koja se financira iz Plana oporavka i otpornosti, najveći pojedinačni projekt u Zadarskoj županiji u smislu vrijednosti, završen je preko godinu dana prije roka kojeg su predvidjeli u trenutnom Planu oporavka i otpornosti, značajno doprinosi modernizaciji Zračne luke, i to zračne luke koja je u prvih osam mjeseci ove godine dosegula promet iz 2023. te zračne luke koja je u Europi treća po visini rasta prometa.

Sudionici su prisustvovali prezentaciji projekta, gdje su predstavljeni ključni tehnički aspekti i rezultati projekta.

Direktor Klišmanić je tijekom prezentacije istaknuo kako će elektrifikacija sustava prihvata i otpreme zrakoplova i električno napajanje zrakoplova smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima te omogućiti Zračnoj luci Zadar da zadovolji najviše ekološke standarde, upravo je ovaj projekt prvi korak u ostvarenju dugoročnog cilja: stvaranja prve energetski neovisne zračne luke, poručio je direktor ZL Zadar.

U sklopu konferencije, sudionici su obišli infrastrukturne objekte unutar zračne luke, uključujući novoinstalirane sustave električnog napajanja zrakoplova, čime su se iz prve ruke mogli uvjeriti u postignuća ovog inovativnog projekta.

Na kraju konferencije sudionici su u neformalnom okruženju imali priliku za razmjenu mišljenja i iskustava.

Projekt predstavlja značajan korak prema održivom zračnom prometu te doprinosi ispunjavanju ciljeva Europske unije u pogledu klimatske neutralnosti i do 2050. godine smanjenja emisija stakleničkih plinova…

Ukupna vrijednost projekta je 16.330.740,41 €, ukupno je prihvatljivih troškova 12.830.602,02 €, od čega je 9.279.967,08 € bespovratnih sredstava. Razdoblje provedbe projekta je od 1. listopada 2021. do 31. listopada 2024., od čega su 14 mjeseci trajali postupci nabava ekološke opreme i izvođenje radova fiksnih priključaka i ugradnja fotonaponske elektrane, a kapitalan projekt sufinancira Europska unija u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.

Objava ZRAČNA LUKA ZADAR Treća po visini rasta prometa u Europi, smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima i ima za cilj postati prva energetski neovisna zračna luka pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ovoga su jutra, aktivisti Greenpeacea su na zadarskim Morskim orguljama postavili instalaciju hobotnice visoku čak 10 metara, s porukom “More se čuvati mora”. Iako se hobotnica doima veselo, pa čak i pomalo dječje, zapravo je postavljena je od strane aktivista kako bi uputili apel hrvatskoj Vladi i Saboru za što bržom ratifikacijom globalnog Sporazuma o svjetskim morima. Hrvatska je Sporazum potpisala u rujnu prošle godine, čime se obvezala ispuniti njegov glavni cilj, a to je uspostava globalne mreže zaštićenih morskih rezervata, što bi dovelo do zaštite najmanje 30 posto svjetskih mora do 2030. godine.

UN-ov Sporazum o svjetskim morima, punog naziva Sporazum o biološkoj raznolikosti za područja izvan nacionalne nadležnosti (BBNJ), usvojen je u lipnju 2023, a omogućio bi stvaranje tzv. morskih rezervata na otvorenom moru, kao i bolje upravljanje oceanima. Do sada ga je potpisala 91 zemlja, no zemlje potpisnice sada moraju hitno djelovati te UN-ov ugovor ratificirati na nacionalnoj razini, a kako bi stupio na snagu potrebna je ratifikacija 60 država članica.

Predstavnicima Vlade i Sabora Greenpeace je ovog tjedna i poslao pismo, u kojem poziva političke čelnike da hitno pokrenu postupak ratifikacije i službeno polože ratifikacijske isprave pri Tajništvu UN-a još ove godine.

UN-ov sporazum pružit će pravni okvir za rješavanje mnogih propusta u upravljanju otvorenim morima, služiti kao putokaz za očuvanje područja visoke biološke raznolikosti te zabraniti dosadašnje štetne prakse. U normalnim, prirodnim uvjetima oceani se lako mogu samoregulirati, no, nažalost, ljudski utjecaj značajno je narušio tu njihovu sposobnost. Otvoreno more ne pripada nikome i zauzima gotovo 65 posto površine planeta. No unatoč tome, manje od jedan posto otvorenog mora je uistinu zaštićeno. – poručili su iz Greenpeace-a.

Također ističu da i Jadransko more, iako ono nije otvorenog tipa, muče globalni problemi poput klimatskih promjena, onečišćenja plastikom, prekomjernog izlova te eksploatacije nafte i plina koja na jednak način ugrožava naše malo i poluzatvoreno more, a koje se nažalost sve teže odupire brojnim ekološkim pritiscima.

Rudarenje u dubokim morima, primjer je novih štetnih gospodarskih praksi koje prijete životu u moru i izvan njega, a čiji je cilj eksploatacija rijetkih zemnih minerala, pri čemu se uništavaju žarišta biološke raznolikosti i dubokomorski organizmi. Primjerice, ovih dana je Norveška rudarskim kompanijama ponudila koncesije za istraživanje golemih morskih prostranstva, što pokazuje kako rudarenje u morskim dubinama postaje prijetnja i u Europi.

Vlade u Ujedinjenim narodima konačno su se složile da će stvoriti globalnu zaštitu oceana za generacije koje dolaze – za dobrobit naše klime, za dobrobit morskog života i sigurnost hranidbenog lanca. Sada napokon možemo prijeći s razgovora na stvarne i konkretne promjene. Hrvatska bi, kao zemlja vrlo ovisna o moru, ovoj temi trebala dati prioritet. Kao članicu Koalicije velikih ambicija, pozivamo Vladu da što prije uputi prijedlog zakona o ratifikaciji u Hrvatski sabor, a Sabor da stavi ovu temu među prioritete i u što kraćem roku ratificira globalni sporazum – poručila je Petra Andrić.

Za kraj su naglasili kako o zdravlju oceana ovisi i stabilnost klime, a time i životi milijarda ljudi. Oceani stvaraju polovinu kisika koji koristimo za disanje, apsorbiraju 90 posto viška topline klimatskog sustava i gotovo trećinu emisija metana i ugljičnog dioksida u atmosferu. Oceani su pluća Zemlje, stoga je i naša sudbina blisko je povezana sa sudbinom oceana.

Objava GREENPEACE Divovska hobotnica na zadarskim Morskim orguljama s porukom “More se čuvati mora!” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na 11. po redu natječaj za sufinanciranje ekoloških projekata pristiglo je 158 ideja, a 15 najboljih projekata prema sudu šesteročlanog stručnog žirija nagrađeno je s ukupno 60.000 eura. Jedan od članova komisije bio je i poznati putopisac Kristijan Iličić.

Projekt PD Paklenice “PLANINA BEZ OTPADA” osigurao je sufinanciranje od INE za provedbu sakupljanja, odvoza i propisnog zbrinjavanja otpada nakupljenog oko planinarskih skloništa Vlaški grad i Zavrata.

Ovaj projekt nije samo ekološka inicijativa, već i edukacijska platforma. Dio sredstava društvo će iskoristiti u svrhu edukacije za planinare i ostale zainteresirane osobe o ispravnom zbrinjavanju otpada i pravilnom ponašanju na planini. Sve to ostvarit ćemo uz suradnju naših cijenjenih partnerskih institucija javnih ustanova – Parka prirode Velebit i  Nacionalnog parka Paklenica.

Kroz dvije velike akcije čišćenja koje će se održati u jesen oko skloništa Vlaški grad i Zavrata na Velikom Rujnu, očistit će se površina od oko 2000 m2 i sakupiti oko 1 tona otpada. Ovaj posao odradit će članovi PD Paklenice i drugi volonteri koji su dobrodošli u što većem broju.

Objava PD Paklenica među pobjednicima natječaja ININ – Zeleni pojas s projektom “Planina bez otpada”! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava BENKOVAC Gradu – 350.000 eura za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Zadarska županija izdvojit će 20 tisuća eura za projekte zaštite i istraživanja okoliša, a dobit će ih ukupno 11 udruga koje su prijavile svoje programe. Sredstva su odobrena u sklopu Javnog poziva za prijavu programa i projekata udruga za dodjelu financijske potpore u okviru raspoloživih sredstava Proračuna Zadarske županije za 2024. godinu na poziciji Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove…

Najveći iznos financijskih sredstava koji se mogao prijaviti i ugovoriti po pojedinom programu ili projektu je 2.500 eura.

Udruga Jardin tako je za svoj program „Eko Iž (Šporkulja i Šporkaćun)“ usmjeren na zaštitu prirode dobila 1.716 eura, Udruga studenata biologije BIUS za program „Istraživačko – edukacijski projekt Karin 2024“ 1.989 eura, Društvo prijatelja parka Žmirići za „Mini kompostanu – zeleni otpad nije smeće“ 1.934 eura, Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja Eko – Zadar 2.016 eura za svoj projekt „Zeleni telefon – servis građanima za prijavu okolišnih problema“, Udruga za zaštitu okoliša, promicanje ekološke proizvodnje i održivog razvoja Volim Vlašići 1.989 eura za projekt edukativno – informativne kampanje „Za čistu valu“, Udruga za promicanje lokalnog razvoja Ajmo Vlašići 1.689 eura za akciju čišćenja okoliša i sadnje bilja, udruga za promicanje odgojne i obrazovne djelatnosti Žaruljica za program „Zapuntelske eko priče“ 1.743 eura, Udruga moj otok 1.525 eura za program „Moja Zadarska županija bez azbesta!“, Sonda – udruga za promicanje kreativnosti, edukaciju i razvoj lokalne zajednice dobila je 1.934 za program „SeaStar Hero Telašćica“, Udruga za promicanje i unaprjeđenje turizma Kreativa Lazaret za svoj program „Poučne staze otoka Ošljaka“ 1.444 eura, a Društvo istraživača mora – 20000 milja dobit će 2.016 eura za program „MAPA – Dani grebena“.

Jedan prijavitelj mogao se prijaviti i ugovoriti jedan projekt u okviru ovog Javnog poziva, na razdoblje provedbe do 12 mjeseci. Ista udruga može biti partner na više projekata unutar prioritetnih područja Javnog poziva.

Upravni je odjel dodjeljivao bodove na temelju četiri kriterija, a oni su se odnosili na institucionalnu sposobnost prijavitelja, relevantnost projekta/programa, hoće li udruge tijekom provedbe projekta/programa zaposliti najmanje jednog stručnjaka odgovarajuće struke u određenom području te provodi li se projekt na cijelom području županije odnosno na području više JLS.

Objava Za programe 11 udruga zaštite i istraživanja okoliša Zadarska županija izdvojila -20 tisuća eura pojavila se prvi puta na Antena Zadar.