Sve vijesti označene tagom: znanstvena knjižnica

KULTURA DARA 170 godina Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru

Antena Zadar — Tue, 09 Dec 2025 13:14:22 +0000

Iz Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru priopćeno je da, u godini obilježavanja 170. obljetnice svoga djelovanja, priprema posebno događanje koje će zaokružiti 2025. godinu. U prosincu, mjesecu darivanja, biti će predstavljena izložba posvećena dugoj i bogatoj tradiciji darivanja knjižnične građe, koju su tijekom povijesti oblikovali pojedinci, obitelji, ustanove, lokalna samouprava, zaklade i različiti projekti.

U priopćenju se podsjeća na ulogu prvog velikog darovatelja, Pier Alessandra Paravije, te se ističe da je svaki kasniji dar, slijedeći njegovu viziju, postao dragocjen dio priče o kulturnoj baštini Zadra i potvrda uvjerenja da znanje doista živi tek kada se dijeli. Otvorenje izložbe Kultura dara biti će prigoda da se obilježi ovaj vrijedan jubilej i predstavi bogatstvo građe nastale zahvaljujući dugoj i plemenitoj tradiciji darivanja.

Izložba počinje 12. prosinca 2025. godine u 12 sati, a održati će se u izložbenoj dvorani.

Objava KULTURA DARA 170 godina Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

ČITATELJSKI KLUB MODUS ESSENDI Pravo bogatstvo za Sveučilište, Znanstvenu knjižnicu i sam grad Zadar

Antena Zadar — Thu, 27 Nov 2025 18:30:19 +0000

Na susretu čitateljskog kluba Modus essendi Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja, koji se održao u knjižnici Novi kampus Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru, raspravljalo se o knjizi „Crvena voda“ Jurice Pavičića.

Tema razgovora bila je društvena i osobna odgovornost, a kroz analizu djela razgovaralo se o aporijama društva u kojemu živimo. Susret je održan u posebnom ozračju, jer je 24. studenoga i Dan grada Zadra te blagdan sv. Krševana.

Tom prigodom članovi kluba, zajedno s knjižničarima, uputili su čestitke voljenom gradu.

U knjižnici je prikazan kratki prigodni igrokaz “U perivoju Slave” (autorica: Zorica Antulov) izveden u interpretaciji knjižničarki Jelene Rušev Mogilevskij i Zorice Antulov. Nakon toga je predstavljena slikovnica „Sveti Krševan, sveta Stošija i sveti Zoilo: zaštitnici grada Zadra“ (autorice Mirjana Miočić i Katarina Groš, ilustracije djeca Dječjeg vrtića „Sunce“, Zadar) kojoj je recenziju napisala upravo voditeljica kluba Modus essendi – profesorica Katarina Ivon.

-Čitateljski klub Modus Essendi predstavlja pravo bogatstvo za Sveučilište, Znanstvenu knjižnicu, ali i za sam grad Zadar. Svojim predanim radom na promicanju čitanja među mladima, klub doprinosi podizanju kulturnog duha grada te ga, na sebi svojstven način, svakim svojim susretom obogaćuje i daruje – izvijestili su i poručili iz Znanstvene knjižnice ZD sveučilišta.

Objava ČITATELJSKI KLUB MODUS ESSENDI Pravo bogatstvo za Sveučilište, Znanstvenu knjižnicu i sam grad Zadar pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

ZNANSTVENA KNJIŽNICA Vrijedna kraljevska isprava Bele IV, pergamena iz 13.stoljeća samostanu sv. Krševana

Antena Zadar — Mon, 24 Nov 2025 20:09:12 +0000

Povodom Dana grada Zadra i blagdana svetog Krševana, zaštitnika grada Zadra, Znanstvana knjižnica predstavila je jedno svjedočanstvo srednjovjekovne povijesti Zadra. Riječ je o pergameni iz 13. stoljeća u kojoj hrvatsko-ugarski kralj Bela IV., na zamolbu opata Samostana sv. Krševana u Zadru, potvrđuje samostanu sva njegova prava, povlastice i posjede, ova je kraljevska isprava izdana na temelju ranije potvrde pape Celestina III., čime se dodatno naglašava važnost samostana te njegova uloga u društvenom i duhovnom životu tadašnjega Zadra.

Pergamena se danas – navode i upućuju nas u fb objavi na svojoj izrazito informativnoj i edukativnoj stranici – čuva u trezoru Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru, u Zbirci pergamena, pod signaturom Perg. 267. Prije široke upotrebe papira koristio se pisani materijal izrađen od posebno obrađene životinjske kože (najčešće janjeće, teleće ili kozje), koji je tijekom povijesti služio za izradu dokumenata, knjiga i rukopisa, a njegovo je ime pergament. Zbirka pergamena Znanstvene knjižnice broji 372 jedinice, najstarija pergamena potječe iz 12., a najmlađa iz 19. stoljeća. Pergamene su – naglašavaju – uglavnom zadarske, dalmatinske i mletačke provenijencije te sadrže bračne i kupoprodajne ugovore, raspodjele zemljišta, darovnice i druge pravne i administrativne zapise koji svjedoče o svakodnevnom i povijesnom životu ovoga prostora.

Ove je godine Zbirka pergamena Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru podvrgnuta preventivnom pregledu i čišćenju u suradnji s Državnim arhivom u Zadru, pod vodstvom Eneide Škare, konzervatorice–restauratorice iz Odjela za zaštitu gradiva. Ova je aktivnost dio kontinuirane i sustavne brige o najosjetljivijoj pisanoj baštini koja se čuva u našoj ustanovi. Tijekom postupka pregledan je cjelokupni fond pergamena kako bi se utvrdilo stanje materijala te eventualna prisutnost onečišćenja ili mehaničkih oštećenja.

Proces organizacije i čišćenja pažljivo su provele djelatnice Knjižnice Ivana Župić-Baždarić i Maja Mamić. Ovakvi su postupci ključni za dugoročno očuvanje srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih dokumenata, jer osiguravaju da se vrijedna rukopisna baština Zadra i dalje može proučavati, interpretirati, prezentirati i sačuvati za buduće naraštaje, poručili su nam iz Znanstvene knjižnice ZD sveučilišta. (PL)

Objava ZNANSTVENA KNJIŽNICA Vrijedna kraljevska isprava Bele IV, pergamena iz 13.stoljeća samostanu sv. Krševana pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

SVEČANO OTVORENJE SUTRA ‘Skrivena blaga’ – ŠPUD za 170. rođendan Znanstvene knjižnice Sveučilišta

Antena Zadar — Thu, 30 Oct 2025 18:52:24 +0000

U povodu obilježavanja 170. obljetnice Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru, učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar realizirali su projekt “Skrivena blaga”, koji spaja istraživanje kulturne baštine i suvremeni umjetnički izričaj mladih dizajnera.

Svečano otvorenje izložbe održat će se u petak, 31. listopada 2025. godine u 12:00 sati u izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru. Projekt je nastao u suradnji Znanstvene knjižnice i Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, a kroz više od godinu dana istraživačkog i kreativnog rada učenici su proučavali vrijednu knjižničnu građu – inkunabule, rukopise, stare i rijetke knjige – koji su im poslužili kao nadahnuće za oblikovanje modnih ilustracija, grafičkih predložaka, tekstilnih uzoraka i modnih kreacija.

U projektu su sudjelovali učenici trećih i četvrtih razreda smjerova dizajn odjeće i fotografski dizajn. Mladi dizajneri osmislili su modne interpretacije povijesnih ornamenata dok su ih učenici fotografskog dizajna dokumentirali kroz umjetničke fotografije i proces rada.

Kroz tri faze – istraživačku, kreativnu i prezentacijsku – učenici su povezali prošlost i suvremenost, interpretirajući povijesne motive kroz vlastiti umjetnički izraz.

Koordinatorica projekta je profesorica Sandra Bačić, a uz nju su projekt mentorski vodili profesori Marta Tokić, Marina Pedisić, Ivana Vitlov, Tania Jurlina, Ana Marija Juričev Modrinić, Zrinka Zimonjić i Marko Perić uz podršku knjižničarki Znanstvene knjižnice Ivane Župić-Baždarić, Norme Miočić, Ljiljane Petrušić i ravnateljice Marijane Senkić-Klapan, koje su učenicima približili svijet knjižnične baštine, informiraju nas sa Sveučilišta.

Izložba “Skrivena blaga” predstavlja spoj umjetnosti, dizajna i kulturne baštine te doprinosi promociji kreativnosti mladih autora i kulturnog identiteta grada Zadra. Izložba se može pogledati do 16. studenog 2025., u radnom vremenu knjižnice, a ulaz je slobodan.

-Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže i otkriju kako se otkriju kako se bogata knjižnična povijest pretvara u suvremenu modnu priču – poručuju nam iz Znanstvene knjižnice Zadar.

Objava SVEČANO OTVORENJE SUTRA ‘Skrivena blaga’ – ŠPUD za 170. rođendan Znanstvene knjižnice Sveučilišta pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

POVIJESNI DAN ZA ZADAR Danas – točno 160 godina od otvorenja Novog kazališta, srušeno do temelja

Antena Zadar — Tue, 07 Oct 2025 13:54:25 +0000

Gradnja novih kazališta u Splitu i Dubrovniku potaknula je ideju o izgradnji reprezentativne, nove kazališne zgrade u Zadru. Glazbenik Giovanni Salghetti Drioli bio je među prvim zagovornicima gradnje, a skupina zadarskih uglednika – odvjetnik Natale Filipi, dr. Simeone Cattich, vitez Antonio de Stermich, posjednik Giuseppe Perlini i tvorničar Nicolo Luxardo – osnovala je dioničko društvo Novog kazališta.

Podsjeća na taj izniman kulturno-povijsni događaj, Znanstvana knjižnica Sveučilišta u Zadru, u edukativnoj objavi popraćenoj sraeim arhivskim fotografijama.

Projekt kazališta – nastavljaju i upoznaju nas – izradio venecijanski arhitekt dr. Enrico Trevisanati, a nadzor nad gradnjom vodio je lokalni inženjer dr. Miho Klaić. Zgrada Novog kazališta svečano je otvorena 7. listopada 1865. , poznatom operom Giuseppea Verdija Krabuljni ples (Un ballo in maschera). O kazalištu koje je na otvorenju bilo dupkom puno izvještava neznani autor u Narodnom listu (Il Nazionale)…

„U subotu navečer, 7. tekućeg mjeseca, uoči dana zadarskog sveca zaštitnika, opernom izvedbom otvoreno je novo kazalište. Očekivanja publike, potaknuta obećanjima projekta, vanjskim impozantnim izgledom nove zgrade, razgovorima o njoj, nisu iznevjerila, naprotiv nadmašena su. Kazalište je ispalo zaista lijepo. Kazališna dvorana blistavo osvijetljena, sjaj dekoracija, bogatstvo i elegancija toaleta gospođa, predstavljali su čaroban spektakl, a gledatelji su se gotovo mogli osjećati kao čudom preneseni u neki velegrad, sjedište mode i bogatstva….“

Scan2Net Scanner Output

Sjaj i raskoš zadarskog kazališta

Novo kazalište ubrzo je postalo simbol kulturnog i društvenog života Zadra, odraz njegova bogatstva i političke moći. Luksuzno uređena zgrada imala je tri dvorane – kazališnu, koncertnu i plesnu – a u gledalište je moglo stati oko 1500 gledatelja. Posebno su dojmljive bile lože, njih čak 75, raspoređene u tri reda.

U svakoj opernoj sezoni u kazalištu je izvedeno preko dvadeset opernih izvedbi te barem jedna premijera! Osim opera i drama, redoviti su bili i koncerti domaćih i inozemnih glazbenika, ali i razni “lakši” programi (varijetetske, cirkuske i druge predstave) s kojima su dioničari punili blagajnu. U zadarskom Kazalištu nastupile su neke od najpoznatijih svjetskih opernih diva, npr. Emma Zilli (1897.), Ester Mazzoleni (1922.) i Toti Dam Monte (1932.).

Kazalište je 1901., nakon Verdijeve smrti, dobilo ime Kazalište Verdi (Teatro Verdi).

Scan2Net Scanner Output

Od procvata do ruševina

Iako je kazalište desetljećima bilo središte kulturnih zbivanja, nakon Prvog svjetskog rata počelo je stagnirati zbog političkih i gospodarskih promjena, sve veće popularnosti kina, ali i sve većih nameta. Godine 1936. proglašeno je neuporabljivim te je Gradska uprava otkupila zgradu i planirala obnovu, no radovi nikada nisu provedeni. Tijekom Drugog svjetskog rata kazalište je stradalo u savezničkim bombardiranjima, a poslijeratnim nemarom srušeno je do temelja te je na njegovom mjestu sagrađena stambena zgrada.

Plakat s otvaranja – sačuvana uspomena.

U Znanstvenoj knjižnici Sveučilišta u Zadru čuva se preko 300 originalnih opernih i operetnih, kao i jednako toliko dramskih plakata. Među tim prvorazrednim povijesnim izvorima je i originalni plakat s otvorenja kazališta, tiskan u Tiskari braće Battara, a dostupan i u digitalnom repozitoriju, kazuju nam.

Scan2Net Scanner Output

Budućnost -Projekt OPERISM

-Naša će Knjižnica uskoro sudjelovati u velikom interdisciplinarnom i istraživačkom projektu „Istočno-jadranska operna kazališta (1860 – 1960). Prostori kreiranja, razvoja i prezentacije umjetnosti i kulture zabave“ (OPERISM) kojim će se obrađivati i digitalno objaviti svi operni plakati iz Kazališta Verdi. Projekt vodi izv. prof. dr. sc. Katica Burić Ćenan, a financiraju ga Sveučilište u Zadru, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske te Europska unija (NextGeneration EU) – najavljuju također iz Znanstvene knjižnice zadarskog sveučilišta. Više o priloženim fotografijama klikom na FB ZNANSTVANA KNJIŽNICA.

Objava POVIJESNI DAN ZA ZADAR Danas – točno 160 godina od otvorenja Novog kazališta, srušeno do temelja pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

ZNANSTVENA I OB ZADAR Hvala svima koji su branili i obranili grad

Antena Zadar — Mon, 06 Oct 2025 16:00:37 +0000

Na današnji dan obilježava se Dan obrane grada Zadra kao spomen na 6. listopada 1991. kada je na grad krenuo žestoki napad, a tenkovi JNA pokušali su iz devet pravaca ući u grad.

Tog dana su se arhivskim fotografijama i prigodim popratnim tekstom u svojim fb i web objavama prisjetili Znanstvena knjižnica i Opća bolnica Zadar.

Tri mjeseca grad je bio bez struje i vode, Zadrani i hrvatski branitelji iz drugih krajeva Hrvatske obranili su grad na njegovim prilazima, na mjestima koja su danas sastavni dio grada.

U Zadru je s tisuće granata i kasetnih bombi pogođeno 120 objekata, među pogođenim objektima bila je i zgrada Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru, a samo na taj dan prije 34 godine poginula su 23 civila.

Danas, na Dan obrane grada Zadra, s ponosom se prisjećamo uloge koju je Opća bolnica Zadar imala u danima najtežih ratnih stradanja. Bolnica je funkcionirala pod svakodnevnim granatiranjem. Atomsko sklonište Pedijatrije, u kojem su ležali ranjeni branitelji i civili, osiguravalo je kontinuitet rada. Sama zgrada Pedijatrije također je pogođena, a njezino najveće stradanje dogodilo se 5. listopada 1991.

-Djelovanje zadarske bolnice u tim okolnostima danas se smatra jednim od najsvjetlijih poglavlja hrvatske medicinske povijesti. Čestitamo Dan obrane grada Zadra svim braniteljima, njihovim obiteljima i svim našim sugrađankama i sugrađanima! – poručili su iz OB Zadar.

Objava ZNANSTVENA I OB ZADAR Hvala svima koji su branili i obranili grad pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

ZNANSTVENA SVEUČILIŠTA Knjižnica koja čuva blago znanja opet otvara svoja vrata vođenim turama

Antena Zadar — Tue, 02 Sep 2025 19:25:03 +0000

Ulazak u rujan u Znanstvenoj knjižnici Sveučilišta u Zadru donosi novi kulturno-obrazovni sadržaj za građane, studente i sve zaljubljenike u knjige i povijest pisane riječi. Naime, upravo ovih dana krenule su vođene ture kroz zatvoreno spremište Knjižnice – prostor koji je inače nedostupan javnosti, a krije jedan od najbogatijih knjižničnih fondova u ovom dijelu Hrvatske.

Prva tura održana je odmah početkom mjeseca i izazvala je veliki interes. Građani koji su se odazvali imali su priliku prošetati kroz prostor u kojem se čuvaju dragocjene knjige, rukopisi i ostala građa koja svjedoči o stoljećima znanja, obrazovanja i kulturne baštine. Zaposlenici Znanstvee knjižnice, u ulozi vodiča, približili su posjetiteljima priču o nastanku i razvoju ustanove, istaknuli važnost očuvanja fonda te otkrili niz zanimljivosti koje inače ostaju skrivene iza zatvorenih vrata. Reakcije posjetitelja bile su izuzetno pozitivne – od oduševljenja do iskrenog divljenja pred količinom i raznolikošću knjižne građe koju posjeduje Knjižnica.

Organizatori ističu kako im je cilj približiti Znanstvenu knjižnicu široj javnosti i pokazati da ona nije tek institucija namijenjena stručnjacima i znanstvenicima, već i mjesto susreta, učenja i kulturnog dijaloga. Upravo zato sve zainteresirane pozivaju da im se jave i rezerviraju svoje mjesto na nekoj od narednih tura.

Prijave se primaju putem adrese e-pošte zkzd@zkzd.hr, a obilasci će se nastaviti tijekom rujna i narednih mjeseci.

Znanstvena knjižnica Sveučilišta u Zadru već desetljećima ima posebno mjesto u kulturnom i znanstvenom životu grada i regije. Kao čuvarica vrijednog fonda, ona neprestano radi na očuvanju pisane baštine, ali i na otvaranju svojih resursa javnosti. Vođene ture kroz zatvoreno spremište samo su jedan od načina na koji Knjižnica nastoji povezati svoje bogatstvo s građanima i ponuditi im iskustvo koje nadilazi klasično korištenje knjižničnih usluga.

Uz nove sadržaje, Knjižnica je od 1. rujna prilagodila i svoje radno vrijeme. Sjedište Knjižnice u Ulici Ante Kuzmanića 3 otvoreno je radnim danom od 7 do 20 sati, a subotom od 8 do 13 sati. Podružnica Studentska knjižnica radi od ponedjeljka do petka od 7 do 19:30 sati, dok je ogranak na Novom kampusu otvoren od 8 do 19:30 sati. Posebnu vrijednost nosi i ogranak u Gospiću, koji će građanima biti dostupan od ponedjeljka do četvrtka od 8:30 do 18 sati, a petkom od 8 do 15:30 sati. Time Knjižnica nastoji omogućiti maksimalnu dostupnost svojim korisnicima, bilo da su riječ o studentima, istraživačima ili građanima koji žele provesti slobodno vrijeme uz knjigu.

Posjet vođenim turama kroz zatvoreno spremište pruža jedinstvenu priliku za ulazak u svijet koji je dosad bio poznat samo stručnjacima. To je iskustvo koje spaja znatiželju, obrazovanje i kulturnu baštinu, a pritom širi svijest o važnosti knjižnica u suvremenom društvu. Znanstvena knjižnica Sveučilišta u Zadru tako ponovno potvrđuje svoju ulogu ne samo kao čuvarice knjiga, već i kao otvorene i dinamične ustanove koja svoje bogatstvo želi podijeliti s javnošću… (PL)

Objava ZNANSTVENA SVEUČILIŠTA Knjižnica koja čuva blago znanja opet otvara svoja vrata vođenim turama pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

ZAGRLI ZADAR – IZLOŽBA Otvorena ‘Aldine’: Izbor tiskarskih rariteta iz fonda Znanstvene knjižnice ZD Sveučilišta

Antena Zadar — Fri, 18 Jul 2025 18:27:48 +0000

U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je, u povodu 170. obljetnice njezinog djelovanja te u okviru manifestacije „Zagrli Zadar” otvorena izložba „Aldine: izbor tiskarskih rariteta iz fonda Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru.”

Na izložbi su predstavljena vrijedna tiskana izdanja proizašla iz tiskare znamenitoga mletačkog tiskara i humanista Alda Manuzija i njegovih nasljednika.

Zbog svoje posebnosti ta su izdanja poznata pod nazivom „aldine”. Manuzio je objavljivao i tiskao djela grčkih i latinskih klasika, a prvi je u povijesti upotrijebio font koji danas poznajemo pod nazivom kurziv, odnosno italic…

– Oko 1488. godine odlazi u Veneciju, gdje svoje odlično poznavanje grčkog jezika i klasičnih starina koristi za pripremu djela antičkih pisaca za tisak. Tadašnja Venecija nije bila samo grad, nego cijeli svijet. Grad je bio živahno središte trgovine, otvoren za strance i njihove ideje. Istovremeno, bio je prepun stvaralačke energije, jer su umjetnici i intelektualci iz cijele Europe dolazili medu njezine kanale u potrazi za nadahnućem. U Veneciji sklapa prijateljstva s brojnim učenim ljudima, medu kojima su bili i Erazmo Rotterdamski te Pietro Bembo, koji će kasnije postati njegovi bliski suradnici. To će mu iskustvo biti dragocjeno prilikom osnivanja vlastite tiskare, istaknula je prilikom otvaranja jedna od autorica Mihaela Šimat.

Prije uvođenja kurziva u tiskanje i mekog uveza knjiga, one su bile velike i teške te su se čitale naglas. Manuzijeve male knjige omogućile su tiho i privatno čitanje u slobodno vrijeme, bile su pristupačnije pa su se i više prodavale po cijeloj Europi. Osim kurziva Manuzio je izumio i modernu interpunkciju: točku kao završetak rečenice, zarez, apostrof, naglaske, točku i zarez te uvođenje uvlake za početak novog odlomka. U doba kada su knjige bile privilegij rijetkih, Manuzio je želio svijet u kojem bi pisana riječ bila dostupna svima, istaknula je autorica.

Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. Josip Faričić zahvalio je Znanstvenoj knjižnici, posebice autorima Tomislavu Blaževiću i Mihaeli Šimat, što su izložbom omogućili ulazak u svijet renesanse, u kojoj su se oslobađali mnogi duhovi ranijih stoljeća, sa snažnom referencom i na antičko razdoblje, pojašnjava nam…

– Venecija, kojoj je politički tada pripadao i velik dio Dalmacije, bila je jedno od vodećih europskih kulturnih sjedišta i jedno od najdinamičnijih sjedišta svojevrsne tiskarske industrije. Izum tiska nekih pola stoljeća ranije doista je učinio veliku revoluciju u europskoj kulturi i znanosti te omogućio veću diseminaciju znanja i ideja. Na taj način umnogome je pridonio popularizaciji znanosti, obrazovanja i naravno knjige kao stožernog elementa kulture, u Zadru su se u različitim prigodama prikupljala tiskana djela, bez obzira je li riječ o knjigama, grafikama ili kartama, a među njima i ona koje je tiskala obitelj Manuzio. Aldo Manuzio sa svojim potomcima umnogome je zadužio europsku tiskanu kulturnu baštinu i velika je vrijednost da u Zadru imamo tiskana djela toga mletačkog tiskara. Ovo pozicionira i Znanstvenu knjižnicu kao jednu od najvažnijih znanstvenih i kulturnih točaka na našoj obali i u cijeloj domovini, istaknuo je rektor Faričić, a okupljenima se obratila i ravnateljica Znanstvene knjižnice Marijana Senkić-Klapan.

Rekla je kako se ova ustanova s ponosom prisjeća 1855. kada je, vizijom i nesebičnom gestom Pietra Alessandra Paravije utemeljena javna knjižnica koja će kroz desetljeća postati jedan od ključnih stupova pismenosti, znanosti i kulturne baštine Zadra i šire hrvatske regije…

– Danas, s pravom možemo reći — ova knjižnica nije samo čuvarica znanja, već i živa povijest Zadra. Dok s ponosom slavimo bogatu prošlost, s osobitim zadovoljstvom ističem kako ova obljetnica donosi i novi početak. Od 2024. godine Knjižnica djeluje pod novim nazivom, Znanstvena knjižnica Sveučilišta u Zadru, čime je formalno postala sastavnim dijelom našeg Sveučilišta, s posebnom i važnom ulogom u znanstvenom, obrazovnom i kulturnom životu. Ova promjena nije samo administrativna. Ona simbolizira novo poglavlje: jače povezivanje s akademskom zajednicom, intenzivnije iskorake u digitalizaciji, veću dostupnost izvora znanja i još snažniju otvorenost prema korisnicima, istaknula je ravnateljica.

Vrijedne knjige tiskane su u Veneciji u 16. stoljeću, kada je Mletačka Republika dodatno fortificirala zadarski obrambeni sustav bastiona i utvrda, što je bilo povod da se ona organizira u okviru manifestacije „Zagrli Zadar”, kojom se obilježava upis serijskog dobra „Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 16. do 17. stoljeća: Stato da Terra – zapadni Stato da Mar”, s pripadajućom komponentom „Obrambeni sustav Zadra”. Autorima izložbe čestitale su uime Grada Zadra pročelnica za kulturu i šport Dina Bušić te uime Društva knjižničara Zadar predsjednica Matea Bakmaz.

Izložba će biti otvorena do 25. srpnja 2025., u radnome vremenu Knjižnice…

Objava ZAGRLI ZADAR – IZLOŽBA Otvorena ‘Aldine’: Izbor tiskarskih rariteta iz fonda Znanstvene knjižnice ZD Sveučilišta pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

PREDIVNA IZLOŽBA Zadarske sportske priče: Izbor iz fonda Gradske knjižnice Zadar i Znanstvene knjižnice Sveučilišta

Antena Zadar — Tue, 10 Jun 2025 18:27:35 +0000

Izložba „Zadarske sportske priče“ predstavlja bogatu zabilježenu povijest sportskih aktivnosti i postignuća u Zadru. Ova izložba je rezultat pažljivog odabira iz fonda Gradske knjižnice Zadar i Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru, a cilj joj je prikazati važnost sporta u životu grada, njegovim stanovnicima i kulturnoj baštini. Prezentirana knjižnična građa postavljena je kronološki. Svaka vitrina je mali sportski teren u kojem se prepliću rezultati, emocije i dizajn vremena o kojem govori…

Znanstvena knjižnica Sveučilišta u Zadru predstavlja izbor iz fonda, od starih knjiga iz 18. stoljeća, biltena i časopisa zadarskih sportskih društava i klubova, građe iz Zbirke razglednica, zanimljivih fotografija iz zbirke Fototeke, povijesnih plakata i oglasa, upečatljivih članaka iz dnevnog tiska kao i memorabilija poput pozivnica i letaka.

Iz fonda Zavičajne zbirke Gradske knjižnice izložene je različita knjižnična građa objavljena tijekom zadnjih tridesetak godina: monografije o jedriličarima, košarkaškima, nogometnim uspjesima, veslačima, DVD-i s prijenosima utakmica koje su publiku dizale na noge te CD-i s pjesmama koje se i danas pjevaju na tribinama.

Izložbu možete posjetiti do 30. rujna 2025. u prostoru Muzeja II palače (Providurova palača) u radnom vremenu navedenih izložbenih prostora https://nmz.hr/hr/info. Zadarske sportske priče ističu važnost sporta kao neizostavnog dijela kulturnog i društvenog identiteta grada Zadra. Kroz brižno čuvanu knjižničnu građu, ova izložba omogućuje sagledavanje povijesti i razvoj sportskih vrijednosti koje povezuju generacije Zadranki i Zadrana. Puno više slikica s izložbe i otorenja možete vidjeti klikom na FB ZK UNIZD-a.

Objava PREDIVNA IZLOŽBA Zadarske sportske priče: Izbor iz fonda Gradske knjižnice Zadar i Znanstvene knjižnice Sveučilišta pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

NOVA ‘ZNANSTVENA IZLOŽBA’ Na mostu Starog kampusa- “Od izvornika do prijevoda”

Antena Zadar — Thu, 17 Apr 2025 16:22:05 +0000

Sveučilište u Zadru i Studenska knjižnica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru pridružili su se organizaciji događanja 18. godišnje izložbe prijevoda “Od izvornika do prijevoda” u organizaciji Društva hrvatskih književnih prevodilaca koja je izložena na mostu između dvije zgrade Starog kampusa Sveučilišta u Zadru od 14. do 22. travnja 2025. u radnom vremenu Sveučilišta.

O izložbi:

„Od izvornika do prijevoda“ godišnja je izložba na kojoj članovi Društva hrvatskih književnih prevodilaca izlažu prijevode koje su izradili u proteklih godinu dana. Književno prevođenje jedan je od važnih čimbenika za uzajamno upoznavanje hrvatske i drugih svjetskih kultura, ali prevoditelji katkad ostaju u sjeni, nepriznati kao autori, uočeni samo kad pogriješe, cilj izložbe, koja prikazuje objavljeni prijevod, tekst izvornika, naslovnice, biografiju prevoditelja te osvrt na prevedeno djelo, jest ispraviti taj nedostatak i skrenuti pozornost javnosti upravo na važnost i ljepotu književnog prevođenja, kao i stvoriti svijest o parametrima prevoditeljskog zadatka te o ulozi prevoditelja kao bitnih čimbenika u književnoj komunikaciji.

Izložba također posjetiteljima, odnosno čitateljima, pokušava približiti pojedina djela, ukazati na značajna izdanja i na kvalitetu prijevoda koji se u njima pojavljuju. Na ovogodišnjoj, osamnaestoj izložbi, svoje prijevode predstavlja trideset šest prevoditelja u sedamnaest jezičnih kombinacija. Od ukupno pedeset dva prijevoda, najbrojniji su oni s engleskog jezika na hrvatski, zatim slijede prijevodi s njemačkog i španjolskog te talijanskog i slovenskog, tri su prijevoda sa švedskog na hrvatski, po dva s francuskog, nizozemskog, danskog i ruskog, a po jedan s portugalskog, norveškog, češkog, mađarskog, japanskog i perzijskog na hrvatski. Jedan je prijevod s hrvatskog jezika na perzijski.
Važan dio izložbe čini suradnja s knjižnicama.

Nakon sad već tradicionalnog otvorenja u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, izložba gostuje u gradovima diljem Hrvatske, pa Društvo hrvatskih književnih prevodilaca zajedno s knjižnicama na taj način približava knjigu široj publici i ukazuje na važnost čitanja kao ključne kulturne tehnike u stvaranju zdravog, tolerantnog i naprednog društva.

Objava NOVA ‘ZNANSTVENA IZLOŽBA’ Na mostu Starog kampusa- “Od izvornika do prijevoda” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.