Održan tradicionalni Križni put Hrvatske vojske i zadarske policije na Veliki petak na brdu Kamenjak u Radašinovcima
Na Veliki petak, već trideset drugu godinu za redom, održan je Križni put Hrvatske vojske i zadarske policije na brdu Kamenjak iznad Vranskog jezera u Radašinovcima. Pobožnost Križnog puta započela je u podnožju brda .

Uz molitvu kod svake postaje, pobožnost je završila na brdu Kamenjak pored kapelice Svih svetih. Kolonu Križnog puta predvodio je vojni kapelan kapelanije u Zemuniku i Policijske uprave Zadar don. Ivo Topalović,uz sudjelovanje pripadnika Hrvatske vojske, zadarske policije,mnoštvo vjernika iz Polače, Banjevaca,Radašinovaca i Zadarske županije. Tijekom hodnje od postaje do postaje prema brdu, čitana su korizmena čitanja, pjevao se Gospin plač. Križni put se održava kao vječni spomen nevinim žrtvama 2.svjetskog rata, koje se nalaze u jami na brdu Kamenjak.

Kapela je podignuta nad jamom, čija je dubina 57 metara u kojoj se nalaze ostaci žrtava kostiju koji su tijekom i poslije 2.svjetskog rata na okrutan način pobijeni.

-Križni put koji zajedno prolazimo podsjeća nas na Kristovu muku, ali i na patnju našega naroda. U svakoj postaji prepoznajemo i bol nevinih, ali i snagu vjere koja nas poziva na oprost, molitvu i nadu. Dođimo zajedno u sabranosti i molitvi, da ne zaboravimo žrtvu, ali i da u križu pronađemo smisao, snagu i uskrsnu nadu, poručuje vjernički puk župe sv.Kuzmana i Damjana iz Polače.

U jami se nalaze kosti 87 Hrvata iz okolnih ravnokotarskih mjesta, najviše iz Polače, Raštevića, Lisičića i Podgrađa. Među njima je 42 ljudi iz Polače, ubijenih na blagdan sv. Ante 13. lipnja 1944. Za trajni spomen u spomen na mučeništvo svojih sumještana ubijenih i stradanja, kapelu su izgradili župa Polača i Općina Polača 1995. Osim kapelice postavljen je Križni put s 14 križeva, postaja koji simboliziraju Isusov križni put na Golgoti. Brdo Kamenjak obilazi se na blagdane Svetog Ante i Svih Svetih.

(Marko Ledenko – Mane)

Objava FOTOGALERIJA Održan tradicionalni Križni put Hrvatske vojske i zadarske policije na brdu Kamenjak pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

HAK je objavio kako su zbog jakog vjetra pojedine dionice i dalje zatvorene za promet.

Od 18:04 sati zbog olujne bure dionica Sveti Rok – Posedarje ponovno je zatvorena za sav promet. Obilazak za osobna vozila moguć je državnim cestama preko Gračaca, Obrovca i Karina (DC50–DC27), dok sva ostala vozila prometuju obilazno preko Kistanja i Knina (DC1–DC59–DC56).

Objava HAK Olujna bura ponovno zatvorila Sveti Rok – Posedarje pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

HAK je objavio važne informacije o stanju na cestama:

Zbog olujne bure podno Velebita, dionica autoceste A1 Sveti Rok – Posedarje zatvorena je za sav promet.

Obilazni pravci su sljedeći:

Osobna vozila: državnim cestama preko Gračaca, Obrovca i Karina (DC50 – DC27)

Sva ostala vozila: preko Kistanja i Knina (DC1 – DC59 – DC56)

Objava OLUJNA BURA Dionica Sveti Rok – Posedarje zatvorena za sav promet pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na Veliki petak, već 32. godinu za redom, održat će se Križni put Hrvatske vojske i zadarske policije na brdu Kamenjak iznad Vranskog jezera u Radašinovcima. Pobožnost Križnog puta započinje u podnožju brda.

Uz molitvu kod svake postaje, pobožnost će završiti na brdu Kamenjak pored kapelice Svih svetih. Tijekom hodnje od postaje do postaje prema brdu, čitat će se korizmena čitanja, pjevat će se Gospin plač. Križni put se održava kao vječni spomen nevinim žrtvama 2. svjetskog rata koje se nalaze u jami na brdu Kamenjak. Kapela je podignuta nad jamom, čija je dubina 57 metara u kojoj se nalaze ostaci žrtava kostiju koji su tijekom i poslije 2. svjetskog rata na okrutan način pobijeni.
-Križni put koji zajedno prolazimo podsjeća nas na Kristovu muku, ali i na patnju našega naroda.

U svakoj postaji prepoznajemo i bol nevinih, ali i snagu vjere koja nas poziva na oprost, molitvu i nadu. Dođimo zajedno u sabranosti i molitvi, da ne zaboravimo žrtvu, ali i da u križu pronađemo smisao, snagu i uskrsnu nadu, poručuje vjernički puk župe sv. Kuzmana i Damjana iz Polače.
U jami se nalaze kosti 87 Hrvata iz okolnih ravnokotarskih mjesta, najviše iz Polače, Raštevića, Lisičića i Podgrađa.

(Marko Ledenko – Mane)

Objava TRADICIONALNO Križni put Hrvatske vojske i policije ponovno na Kamenjaku pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na današnji dan prije 13 godina tužna vijest potresla je Hrvatsku – preminula je petogodišnja Nora Šitum koja se borila s akutnom limfoblastičnom leukemijom.

Njenu borbu s ovom opakom bolesti pratila je čitava Hrvatska koja je za njeno liječenje u Philadelphiji tada prikupila 5,3 milijuna kuna. Građani su iz dana u dan pratili tijek njena liječenja, no na žalost, nije dočekala eksperimentalnu metodu T-stanicama.

Prethodno se liječila i na Zavodu za hematologiju i onkologiju u KBC Zagreb te je nakon milijunskih donacija s roditeljima otputovala na liječenje u SAD.

Hrvatsku je šokirala vijest da je mala lavica, kako su je svi zvali, izgubila najtežu bitku, te je 20. ožujka 2013. preminula, a nekoliko dana kasnije pokopana je na Gradskom groblju u Zadru na kojemu su je došle ispratiti stotine ljudi.

U Zakladi Nora Šitum, koju su nakon njene smrti osnovali njeni roditelji Đana Atanasovska i Ivica Šitum, svake se godine s njom opraštaju na njezin rođendan, 25. svibnja.

Naime, da je pobijedila ovu opaku bolest, Nora bi ove godine slavila 19. rođendan, a evo što su o tome u Zakladi naveli prošle godine:

– Danas bi slavila svojih velikih 18. Danas bismo puhali svjećice, smijali se, grlili te jako. Umjesto toga, mi ti šapćemo čestitke kroz suze u nebo, noseći te u srcima kao što te nosimo svaki dan otkad nisi fizički s nama. Tijelo možda više nije tu, ali tvoja prisutnost je snažnija od riječi. Tvoja duša, osmijeh, tvoj glas – sve to živi u nama. Danas bi postala punoljetna, ali u našim mislima si i dalje ona predivna mala djevojčica koja nas je učila što je bezuvjetna ljubav, snaga i hrabrost. Nedostaješ beskrajno. Sretan ti rođendan ljubavi. Vole te mama i tata, stoji na stranicama Zaklade Nora Šitum.

Objava 13. GODIŠNJICA Na današnji dan napustila nas je Nora Šitum, djevojčica koja je ujedinila Hrvatsku pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U nazočnosti predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i ministra turizma i sporta Tončija Glavine danas je u Zagrebu održana svečanost dodjele 148 ugovora za obnovu i izgradnju sportske infrastrukture u 2026. godini, ukupne vrijednosti gotovo 27 milijuna eura.

Riječ je o projektima koji će se realizirati diljem Hrvatske, a obuhvaćaju izgradnju i obnovu različitih sportskih sadržaja – od igrališta i dvorana do nogometnih i teniskih terena, atletskih staza i bazena. Među njima su i projekti s područja Zadarske županije, čime se nastavlja kontinuirano ulaganje u razvoj sportske infrastrukture na lokalnoj razini.

Zadarskoj županiji uručen je ugovor za projekt rekonstrukcije malonogometnog i košarkaškog školskog igrališta u Škabrnji, koji je preuzeo župan Josip Bilaver zajedno s načelnikom Općine Škabrnja Ivanom Škarom i ravnateljem škole Marinom Pavičićem.

Projekt je prijavljen na javni poziv Ministarstva turizma i sporta, a odobreno je oko 94.000 eura bespovratnih sredstava, dok će ostatak biti osiguran iz proračuna Zadarske županije. Ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na oko 200.000 eura.

„Ovo je još jedan konkretan korak u našem nastojanju da djeci i mladima osiguramo kvalitetne i sigurne uvjete za obrazovanje i sport. Ulaganjem u školsku infrastrukturu ulažemo u budućnost naše zajednice“, istaknuo je župan Bilaver.

Projektom je predviđena rekonstrukcija postojećeg igrališta Osnovne škole „Vladimir Nazor“ površine oko 1.800 četvornih metara. Ugradit će se nova antistres podloga, zamijeniti sportska oprema, postaviti LED rasvjeta, izgraditi tribine sa stotinjak sjedećih mjesta te urediti sustav odvodnje. Igralište će biti prilagođeno osobama s invaliditetom.

Radovi će se provoditi od siječnja 2026. do ožujka 2027. godine, a igralište će, uz školsku funkciju, biti dostupno i svim stanovnicima općine.

U sklopu iste dodjele, ugovore su preuzele i jedinice lokalne samouprave s područja županije. Općini Poličnik dodijeljena su sredstva za rekonstrukciju sportskih građevina NK Dragovoljac (70.000 eura), dok je Općini Stankovci odobreno 309.298,19 eura za dogradnju sportske dvorane pri Osnovnoj školi „Petar Zoranić“.

Gradu Biogradu na Moru odobreno je ukupno 160.000 eura za dva projekta – izradu projektne dokumentacije za sportsku infrastrukturu NK Primorac te opremanje vaterpolskog borilišta, dok je Općini Škabrnja odobreno 210.000 eura za projekt obnove pomoćnog nogometnog igrališta na Vlačinama.

Ova ulaganja potvrđuju nastavak snažnog investicijskog ciklusa u sportsku i školsku infrastrukturu na području Zadarske županije, s ciljem podizanja kvalitete života, poticanja sportskih aktivnosti i jačanja lokalnih zajednica, stoji na stranici Zadarske županije.

Objava ULAGANJE U SPORT Škabrnja dobiva moderno školsko igralište pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U Hrvatskom saboru održana je konferencija za medije Kluba zastupnika Dom i nacionalno okupljanje i Hrvatski suverenisti na kojoj se govorilo o najavi izgradnje migrantskog centra u Željavi kod Korenice, kao i o širem pitanju ilegalnih migracija u Hrvatskoj. Na konferenciji su sudjelovali Damir Biloglav, Igor Peternel, Krešimir Čabaj i Martin Kordić.

U uvodnom obraćanju Damir Biloglav upozorio je na zabrinutost lokalnog stanovništva zbog planirane izgradnje migrantskog centra u napuštenom vojnom kompleksu Željava na području općine Plitvička Jezera:

”To je samo povod za jedno šire razmišljanje o stanju ilegalnih migracija u Hrvatskoj. Bio sam među tim ljudima prije dva tjedna u Korenici. Tamo se okupilo nekoliko stotina domaćih ljudi koji su izrazili veliku zabrinutost zbog najave da bi se u njihovoj blizini, u nekadašnjem napuštenom vojnom objektu Željava, gradio migrantski centar. Najavljeno je da bi u prvoj fazi bilo postavljeno oko 450 kontejnera, a kapacitet bi bio oko 1500 migranata. To je tek prva faza, a o drugim fazama se za sada uopće ne govori”, rekao je Biloglav.

Govoreći o samoj lokaciji, istaknuo je kako je riječ o velikom bivšem vojnom kompleksu na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

”Željava je napušteni vojni kompleks koji se nalazi na samoj granici između naše države i Bosne i Hercegovine. Granica prolazi kroz sam kompleks. Tamo postoji pet pista za zrakoplove, niz tunela i objekata za smještaj ljudstva. Sve je to napušteno nakon Domovinskog rata”, rekao je.

Biloglav je naglasio kako su stanovnici tog područja zabrinuti zbog mogućeg utjecaja migrantskog centra na sigurnost i turizam, koji je ključni izvor prihoda u tom kraju.

”Ti ljudi žive gotovo isključivo od turizma zbog Plitvičkih jezera. Oni imaju turiste tijekom cijele godine i boje se da bi jedan takav centar mogao imati negativan učinak na njihov jedini izvor prihoda. Svi znamo koliko je sigurnost važna u turizmu. Dolazak takvog centra s nepoznatim brojem ljudi je opravdan razlog za zabrinutost među lokalnim stanovništvom”, smatra Biloglav.

Dodao je kako primjeri iz neposrednog susjedstva pokazuju kako takvi centri mogu utjecati na lokalne zajednice.

”Dovoljno je otići nekoliko kilometara preko granice, do Bihaća, gdje već godinama postoji takav centar i vidjeti kako to izgleda. Ljudi u Korenici nemaju dovoljno informacija i mislim da bi bilo važno doći među njih, objasniti im o čemu se radi i čuti njihove stavove”, istaknuo je.

Biloglav je upozorio kako se Hrvatska zbog svog geografskog položaja nalazi na jednoj od važnih migrantskih ruta, što dodatno otežava upravljanje migracijskim pritiscima.

”Hrvatska ima više od 1200 kilometara vanjske granice Europske unije i nalazi se na jednoj od važnih migrantskih ruta. Zbog Dublinskog sporazuma mi smo kao država prvog ulaska i registracije migranata u nepovoljnijem položaju od država koje su dublje unutar Europske unije”, poručio je.

Istaknuo je kako Hrvatska mora voditi dugoročnu i odgovornu politiku prema pitanju ilegalnih migracija.

”Naš stav je da bi Hrvatska trebala i dalje raditi na učvršćivanju svoje granice. Potrebno je osigurati dovoljan broj pripadnika granične policije i odgovarajuća tehnička sredstva kako bi granica bila maksimalno nepropusna za ilegalne prijelaze. Ako je potrebno, mogu se otvoriti i dodatni legalni granični prijelazi kako bi svi koji žele doći u Hrvatsku to mogli učiniti na zakonit način”, naglasio je.

Upozorio je i na moguće posljedice nekontroliranih migracija za malu državu poput Hrvatske. ”Hrvatska je mala država s manje od četiri milijuna stanovnika i zbog toga smo posebno osjetljivi na veći priljev migranata. Već sada imamo više od 100 tisuća stranih radnika. Postoje dobri razlozi da ozbiljno razmišljamo o tome kako se postaviti prema tom problemu”, rekao je.

Zaključno je poručio kako Hrvatska mora voditi politiku koja će štititi nacionalne interese.

”Važno je poštivati međunarodne obveze i imati razumijevanja za ljude koji su prisiljeni na migracije, ali u prvom redu moramo voditi računa o sebi i o interesima vlastite države”, zaključio je Biloglav.

Na novinarsko pitanje o sigurnosti hrvatskih vojnika u međunarodnim misijama na Bliskom istoku i nesuglasicama između predsjednika Republike i predsjednika Vlade oko njihova mogućeg povlačenja, Biloglav je rekao kako je primarni zadatak Hrvatske vojske obrana vlastite države:

”Ako imate svoje vojnike u mirovnoj misiji i ako se oni dovedu u situaciju da mogu stradati, ja bih vjerojatno isto povukao svoje vojnike nazad. Naša vojska služi za obranu vlastite zemlje, a izvan nje možemo sudjelovati samo u mirovnim misijama, a ne u ratnim akcijama”.

Objava BILOGLAV O ŽELJAVI ”Dolazak tisuća migranata mogao bi ugroziti sigurnost, turizam i opstojnost naše države!” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Povodom obilježavanja Dana žena pozivamo vas na promociju knjige Sada Josipe Pavičić.

– Knjiga Sada bavi se umijećem življenja u sadašnjem trenutku. Ona je izvrstan priručnik za sve one koji prolaze proces unutarnjeg oporavka nakon toksičnih odnosa i veza s narcisoidnim osobama. Pomaže pronaći unutarnju snagu, povratiti izgubljeno samopouzdanje i samopoštovanje te pokazuje put prema iscjeljenju, oslobađanju od emocionalnih rana kako bismo se mogli vratiti sebi – svojoj unutarnjoj stabilnosti, miru i vlastitoj vrijednosti, donosi Gradska knjižnica Biograd na Moru.

Objava POVODOM DANA ŽENA Gradska knjižnica Biograd poziva na promociju knjige Josipe Pavičić pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Raspisan je javni natječaj za podnošenje ponuda za zakup poslovnih prostora u vlasništvu RH u osam gradova. Uz središnju Hrvatsku sa Zagrebom i Varaždinom, u zakup se daju i prostori u Osijeku i Daruvaru, a od obalnog dijela Hrvatske u Zadru, Rijeci, Puli i Stivanu na otoku Cresu. Pregledi prostora organizirani su od 9. do 12. ožujka 2026. u terminima iz javnog poziva.

Drugim natječajem u 2026. Državne nekretnine u zagrebačkoj nultoj zoni daju u zakup poslovni prostor u Prolazu sestara Baković 1 od 20-ak četvornih metara s početnom zakupninom od 306,07 eura. Poslovni prostori prve gradske zone uz Gundulićevu 18 u Zagrebu daju se u zakup i u Rijeci u Trpimirovoj 3B i 5, u Osijeku u Županijskoj 20, u Zadru u ulici Federica Grisogona 1, u Puli na Rivi 14 te Daruvaru na Trgu dr. Franje Tuđmana 7.

Površine prostora u Zagrebu kreću se od 11,50 četvornih metara u Grškovićevoj 14 s početnom zakupninom od 125,35 eura do 86,70 kvadrata u Deželićevoj 22 početne zakupnine 472,52 eura. Izdvajamo i poslovni prostor od 49 kvadrata u Ulici grada Vukovara 222 koji je prvi put na natječaju, a početna mu je cijena 411,60 eura.

Na širem gradskom području, u zakup se daje 45 kvadrata prostora na trešnjevačkoj Novoj cesti 29 s početnom zakupninom od 326,90 eura te 70 kvadrata na Trgu hrvatskih pavlina 2 u Malešnici, gdje je početna zakupnina 343,59 eura.

Od četiri poslovna prostora za zakup u Rijeci, izdvajamo poslovni prostor na riječkoj Žabici, u Krešimirovoj 6A nedaleko autobusnog kolodvora s početnom zakupninom od 809,60 eura i najveći prostor na ovom natječaju od 229,66 kvadrata u Trpimirovoj 3B i 5 početne zakupnine 3,858,29 eura. Kvarner je lokacija i otočnih 80 kvadrata za zakup u Stivanu na Cresu, a početna mjesečna zakupnina je 379,40 eura.

U Varaždinu se daje u zakup poslovni prostor od 60-ak kvadrata u visokom prizemlju stambeno-poslovne zgrade na varaždinskom Malom placu s početnom zakupninom od 294,24 eura.

Na natječaju je ponuđeno i pet garaža, četiri u Zagrebu na lokacijama Radauševa, Šeferova i Viktora Kovačića, a peta garaža daje se u zakup u Ujevićevoj 1 u Puli, odmah uz najveći pulski gradski park Monte Zaro.

Prostori se daju u zakup u viđenom stanju na vrijeme od 10 godina uz oslobađanje od plaćanja zakupnine prvih mjesec dana od solemnizacije ugovora. Na natječaju mogu sudjelovati pravne osobe, udruge i fizičke osobe s registriranim obrtom ili samostalnom profesionalnom djelatnošću, a za garaže i fizičke osobe. Ponude se dostavljaju osobno ili poštom na adresu Državne nekretnine d.o.o., Frana Vrbanića 50, Zagreb do 12 sati 20. ožujka 2026.

Objava JEDAN I U ZADRU Otvoren novi natječaj Državnih nekretnina za zakup 25 poslovnih prostora i garaža u osam gradova pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Zadarska nadbiskupija je na svojoj stranici objavila poruku pape Lava XIV. uoči Korizme.

Draga braćo i sestre!

Korizma je vrijeme u kojem nas Crkva s majčinskom brižnošću poziva ponovno staviti Božje otajstvo u središte svojega života, kako bi naša vjera bila oživljena i kako nam duh ne bi lutao usred svakodnevnih briga i rastresenosti.

Svaki put obraćenja započinje time da dopustimo da Božja riječ dopre do nas i prigrlimo je poučljiva duha. Postoji, dakle, veza između dara Božje riječi, gostoljubivog prostora koji joj dajemo i duboke promjene koju ona donosi. Zato korizmeni hod postaje povlaštena prilika da prignemo uho Gospodinovu glasu i obnovimo svoju odluku da slijedimo Krista, prolazeći s njim put koji vodi do Jeruzalema, gdje se dovršuje otajstvo njegove muke, smrti i uskrsnuća.

Ove godine želim, u prvom redu, skrenuti pozornost na važnost davanja prostora Riječi kroz slušanje, zato što je spremnost na slušanje prvi znak kojim se očituje želja za uspostavljanjem odnosa s drugim.

Sâm Bog, objavljujući se Mojsiju u gorućem grmu, pokazuje da je slušanje prepoznatljiva značajka njegova bića: „Vidio sam jade svoga naroda u Egiptu i čuo mu tužbu“ (Izl 3, 7). Slušanje vapaja potlačenog početak je povijesti oslobođenja, u koju Gospodin uključuje i Mojsija, šaljući ga da utre put spasenja njegovoj djeci bačenoj u ropstvo.

On je Bog koji nas želi uključiti i koji danas dopire također do nas mislima od kojih mu srce uzdrhti. Zato nas slušanje Riječi u liturgiji uči istinitijem slušanju stvarnosti: Sveto pismo nam omogućuje prepoznati – usred mnoštva glasova koji se razliježu u našem osobnom i društvenom životu – glas koji se izdiže iz patnje i nepravde, kako ne bi ostao bez odgovora. Ući u taj unutarnji stav prijemčivosti znači dopustiti Bogu da nas danas pouči slušati kao što On sluša, do te mjere da možemo prepoznati da „teške prilike u kojima grcaju siromasi predstavljaju vapaj koji je u povijesti ljudskog roda stalni izazov i traži odgovor od nas samih u našemu životu, od naših društava, od naših političkih i ekonomskih sustava i – ne manje važno – od Crkve.“ [1]

Ako je korizma vrijeme slušanja, post predstavlja konkretnu praksu koja nas priprema za primanje Božje riječi. Uzdržavanje od hrane, naime, je vrlo drevna i nezamjenjiva isposnička praksa na putu obraćenja. Upravo zato što uključuje tijelo, omogućuje nam jasnije prepoznati što je to za čim „gladujemo“ i što držimo bitnim za naš opstanak. Pomaže nam, dakle, prepoznati i dovesti u red naše „apetite“, održavati našu glad i žeđ za pravednošću budnom, izbavljajući je iz ralja rezignacije i usmjeravajući je tako da postane molitva i odgovornost za bližnjega.

Sveti Augustin, s duhovnom tankoćutnošću, daje nazrijeti napetost između sadašnjeg časa i budućeg ispunjenja koja se provlači kroz to čuvanje srca. On primjećuje da „u ovozemaljskom životu ljudima je palo u dio da gladuju i žeđaju za pravednošću, ali utažiti ih to pripada drugom životu. Anđeli se nasićuju tim kruhom, tom hranom. Ljudi pak gladuju za njom, svi smo privučeni njoj kao nešto što silno priželjkujemo. Upravo to priželjkivanje proširuje dušu i čini je većom.“ [2] Post, shvaćen na taj način, omogućuje nam ne samo dovesti u red tu želju, pročišćavajući je i čineći je slobodnijom, već i proširiti je tako da smjera k Bogu i bude usmjerena na činjenje dobra.

No, da bi zadržao svoj istinski evanđeoski značaj i izbjegao napast da uzoholi srce, post valja uvijek živjeti u vjeri i poniznosti. To traži od nas da ostanemo ukorijenjeni u zajedništvu s Gospodinom, jer „tko se ne zna hraniti Božjom riječju, ne posti kako treba“. [3] Kao vidljivi znak našeg unutarnjeg napora i zalaganja da se, uz pomoć milosti, odvratimo od zla i grijeha, post mora uključivati također druge oblike odricanja koji nas vode usvajanju skromnijeg načina života, jer „samo askeza čini kršćanski život snažnim i autentičnim“. [4]

Zato vas želim pozvati na veoma konkretan i često podcijenjen oblik suzdržavanja, a to je suzdržavanje od riječi koje bole i povrjeđuju naše bližnje. Započnimo s razoružavanjem svoga jezika: odrecimo se oštrih riječi, brzopletih sudova, toga da loše govorimo o onima koji nisu prisutni i ne mogu se braniti, te klevetanja. Umjesto toga, nastojmo naučiti odvagivati svoje riječi i njegovati ljubaznost: u obitelji, među prijateljima, na radnome mjestu, na društvenim mrežama, u političkim raspravama, u sredstvima komunikacije i u kršćanskim zajednicama. Tada će mnoge riječi mržnje ustupiti mjesto riječima nade i mira.

Na posljetku, korizma ističe dimenziju slušanja Božje riječi i posta u životu zajednice. I sama Biblija na više načina podcrtava taj vid. Tako se, primjerice, u knjizi Nehemijinoj opisuje kako se narod okupio da sluša javno čitanje knjige Zakona i pripravljao se postom za ispovijedanje vjere i klanjanje, kako bi obnovio savez s Bogom (usp. Neh 9, 1-3).

Slično tome, naše župe, obitelji, crkvene skupine i redovničke zajednice pozvane su u korizmi poduzeti zajednički hod, u kojem će slušanje Božje riječi i vapaja siromahâ i Zemlje postati oblik zajedničkog života, a post temelj istinske pokore. U tom svjetlu, obraćenje se ne odnosi samo na savjest pojedinca, već i na stil odnosâ, kvalitetu dijaloga i sposobnost da se uhvatimo u koštac s izazovima koje stvarnost stavlja pred nas i da prepoznamo što uistinu vodi naše želje, bilo u našim crkvenim zajednicama, bilo u svijetu u cjelini, žednom pravde i pomirenja.

Predragi, molimo za milost korizme koja će naše uho učiniti pozornijim prema Bogu i najmanjima među nama. Molimo za snagu posta koji se proteže i na jezik, kako bi bilo manje riječi koje bole, a više prostora pripalo glasovima drugoga. Nastojmo oko toga da naše zajednice budu mjesta gdje će vapaj onih koji pate biti dobrodošao, a slušanje rađati putove oslobođenja, kako bismo spremnije i revnije pridonosili izgradnji civilizacije ljubavi.

Od srca blagoslivljam vas i vaš korizmeni hod, piše Zadarska nadbiskupija.

Objava ZADARSKA NADBISKUPIJA Poruka pape Lava XIV. uoči Korizme pojavila se prvi puta na Antena Zadar.