Članovi KUD-a Sv. Nikola iz Božave proteklog su vikenda sudjelovali na jubilarnom 25. Međunarodnom druženju folkloraša u Međimurju. Susret je održan u subotu, 22. kolovoza u Strahonincu, u organizaciji KUD-a Strahoninec, a pjesma, ples i raskoš narodnih nošnji okupili su na jednom mjestu folklorne skupine iz različitih dijelova Hrvatske te goste iz inozemstva.

Božavski KUD predstavio se božavskim pjesmama i božavskim kolom, donoseći tako dio tradicije Božave i Dugog otoka pred međimursku publiku. Za članove društva sudjelovanje na ovako velikom međunarodnom susretu bilo je prilika ne samo za predstavljanje vlastite tradicije, već i za susret s drugim folklornim skupinama, upoznavanje običaja različitih krajeva te stvaranje novih poznanstava i prijateljstava. Posebnu vrijednost ovakvih susreta čini upravo raznolikost. Na istoj su se pozornici izmjenjivale pjesme, plesovi i nošnje različitih hrvatskih krajeva, ali i tradicije drugih zemalja, pokazujući koliko folklor može povezivati ljude bez obzira na udaljenost, jezik ili različite običaje.

U programu su nastupili brojni inozemni i domaći gosti: Muška vokalna skupina KUD Strahoninec, Folklorna skupina TKD-a „Ivanjkovci“ iz Slovenije, Folkloriko „Kerkent“ sa Sicilije, Folklorna skupina „Đeram“ mađarske manjine, GKUD „Bosna“ iz Tuzle, SKD „Prosvjeta“ srpske manjine, KUD „Selište Kostajničko“ iz Hrvatske Kostajnice, KUD „Ulika“ iz Fažane, Etno udruga „Zipka“ iz Kumrovca, KUD „Sveti Nikola“ iz Božave te Glazbeno društvo „Sokol“ iz Buzeta.

Odlazak KUD-a Sv. Nikola Božava na Međunarodno druženje folkloraša financirala je Općina Sali, kojoj članovi KUD-a zahvaljuju na podršci. Sudjelovanje na ovakvim događanjima ujedno je prilika za predstavljanje božavske tradicije te promociju Božave i Dugog otoka izvan lokalne sredine.

Objava TRADICIJA DUGOG OTOKA KUD Sv. Nikola iz Božave oduševio na međunarodnom susretu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na 26. sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje održanoj 26. kolovoza 2026. donesena je Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine (AVM) od 1. srpnja 2026. koja iznosi 15,64 EUR, a izračunana je na temelju objavljenih službenih podataka Državnog zavoda za statistiku.

Budući da je AVM od 1. siječnja 2026. iznosio 14,84 EUR, a stopa povećanja AVM-a od 1. srpnja 2026. iznosi 5,40 %, novi AVM iznosi 15,64 EUR.

Stopa  usklađivanja  aktualne vrijednosti mirovine  koja se  primjenjuje 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine određuje se tako da se zbroji stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi.

Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa manji ili jednak 50 %, stopa usklađivanja mirovina određuje se tako da se zbroji 15 % stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 85 % stope promjene prosječne bruto plaće. Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa veći od 50 %, stopa usklađivanja mirovina određuje se tako da se zbroji 85 % stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 15 % stope promjene prosječne bruto plaće.

Udio stope promjene indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa promjene manji je od 50 %, što znači da se stopa godišnjeg rasta mirovina određuje tako da se zbroji 15 % stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 85 % stope promjene prosječne bruto plaće, tako da stopa usklađivanja od 1. srpnja 2026. iznosi 5,40 %.

Mirovine povećane prema novoj aktualnoj vrijednosti isplatit će se u rujnu (s mirovinom za kolovoz), zajedno s razlikom za srpanj 2026.

Na sjednici su donesene i Odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža od 1. srpnja 2026., prema kojoj najniža mirovina za jednu godinu mirovinskog staža od 1. srpnja 2026. iznosi 16,58 EUR, te Odluka o osnovici za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja i o usklađivanju novčanih naknada zbog tjelesnog oštećenja od 1. srpnja 2026., prema kojoj osnovica za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja, nastalog zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti iznosi 358,48 EUR.

Objava HZMO Mirovine od 1. srpnja 2026. povećana za 5,40 posto pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

UMRLA je hrvatska spisateljica i kolumnistica Vedrana Rudan. Imala je 76 godina.

Rođena je u Opatiji 29. listopada 1949. godine. Poznata je po britkom, provokativnom i često kontroverznom stilu. U svojim tekstovima i javnim istupima godinama bez zadrške komentira politiku, društvo, medije, brak, obitelj i položaj žena, zbog čega je redovito izazivala snažne reakcije javnosti. Autorica je niza romana i zbirki kolumni, a njezina su djela prevođena i objavljivana izvan Hrvatske.

“Vedrana je otišla na područje bez signala”, obljavljeno je na njenoj službenoj stranici.

Lani u ožujku Vedrana Rudan gostovala je u emisiji Aleksandra Stankovića Nedjeljom u 2 gdje je progovorila  o svojoj bolesti.

“Ja sam besmrtna”

Na kraju emisije je poručila: “Želim reći da ima jako puno ljudi koji me vole i da ja volim njih. I da sam besmrtna. Neka moju smrt shvate kao odlazak na područje bez signala.”

Otkrila je tada i da ima izuzetno agresivni rak koji se zove rak žučnih kanalića i jako se teško otkrije.

Prvi roman objavila je 2002.

Završila je hrvatski i njemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci, a tijekom života radila je kao učiteljica, turistički vodič, novinarka, urednica na Hrvatskom radiju i televizijska voditeljica.

Široj publici postala je osobito poznata početkom 2000-ih, kada se afirmirala kao književnica. Njezin prvi roman Uho, grlo, nož objavljen je 2002. godine i ostao je jedno od njezinih najpoznatijih djela. U svojim knjigama i kolumnama često piše o obitelji, položaju žena, nasilju, braku, seksu, starosti, smrti, nacionalizmu, politici, Crkvi, siromaštvu i društvenom licemjerju. Njezina su djela prevedena na niz jezika, a dramatizacije njezinih knjiga izvođene su u Hrvatskoj i inozemstvu.

Najpoznatiji romani i knjige

Uho, grlo, nož (2002.)
Roman kojim se Rudan snažno probila na književnu scenu. Već se u njemu pojavljuju obilježja po kojima će ostati poznata – sirov jezik, crni humor, bijes i društvena kritika.

Ljubav na posljednji pogled (2003.)
Roman o zlostavljanoj ženi koja kroz vlastitu životnu priču govori o nasilju, braku i odnosu muškarca i žene.

Crnci u Firenci (2006.)
Priča o riječkoj obitelji opterećenoj ratom, ekonomskim problemima, emigracijom i narušenim obiteljskim odnosima.

Dabogda te majka rodila (2010.)
Jedan od njezinih emocionalno težih romana, u čijem je središtu odnos majke i kćeri te posljedice traumatičnog djetinjstva.

Kosturi okruga Madison (2012.)
Knjiga u kojoj se kroz Rudaničin tipični humor i cinizam govori o seksu, braku, starenju i međuljudskim odnosima.

Amaruši (2013.)
Roman o braku, preljubu, obitelji, nezaposlenosti i odlascima, ispričan kroz perspektivu djevojčice.

Muškarac u grlu (2016.)
Djelo usmjereno na teškoće komunikacije i nemogućnost potpune bliskosti među ljudima, čak i u najintimnijim odnosima.

Ples oko Sunca (2019.)
Autobiografska knjiga u kojoj Rudan piše o djetinjstvu, obitelji, djeci, unucima i vlastitom životnom i profesionalnom putu.

Doživotna robija (2022.)
Roman o majci i kćeri, smrti, obiteljskoj ljubavi i granici između ljubavi i emocionalnog zarobljavanja.

Poznate zbirke kolumni i tekstova

Osim romana, velik dio Rudaničina opusa čine kolumne i polemički tekstovi. Među poznatijim knjigama tog tipa su Ja nevjernica (2005.), Kad je žena kurva / kad je muškarac peder (2007.), Strah od pletenja (2009.), U zemlji krvi i idiota (2013.), Zašto psujem (2015.), Život bez krpelja (2018.), Puding od vanilije (2021.) i Umrijeti bez stresa (2024.).

U tim tekstovima Rudan komentira hrvatsku politiku, odnose Hrvatske i Srbije, Crkvu, nacionalizam, kapitalizam, obitelj, žene i muškarce, medije, siromaštvo, starost i vlastiti život. Dio njezinih ranijih kolumni objavljivan je u Feral Tribuneu i Nacionalu, a poslije i na njezinu blogu.

Posljednjih godina u svojim tekstovima sve češće piše i o bolesti, starenju i prolaznosti. Unatoč promjenama tema, zadržala je stil po kojem je desetljećima prepoznatljiva: kratke rečenice, ironiju, psovku, crni humor i izrazito osoban pogled na društvene i političke teme, javlja INDEX.

Objava UMRLA VEDRANA RUDAN “Otišla je na područje bez signala” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Nakon što su danas objavljeni podaci o razmjerima štete nastale u velikom požaru na omiškom području te nakon razgovora s predstavnicima Grada Omiša o potrebama na terenu, Grad Zadar uključuje se u pomoć u sanaciji posljedica požara.

Gradonačelnik Šime Erlić donio je Zaključak kojim Grad Zadar osigurava 30.000 eura financijske pomoći Gradu Omišu za sanaciju posljedica požara i pomoć stanovništvu pogođenog područja.

Uz financijsku pomoć, Grad Zadar iskazao je spremnost Gradu Omišu staviti na raspolaganje mehanizaciju, vozila i ljudstvo gradskih trgovačkih društava za potrebe sanacije. Opseg i vrsta operativne pomoći dogovorit će se u koordinaciji s Gradom Omišem, sukladno potrebama na terenu i raspoloživim kapacitetima zadarskih gradskih društava.

„Razmjeri štete su veliki i želimo konkretno pomoći Omišu i njegovim stanovnicima u sanaciji posljedica požara. Nakon razgovora s predstavnicima Grada Omiša odlučili smo osigurati 30.000 eura financijske pomoći, a na raspolaganje smo stavili i operativne kapacitete naših gradskih društava. Zadar je uz Omiš i njegove ljude.“, poručio je gradonačelnik Šime Erlić.

Prema podacima koje je danas iznio Blaženko Boban, župan splitsko-dalmatinski, u požaru koji je u noći s 13. na 14. kolovoza poharao područje Lokve Rogoznice i Omiša, u cijelosti je izgorjelo 28 kuća, sedam gospodarskih, tri ugostiteljska i šest pomoćnih objekata uz obiteljske kuće, 106 vozila te 45 plovila koja su bila izvučena na obalu, a djelomično su izgorjele 43 kuće, 20 vozila i devet plovila, stoji na stranici Grada Zadra.

Objava FINANCIJSKA POMOĆ Grad Zadar izdvaja 30.000 eura Omišu nakon velikog požara pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Danas će vrijeme u većini zemlje biti promjenljivo oblačno i nestabilno. U noći i ujutro u unutrašnjosti mjestimice će padati slaba kiša koja će tek namočiti tlo, a tijekom dana, uz jak razvoj naoblake, lokalno su mogući grmljavinski pljuskovi s jakim i olujnim udarima vjetra.

Na sjevernom Jadranu bit će promjenljivo oblačno, a na srednjem i južnom pretežno sunčano i vruće. Bura će se sporo širiti sa sjevernog Jadrana prema srednjem, a u podvelebitskom kanalu mogući su lokalno olujni udari brzine i do 100 km/h.

Jutarnje temperature u unutrašnjosti kretat će se od 14 do 18 °C. Na Jadranu se očekuje topla noć s temperaturama oko 23 °C, a uz fenski efekt bure mjestimice i do 29 °C. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će oko 29 °C, a na Jadranu od 30 do 36 °C. Temperatura mora je između 26 i 28 °C, a UV indeks je visok i vrlo visok, navodi N1.

Objava VRUĆINA NE POPUŠTA Danas pretežno sunčano s temperaturom do 36 °C pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Sat je pokazivao točno 8:15 ujutro.

Datum je bio 6. kolovoz 1945. godine. Nebo iznad Hirošime bilo je potpuno čisto. U sekundi se pretvorilo u pakao na zemlji.

Američki bombarder ispustio je prvu atomsku bombu. Zvala se “Little Boy” – Mali dječak. Bila je teška preko četiri tone.

Eksplodirala je u zraku iznad samog centra grada. Svjetlost koja je bljesnula bila je jača od sunca. Toplina je u trenu dosegla nekoliko tisuća stupnjeva.

Ljudi blizu epicentra doslovno su isparili u sekundi. Više od 80 tisuća ljudi poginulo je odmah.

Muzej u Hirošimi danas čuva uspomene na te žrtve. Ne postoji način da suspregneš suze, one jednostavno same krenu. Tuga te preplavi toliko snažno da fizički osjećaš bol u prsima. Gledaš u te mračne hodnike i shvaćaš da hodaš kroz nečiji pakao.

Prva stvar koja te slomi je apsolutna tišina koja vlada među ljudima. Svi gledaju u iste staklene vitrine i svi plaču u potpunom muku.Tamo pred tobom stoji mali, spaljeni tricikl trogodišnjeg dječaka. Vidiš komade odjeće koji su ostali iza djece koja se nikada nisu vratila kući. Gledaš satove koji su se rastopili i stali točno u 8:15 sati.

U tom trenu shvatiš svu težinu, bol i besmisao rata.

Ovo nije samo povijest, ovo je opomena čovječanstvu.

Danas se u Biogradu na Moru, kod spomenika “Ptica mira” u parku kod kolodvora, tradicionalno obilježava obljetnica stradanja Hirošime i Nagasakija, čime se bar jedan grad u našoj Županiji pridružuje globalnoj poruci mira i sjećanja na žrtve.

Neka se Hirošima nikada, nikome ni nigdje ne ponovi.

U nastavku pogledajte fotografije iz Memorijalnog muzeja mira u Hirošimi.

Objava HIROŠIMA: Trenutak koji je zauvijek izbrisao sutra, 6. kolovoza 1945. pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Razvoj demokratske svijesti kod mladih i stvaranje prostora u kojem se njihov glas doista čuje u središtu je projekta „Democracy for Youth: Empowering Active Citizenship“. Inicijativa, koju od rujna 2025. godine koordinira briselska neprofitna organizacija Civix u partnerstvu s Udrugom Prizma uz podršku Europske unije, prešla je svoju polovinu i iza sebe ostavila niz opipljivih rezultata u Belgiji i Hrvatskoj.

Jedan od glavnih ciljeva je potaknuti samoinicijativu kod mladih s manje mogućnosti te im pružiti konkretnu potporu da vlastite ideje pretvore u preporuke za donositelje odluka. Kroz neformalno obrazovanje, deliberativnu demokraciju, medijsku pismenost i artivizam, projekt mladima u dobi od 14 do 30 godina s područja Zadarske županije i Bruxellesa otvara prostor za alternativne forme građanskog sudjelovanja. Značajan je naglasak i na jačanju kapaciteta za rad s mladima, kako bi partnerske organizacije u svakodnevni rad trajno ugradili inovativne i interdisciplinarne metode.

Sve je započelo u prosincu 2025. godine kada su predstavnici Udruge Prizma u Bruxellesu pratili rad domaćina na temama kibernetičke sigurnosti i digitalnog obrazovanja. Kroz praktične vježbe i uvid u europske zakonske okvire istraživali su dezinformacije i digitalnih prijetnje.

Razmjena se nastavila u ožujku 2026. na otoku Ižu te u Centru za mlade Zadar, gdje je tim Civixa sudjelovao u seminaru o deliberativnoj demokraciji i artivizmu. Mladi su kroz radionice vizualnih umjetnosti i direktan dijalog s članovima Savjeta mladih Grada Zadra istražili modele lokalnog odlučivanja. Pritom su se upoznali i s ključnim europskim resursima, Europskim portalom za mlade, koji nudi informacije i prilike na razini EU-a, Platformom EU-a za strategiju za mlade s pregledom europskih aktivnosti te Youth Wiki bazom podataka o nacionalnim politikama za mlade.

Inovativni pristup kulminirao je u travnju 2026. u briselskom Saint-Gillesu. Učenici Instituta Sainte-Marie prošli su kroz radionice posvećene analizi dezinformacija i pretpostavkama generativne umjetne inteligencije, nakon čega su održali simulaciju parlamenta na temu odgovornog korištenja AI-ja. Kroz raspravu, amandmane i glasovanje izradili su razrednu povelju o uporabi AI tehnologija, pokazavši kako umjetna inteligencija treba služiti kao alat za razumijevanje, a ne izvor gotovih odgovora.

Provedene aktivnosti potvrdile su da se usmjerenim radom mladima može pružiti iskustvo demokratizacije koje ostavlja trajnu vrijednost u lokalnim zajednicama.

Projekt traje do kraja studenoga 2026. godine. Otvoreni poziv za kreativce i umjetnike pod nazivom „Europske vrijednosti u očima mladih“ otvoren je do 23. kolovoza 2026., a uskoro slijedi i poziv za sudjelovanje u Parlamentu mladih. Detalji su dostupni na službenoj stranici democracyforyouth.eu te na mrežnim stranicama Udruge Prizma.

Objava UDRUGA PRIZMA Mladi od otoka Iža do briselskih učionica oblikuju europsku demokratsku budućnost pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Zvuk koji ledi krv u žilama, ali ne od straha, nego od ponosa, jutros u 10 sati je ponovno probudio zadarsku Branimirovu obalu. Stotine motora, uglancanih i spremnih, stajali su u savršenom stroju uz more. No, danas ti strojevi nisu bili samo prijevozna sredstva. Danas su oni bili glasnici sjećanja.

Kada se prvi motor upalio, a za njim i ostali, tlo pod nogama je zatitralo. Taj prepoznatljivi, moćni huk označio je početak još jednog, tradicionalnog moto-defilea “Od Branimira do Zvonimira” u organizaciji Moto kluba “Beštije Zadar”. Krenula je kolona ponosa, ljubavi i dubokog poštovanja prema onima koji su prije više od tri desetljeća dali sve za našu slobodu.

Pogled na kolonu blizu zadarskog mosta ostavlja bez daha. Vijore se hrvatske zastave, a pod kacigama lica svih generacija. Od onih starijih, čije su oči gledale strahote rata i čija srca kucaju u ritmu sjećanja na pale suborce, do mladih momaka i djevojaka koji slobodu ne uzimaju zdravo za gotovo. Među njima nema podjela, nema jurnjave. Vozi se dostojanstveno, ruku pod ruku s poviješću.

Dolazak motociklista starom cestom u Benkovac očekuje se u 10.45 sati, gdje je na rasporedu defile kroz grad, paljenje svijeća na Trgu Asseria te zakuska u Caffe baru Corto.

Nakon toga, vijugavi asfalt od 12.15 sati vodi ih prema srcu slobode, kraljevskom gradu Kninu gdje će stići oko 13.30 sati. Kako se kolona bude približavala Kninu emocije će dostići vrhunac. To više nije samo vožnja, to je hodočašće na kotačima. Na ulazu u Knin, dočekat će ih pljesak i mahanje ljudi.

U Kninu će sudionici zapaliti svijeće i odati počast hrvatskim braniteljima na Trgu dr. Ante Starčevića, nakon čega će se pridružiti središnjoj proslavi obilježavanja VRO Oluja.

Ovaj defile nije samo turistička atrakcija ni običan bajkerski susret. Ovo je živi spomenik Oluji. Dok god bude goriva u njihovim rezervoarima i dok god bude kucalo srce u grudima ovih jahača na dva kotača, obljetnica slobode slavit će se onako kako i dolikuje, gromoglasno, ponosno i nikad zaboravljeno.

Živjela nam slobodna Hrvatska!

Objava OD BRANIMIRA DO ZVONIMIRA Nisu krenuli samo motorima, krenuli su srcem – priča o vožnji koja čuva uspomenu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Svim hrvatskim braniteljima, obiteljima poginulih, nestalih i umrlih branitelja i svim hrvatskim domoljubima čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 31. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja.

Na ovaj dan s ponosom se prisjećamo svih vojno-redarstvenih akcija i operacija koje su dovele do konačne pobjede u Domovinskom ratu, zahvalni svima koji su hrabro stali u obranu domovine, a posebno onima koji su položili svoje živote za našu slobodu i neovisnost, stoji na stranici Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske.

VRO Oluja bila je presudna u okončanju Domovinskog rata, u kojoj su hrvatski branitelji predvođeni prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom oslobodili većinu okupiranog teritorija i omogućili ponovnu uspostavu teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske.

Oluja nije bila samo vojna pobjeda, već i trijumf volje, domoljublja i nepokolebljive odlučnosti da se izbori sloboda. U Oluji smo pokazali svu snagu i zajedništvo Hrvatske vojske i policije, svih hrvatskih branitelja i našeg naroda u domovini i iseljeništva.

Ujedinjeni i odlučni, pobijedili smo velikosrpskog agresora i položili temelje za miran i prosperitetan razvoj naše domovine. Domovinski rat temelj je naše državnosti, VRO Oluja kruna svih naših bitaka, a hrvatska zastava na vrhu kninske tvrđave simbol je pobjede u Domovinskom ratu.

Od osamostaljenja Hrvatske ostvarili smo najvažnije strateške, državničke i političke ciljeve. Nastavljamo graditi državu i društvo na temeljima naše slavne prošlosti, nikada ne zaboravljajući da nam slobodna i neovisna Hrvatska nije darovana, nego u krvi izborena i na žrtvi stvorena.

Neka nas i ova obljetnica podsjeti na snagu našeg zajedništva i hrabrost koju smo pokazali u obrani i oslobađanju naše domovine. Neka se Lijepom Našom vijore hrvatske zastave u spomen na dane ponosa i slave.

Slavimo našu pobjedu ponosni na našu prošlost i usmjereni na budućnost, zahvalni svim hrvatskim braniteljima i u spomen na sve koji su žrtvovali svoje živote za hrvatsku slobodu i neovisnost.

Hvala im na svemu, slobodni smo ljudi…

Objava DANI PONOSA Čestitka ministra Medveda povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 31. obljetnice VRO Oluja pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U nedjelju se ujutro u planinskim kotlinama i dolinama očekuje magla. Jutarnje temperature u unutrašnjosti bit će između 10 i 13 stupnjeva, a na Jadranu oko 20 stupnjeva. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti dosezat će od 26 do 31 stupanj, dok će na Jadranu biti oko 32 stupnja Celzija.

Tijekom prijepodneva sa zapada će stići naoblačenje, uz mjestimične grmljavinske pljuskove praćene jakim udarima vjetra. U unutrašnjosti će se također naoblačiti, no slaba kiša moguća je samo u Lici i Gorskom kotaru. Oborine se ne očekuju u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti, kao ni u Slavoniji i Baranji, gdje se nastavlja sušno razdoblje.

Grmljavinski pljuskovi tijekom dana brzo će se premještati duž Jadrana prema jugu, a pratit će ih nagle promjene smjera i brzine vjetra. Državni hidrometeorološki zavod izdao je žuto upozorenje zbog mogućih lokalnih nevera te jakog, mjestimice i olujnog juga.

Temperatura mora kreće se od 24 do 27 stupnjeva Celzija, dok je temperatura rijeka, unatoč vrlo niskom vodostaju, oko 24 stupnja. Zbog vrlo visokog UV indeksa preporučuje se poseban oprez pri izlaganju suncu, piše N1.

Objava DHMZ IZDAO UPOZORENJE Očekuju se grmljavinske nevere i olujno jugo pojavila se prvi puta na Antena Zadar.