Procjenjuje se da danas u svjetskim morima pluta više od pet bilijuna čestica plastike. Ta brojka nije ni približna stvarnoj količini otpada u moru jer se u procjenu ne uključuje otpad na morskome dnu i plažama. Otpad u morima i oceanima nalazimo posvuda, pa čak i u dijelovima potpuno izoliranih od ljudskog utjecaja.

Dio tog otpada svakodnevno završava i u ribarskim mrežama. Dok mnogi ljudi morski otpad vide tek kada završi na plaži, ribari se susreću s njime tijekom svakog radnog dana. Pošto im je morski otpad postao svakodnevica, mnogi stručnjaci smatraju kako upravo ribari mogu imati važnu ulogu u njegovu uklanjanju iz mora.

Problem koji ne možemo ignorirati

Morski otpad jedan je od najvećih ekoloških problema današnjice. Posebno je zabrinjavajuće što najveći dio tog otpada čini plastika koja se vrlo sporo razgrađuje – prema nekim procjenama čak više od 450 godina. A čak ni tada ne nestaje u potpunosti, se razgrađuje na sitne čestice, mikroplastiku.

Posljedice unošenja morskog otpada u mora i oceane nisu samo estetske. Posljedice najviše osjećaju morske životinje koje plastiku često zamjenjuju za hranu ili se u nju zapliću. Zabilježeni su brojni slučajevi ozljeda i uginuća morskih kornjača, ptica, riba i sisavaca upravo zbog plastičnog otpada u moru.

I ta pojava morskog otpada ne utječe samo na živi svijet u moru, već i na turizam, sigurnost hrane i gospodarstvo, s time da su posebno pogođeni mali ribari.

Ribari prvi vide promjene u moru

Oko 40 milijuna ljudi u svijetu bavi se ribolovom, a čak 90 % te brojke čine mali ribari. Za male ribare more je glavni izvor prihoda, zato je opasno kada se taj izvor ugrozi.

Morski otpad koji završi u mrežama može im oštetiti ribarsku opremu, povećati troškove popravaka i smanjiti vrijeme provedeno u ribolovu. U nekim se slučajevima otpad može zaplesti u propelere brodova ili povećati potrošnju goriva jer je zbog njega mreže teže izvući iz mora.

Ribari se često prikazuju kao dio problema zbog izgubljene ribolovne opreme i otpada povezanog s ribarstvom. Međutim, takav pogled ne isključuje njihovu potencijalnu ulogu u rješavanju problema.

Zbog svakodnevnog boravka na moru, ribari među prvima uočavaju promjene u morskom okolišu i posljedice morskog otpada te mogu dati vrijedan doprinos njegovu praćenju i uklanjanju. Njihovo iskustvo i neposredan kontakt s morem čine ih važnim dionicima u očuvanju morskih ekosustava (Guerrato i Gonçalves, 2025).

Izgubljene mreže koje nastavljaju loviti

Problematičan oblik morskog otpada je takozvani ghost gear, odnosno izgubljena, odbačena ili napuštena ribolovna oprema. To uključuje mreže, konope, parangale, vrše i druge dijelove opreme koji ostaju u moru nakon što se izgube ili odbace.

Takav oblik morskog otpada nastavlja „loviti” i nakon što više nije u upotrebi, što se naziva ghost fishing. Izgubljene mreže mogu godinama hvatati ribe, rakove, kornjače i druge životinje koje u njima ugibaju. Osim što „lovi” morske organizme, ta napuštena ribolovna oprema oštećuje morska staništa i koraljne zajednice, čime narušava cijeli morski ekosustav.

Neki smatraju kako je ta ribarska oprema namjerno odbačena, no to nije uvijek slučaj. Mreže se mogu izgubiti zbog lošeg vremena, jakih struja, sudara s drugim plovilima ili zapinjanja za morsko dno. Upravo zato stručnjaci smatraju da problem treba rješavati suradnjom, a ne samo optuživanjem ribara.

Fishing for Litter: kada ribari postaju dio rješenja

Posljednjih se godina sve više govori o programu Fishing for Litter. Riječ je o sustavu u kojem ribari tijekom redovnog ribolova sakupljaju otpad koji završi u njihovim mrežama i vraćaju ga na kopno.

Program je prvi put pokrenut početkom 2000-tih u Sjevernom moru, a kasnije se proširio i na druge europske zemlje, uključujući Italiju, Hrvatsku i Španjolsku. Ribari pritom dobivaju posebne vreće ili kontejnere za prikupljanje otpada, dok luke organiziraju prihvat i odlaganje prikupljenog materijala.

Znanstvena istraživanja pokazuju da javnost uglavnom pozitivno reagira na ovakve programe i vjeruje da ribari mogu pomoći u smanjenju količine otpada u moru.

Fishing for Litter ne može riješiti problem morskog otpada u svim morima i oceanima, ali pomaže u uklanjanju barem jednog dijela tog otpada.

Zašto ribari ne mogu sami nositi teret čišćenja mora?

Sličan pristup razvija i projekt FishNoWaste, koji okuplja partnere iz Hrvatske i Italije s ciljem smanjenja otpada povezanog s ribarstvom u Jadranskom moru. Projekt se posebno fokusira na ribarske luke kao ključna mjesta za prikupljanje i gospodarenje otpadom iz mora.

U sklopu projekta analiziraju se vrste i količine otpada koje ribari donose na kopno, razvijaju modeli njegova odvajanja, ponovne uporabe i recikliranja te provode edukacije ribara i lokalnih zajednica o važnosti održivog gospodarenja otpadom.

Iako ovakvi projekti donose pozitivne rezultate, stručnjaci upozoravaju da ribari ne mogu sami riješiti problem morskog otpada. Sudjelovanje u takvim programima često znači dodatni posao, troškove i gubitak vremena.

Ribari moraju imati dovoljno prostora na brodu za otpad, a potrebno im je omogućiti mjesto sigurnog odlaganja otpada u luci i jasna pravila o tome kako postupati s prikupljenim otpadom. Istraživanja pokazuju da će ribari češće sudjelovati u programima uklanjanja otpada ako imaju podršku institucija, dostupnu infrastrukturu i osjećaj da njihov trud ima smisla.

Zanimljivo je da na odluku ribara često utječu i drugi ribari. Ako vide da njihove kolege sudjeluju u zaštiti mora, veća je vjerojatnost da će se i sami uključiti. Edukacija, osvještavanja i suradnja lokalnih zajednica zato imaju važnu ulogu u uspjehu ovakvih inicijativa.

Može li morski okoliš biti čišći?

Stručnjaci se slažu da rješenje problema morskog otpada mora uključivati više različitih mjera: smanjenje plastike za jednokratnu upotrebu, bolje gospodarenje otpadom, edukaciju građana, čišćenje obale i suradnju s ribarima.

Ribari možda ne mogu sami očistiti more, ali imaju jedinstvenu ulogu jer su svakodnevno na moru i prvi vide gdje se otpad nakuplja. Projekti poput Fishing for Litter i FishNoWaste pokazuju da ribari mogu postati važni saveznici u zaštiti mora, posebno ako iza njih stoje luke, lokalne zajednice i državne institucije.

Članak „Ribari kao dio rješenja: uklanjanje morskog otpada iz mora“ dio je serijala studentskih članaka u sklopu Interreg Italy – Croatia FishNoWaste projekta.

Autorice članka: Studentice Fakulteta znanosti o moru: Antonija Tvrdeić, Lucija Amižić, Janica Božić

Objava RIBARI KAO DIO RJEŠENJA Priča o skrivenom teretu Jadrana pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U srijedu 17. lipnja 2026. počinje isplata doplatka za djecu za svibanj 2026.

Doplatak za djecu dobit će 119 432 korisnika za ukupno 249 302 djece.

Informacije vezane uz doplatak za djecu mogu se dobiti radnim danom od 8 do 16 sati na infotelefonima HZMO-a 01/45 95 011 i 01/45 95 022 i na mrežnoj stranici HZMO-a – www.mirovinsko.hr.

Objava HZMO Isplata doplatka za djecu za svibanj počinje u srijedu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Četiri su osobe poginule u padu manjeg zrakoplova u četvrtak u 11.20 sati na području Campanoža, između Kaštijuna i Medulina, odnosno u blizini medulinskog sportskog aerodroma, potvrdila je istarska policija.

Riječ je o njemačkom zrakoplovu manjih dimenzija koji je poletio iz Austrije s odredištem u Medulinu, doznaje se neslužbeno, a svi detalji i informacije o nesreći bit će poznati predvečer po dolasku u Medulin istražitelja Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AIN).

Iz Hrvatske vatrogasne zajednice naveli su kako je uz ekipe Hitne medicinske pomoći i policije te tima helikopterske medicinske službe na intervenciju upućeno i sedam vatrogasaca s tri vatrogasna vozila iz pulske Javne vatrogasne postrojbe.

Istraga je u tijeku.

Ivica Rojnić, zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Pula za N1 je potvrdio da su četiri osobe smrtno stradale u padu zrakoplova.

Objava TRAGEDIJA Srušio se avion kod Medulina, četiri osobe poginule pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Katolički vjernici diljem Hrvatske i svijeta danas slave Tijelovo, punim nazivom Svetkovinu Presvetog Tijela i Krvi Kristove. U Republici Hrvatskoj ovaj je blagdan proglašen državnim blagdanom i neradnim danom.

Ova velika kršćanska euharistijska svetkovina tradicionalno se obilježava u četvrtak nakon Presvetoga Trojstva, odnosno točno deveti četvrtak nakon Uskrsa. U narodu je ovaj blagdan poznat i pod latinskim nazivom Corpus Christi. Za Katoličku crkvu ovo je dan spomena na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak, a slavi se javnim iskazivanjem vjere i tradicionalnim tijelovskim procesijama.

Večeras u 19 sati, misno slavlje u katedrali sv. Stošije predvodit će zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Nakon mise, nadbiskup će predvoditi i tradicionalnu procesiju s Presvetim oltarskim sakramentom od katedrale do crkve sv. Šime.

Tijekom misnog slavlja održat će se i važan crkveni čin. Josip Motušić, kandidat za trajni đakonat, primat će službu akolitata (čitača i poslužitelja oltara).

Objava DANAS SLAVIMO TIJELOVO Svečana misa u katedrali i tradicionalna procesija gradom pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković vodio je u Postirima na Braču 1. sjednicu Otočnog vijeća, posvećenu razvoju hrvatskih otoka, jačanju infrastrukture i boljoj povezanosti otočnih sredina.

Istaknuo je kako hrvatski otoci, zbog svoje posebnosti i vrijednosti, zaslužuju posebno mjesto u politici regionalnoga razvoja.

Sjednici je nazočio i župan Josip Bilaver, koji je tom prigodom preuzeo dva ugovora iz Programa razvoja otoka koji provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Kroz ovaj program u 2026. godini od ukupne aplikacije od 7,6 milijuna eura za projekte s područja Zadarske županije odobreno je ukupno 1.531.169,55 eura za 23 projekta.

Odobrena sredstva za Zadarsku županiju usmjerena su u projekte koji izravno podižu standard života stanovnika otoka i otočnih područja — od dostupnijeg predškolskog odgoja, školskih prostora i zdravstvene skrbi do vodoopskrbe, javnih sadržaja, društvenih domova i uređenja prostora za djecu i lokalnu zajednicu.

Od ukupnog iznosa za Zadarsku županiju, 1.441.239,55 eura odnosi se na projekte gradova i općina, dok je 89.930 eura odobreno za projekte kojima je nositelj Zadarska županija — sanaciju fasade na zgradi Područne škole Povljana te obnovu i sanaciju zgrade Doma zdravlja Zadarske županije, radne jedinice Pag.

Posebno su istaknute tri teme važne za Zadarsku županiju: ITP projekti, Program razvoja otoka te vodovodizacija otoka kao jedan od ključnih preduvjeta za kvalitetniji život otočana i daljnji razvoj otočnih sredina.

Kroz ITP mehanizam za otoke Zadarske županije osigurano je 25,5 milijuna eura, a Hrvatska je jedina članica Europske unije koja ima poseban mehanizam namijenjen upravo razvoju otoka.

„Otočni prostor ima posebne potrebe i posebnu vrijednost. Zato je važno da ulaganja budu konkretna, ravnomjerno raspoređena i usmjerena prema projektima koji ljudima na otocima znače bolju svakodnevicu — od vrtića i škola, do ambulanti, javnih prostora i vodoopskrbe. Prva smo županija koja je, u suradnji s resornim ministarstvom, nabavila ljekarne-brodice za naše udaljene otoke i otočanima to puno znači. Zahvaljujemo Vladi Republike Hrvatske na kontinuiranim ulaganjima u naše otoke, od lučke infrastrukture i širokopojasnog interneta, pa sve do velikog investicijskog ciklusa vodovodizacije koji je ključan za zadarske otoke“, poručio je župan Bilaver.

Gradonačelnik Zadra Šime Erlić također je naglasio kako su upravo vodovodizacija i dostupnost javnih usluga među najvažnijim pitanjima za zadarske otoke, dodavši kako se tako veliki projekt, koji obuhvaća 238 kilometara cjevovoda i 64 glavna projekta, ne može realizirati bez potpore Vlade Republike Hrvatske.

Zadarska županija ima najviše naseljenih otoka u Republici Hrvatskoj — njih 18, zbog čega su ulaganja u otočnu infrastrukturu, javne usluge i ravnomjeran razvoj od posebne važnosti za kvalitetu života otočana, stoji na stranici županije.

Objava PROGRAM RAZVOJA OTOKA Župan Bilaver preuzeo ugovore: Za zadarske otoke osigurano 1,5 milijuna eura pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U srijedu 20. svibnja 2026. počinje isplata doplatka za djecu za travanj 2026.

Doplatak za djecu dobit će 114 928 korisnika za ukupno 239 937 djece.

Informacije vezane uz doplatak za djecu mogu se dobiti radnim danom od 8 do 16 sati na infotelefonima HZMO-a 01/45 95 011 i 01/45 95 022 i na mrežnoj stranici HZMO-a – www.mirovinsko.hr.

Objava HZMO U srijedu kreće isplata doplatka za djecu za travanj pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Mladić koji je sinoć ubijen u Drnišu bio je član Košarkaškog kluba DOŠK Drniš. Oni su se na društvenim mrežama emotivnom objavom oprostili od njega, piše dalmatinski portal.hr.

“Oduzeti smo prestrašnim vijestima o nepojmljivoj tragediji koja nas je sve zadesila. U stanju smo neizmjerne boli koja para dušu, a srce od noćas ne pronalazi mir, samo pitanja i patnju.

Nemoguće je uopće pronaći riječi kojima bismo opisali duboku tugu nakon preranog odlaska našeg Milija – našeg nestašnog dječaka, našeg košarkaškog virtuoza i osmijeha koji je godinama unosio radost među sve okupljene oko KK DOŠK-a.

Ipak, pišemo ovu posvetu jer ne želimo da bez pozdrava ode srce i duša generacije 2006./2007. godišta.

A uz neizmjernu tugu, u nama se miješaju i nevjerica te ljutnja. Ljutnja zbog osjećaja da je društvo ponovno zakazalo. Jer jedan je mladi život ugašen prerano, a svima nam je poznato da je naš grad godinama živio u strahu i strepnji, osjećajući da opasnost postoji, dok su odgovorni ostajali nijemi i bez prave reakcije.

Teško je prihvatiti da danas oplakujemo dijete koje je tek trebalo živjeti, sanjati i stvarati svoju budućnost. Izražavamo sućut obitelji, Bog nek im da snage.

Vedri duh, dobrota i osmijeh našeg košarkaša zauvijek će odzvanjati ispod obruča, u svlačionici, na treninzima i u svakom našem sjećanju.

Počivaj u miru naš Mili”‘, napisali su.

Objava PRERANO UGAŠENA MLADOST Tragedija u Drnišu, ubijeni mladić bio je član Košarkaškog kluba DOŠK pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U ponedjeljak, 18. svibnja 2026. godine, počinje isplata nacionalne naknade za starije osobe za travanj korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama.

Nacionalnu naknadu dobit će 19.367 korisnika (80,24 % žena i 19,76 % muškaraca), za što je u Državnom proračunu osigurano 3.095.535,70 eura. Od 1. siječnja 2026. ova naknada iznosi 160,22 eura.

Pravo može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života, s prebivalištem na području RH u neprekidnom trajanju od 10 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva.
Uz taj osnovni uvjet, moraju biti ispunjeni i sljedeći kriteriji:

-Mirovinski status: Osoba nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju.
-Cenzus prihoda: Prihod po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini mjesečno ne prelazi dvostruki iznos naknade (320,44 eura).

-Socijalna skrb: Osoba nije korisnik zajamčene minimalne naknade niti joj je priznata usluga smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi.

-Uzdržavanje: Osoba nema sklopljen ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja (osim ako je pokrenut postupak za raskid ili poništenje ugovora).

Od kada vrijedi pravo na isplatu?

Pravo pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni svi uvjeti.

Bivšim korisnicima mirovine pravo pripada od prvoga dana nakon obustave isplate mirovine, a bivšim korisnicima zajamčene minimalne naknade od prvoga dana nakon prestanka ostvarivanja tog prava.

Objava HZMO U ponedjeljak počinje isplata nacionalne naknade za starije osobe pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Dalmatinski festival matematike ekipno je natjecanje na kojem sudjeluju učenici od Zadra do Dubrovnika.

Ovogodišnje natjecanje održalo se u Splitu 8. svibnja 2026. Sudjelovanje na ovom događaju iznimno je važno jer potiče interes za matematiku, razvija matematičke kompetencije te motivira učenike za učenje matematičkih sadržaja na neformalan i poticajan način. Festival doprinosi unapređenju znanja ključnih za njihov obrazovni uspjeh u svim područjima te značajno pridonosi popularizaciji matematike..

Ove je godine sudjelovalo više od 700 učenika raspoređenih u četiri kategorije:

N (3. i 4. razredi),
Z (5. i 6. razredi),
Q (7. i 8. razredi),
R (učenici srednjih škola).

Izniman uspjeh postigli su učenici OŠ Krune Krstića – Toma Šćiran, Toni Kalmeta, Karlo Tomas i Ena Kanjer – osvojivši 2. mjesto u kategoriji N pod vodstvom mentorice Ane Kanjer. Učenici OŠ Bartol Kašić i OŠ Zadarski otoci također su ostvarili vrlo dobre rezultate i dostojno predstavili svoje škole i Grad Zadar.

Ovakvi uspjesi rezultat su poticajne suradnje, financijske podrške i kontinuirane potpore Grada Zadra našim učenicima i njihovim mentorima na njihovom obrazovnom putu, rastu i razvoju. Ulaganjem u znanje dugoročno je ulaganje u zdravu i razvojnu budućnost našeg grada, stoji na stranici Grada Zadra.

Objava DALMATINSKI FESTIVAL MATEMATIKE Učenici OŠ Krune Krstića osvojili 2. mjesto na prestižnom natjecanju pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U Splitu je održana sjednica Skupštine Hrvatske udruge povijesnih gradova.

U Gotičkoj dvorani Muzeja grada Splita održana je 1. sjednica Skupštine Hrvatske udruge povijesnih gradova (HUPG) u novom sazivu, pod nazivom „Kulturno-povijesna baština i razvoj gradova: izazovi, rizici, perspektive“.

Sudionike je pozdravila predsjednica Udruge i zamjenica gradonačelnika Grada Splita Matea Dorčić, istaknuvši važnost suradnje povijesnih gradova u očuvanju kulturne baštine i održivom razvoju urbanih sredina.

U formalnom dijelu sjednice usvojeni su zapisnik s prethodne sjednice, izvještaj o radu i financijsko izvješće za 2025. godinu, a donesena je i odluka o primitku Općine Barban u članstvo Udruge.

U ime Grada Zadra na sjednici je sudjelovala voditeljica odsjeka za međunarodnu suradnju Anita Gržan Martinović.

Središnji dio Skupštine bio je posvećen stručnim temama vezanima uz zaštitu i razvoj povijesnih gradova. O kulturno-povijesnoj baštini kao razvojnom potencijalu govorila je dr. sc. Ana Šverko iz Instituta za povijest umjetnosti – Centra Cvito Fisković. Tema novogradnje u zaštićenim zonama predstavljena je kroz izlaganja predstojnice Konzervatorskog odjela u Splitu Anite Gamulin, dok je o upravljanju rizicima u zaštićenim zonama govorio Tonći Prodan sa Studija forenzike Sveučilišta u Splitu.

U sklopu sjednice predstavljene su i ustanove u kulturi Grada Splita – Muzej grada Splita, Etnografski muzej, Prirodoslovni muzej i zoološki vrt te Pomorski muzej u Splitu.

Po završetku službenog dijela programa sudionici su obišli su prostor preuređenog Muzeja grada Splita uz stručno vodstvo Vesne Bulić Baketić, stoji na stranici Grada Zadra.

Objava SPLIT Održana sjednica HUPG-a pojavila se prvi puta na Antena Zadar.