Danas će vrijeme u većini zemlje biti promjenljivo oblačno i nestabilno. U noći i ujutro u unutrašnjosti mjestimice će padati slaba kiša koja će tek namočiti tlo, a tijekom dana, uz jak razvoj naoblake, lokalno su mogući grmljavinski pljuskovi s jakim i olujnim udarima vjetra.

Na sjevernom Jadranu bit će promjenljivo oblačno, a na srednjem i južnom pretežno sunčano i vruće. Bura će se sporo širiti sa sjevernog Jadrana prema srednjem, a u podvelebitskom kanalu mogući su lokalno olujni udari brzine i do 100 km/h.

Jutarnje temperature u unutrašnjosti kretat će se od 14 do 18 °C. Na Jadranu se očekuje topla noć s temperaturama oko 23 °C, a uz fenski efekt bure mjestimice i do 29 °C. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će oko 29 °C, a na Jadranu od 30 do 36 °C. Temperatura mora je između 26 i 28 °C, a UV indeks je visok i vrlo visok, navodi N1.

Objava VRUĆINA NE POPUŠTA Danas pretežno sunčano s temperaturom do 36 °C pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Zvuk koji ledi krv u žilama, ali ne od straha, nego od ponosa, jutros u 10 sati je ponovno probudio zadarsku Branimirovu obalu. Stotine motora, uglancanih i spremnih, stajali su u savršenom stroju uz more. No, danas ti strojevi nisu bili samo prijevozna sredstva. Danas su oni bili glasnici sjećanja.

Kada se prvi motor upalio, a za njim i ostali, tlo pod nogama je zatitralo. Taj prepoznatljivi, moćni huk označio je početak još jednog, tradicionalnog moto-defilea “Od Branimira do Zvonimira” u organizaciji Moto kluba “Beštije Zadar”. Krenula je kolona ponosa, ljubavi i dubokog poštovanja prema onima koji su prije više od tri desetljeća dali sve za našu slobodu.

Pogled na kolonu blizu zadarskog mosta ostavlja bez daha. Vijore se hrvatske zastave, a pod kacigama lica svih generacija. Od onih starijih, čije su oči gledale strahote rata i čija srca kucaju u ritmu sjećanja na pale suborce, do mladih momaka i djevojaka koji slobodu ne uzimaju zdravo za gotovo. Među njima nema podjela, nema jurnjave. Vozi se dostojanstveno, ruku pod ruku s poviješću.

Dolazak motociklista starom cestom u Benkovac očekuje se u 10.45 sati, gdje je na rasporedu defile kroz grad, paljenje svijeća na Trgu Asseria te zakuska u Caffe baru Corto.

Nakon toga, vijugavi asfalt od 12.15 sati vodi ih prema srcu slobode, kraljevskom gradu Kninu gdje će stići oko 13.30 sati. Kako se kolona bude približavala Kninu emocije će dostići vrhunac. To više nije samo vožnja, to je hodočašće na kotačima. Na ulazu u Knin, dočekat će ih pljesak i mahanje ljudi.

U Kninu će sudionici zapaliti svijeće i odati počast hrvatskim braniteljima na Trgu dr. Ante Starčevića, nakon čega će se pridružiti središnjoj proslavi obilježavanja VRO Oluja.

Ovaj defile nije samo turistička atrakcija ni običan bajkerski susret. Ovo je živi spomenik Oluji. Dok god bude goriva u njihovim rezervoarima i dok god bude kucalo srce u grudima ovih jahača na dva kotača, obljetnica slobode slavit će se onako kako i dolikuje, gromoglasno, ponosno i nikad zaboravljeno.

Živjela nam slobodna Hrvatska!

Objava OD BRANIMIRA DO ZVONIMIRA Nisu krenuli samo motorima, krenuli su srcem – priča o vožnji koja čuva uspomenu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Svim hrvatskim braniteljima, obiteljima poginulih, nestalih i umrlih branitelja i svim hrvatskim domoljubima čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 31. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja.

Na ovaj dan s ponosom se prisjećamo svih vojno-redarstvenih akcija i operacija koje su dovele do konačne pobjede u Domovinskom ratu, zahvalni svima koji su hrabro stali u obranu domovine, a posebno onima koji su položili svoje živote za našu slobodu i neovisnost, stoji na stranici Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske.

VRO Oluja bila je presudna u okončanju Domovinskog rata, u kojoj su hrvatski branitelji predvođeni prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom oslobodili većinu okupiranog teritorija i omogućili ponovnu uspostavu teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske.

Oluja nije bila samo vojna pobjeda, već i trijumf volje, domoljublja i nepokolebljive odlučnosti da se izbori sloboda. U Oluji smo pokazali svu snagu i zajedništvo Hrvatske vojske i policije, svih hrvatskih branitelja i našeg naroda u domovini i iseljeništva.

Ujedinjeni i odlučni, pobijedili smo velikosrpskog agresora i položili temelje za miran i prosperitetan razvoj naše domovine. Domovinski rat temelj je naše državnosti, VRO Oluja kruna svih naših bitaka, a hrvatska zastava na vrhu kninske tvrđave simbol je pobjede u Domovinskom ratu.

Od osamostaljenja Hrvatske ostvarili smo najvažnije strateške, državničke i političke ciljeve. Nastavljamo graditi državu i društvo na temeljima naše slavne prošlosti, nikada ne zaboravljajući da nam slobodna i neovisna Hrvatska nije darovana, nego u krvi izborena i na žrtvi stvorena.

Neka nas i ova obljetnica podsjeti na snagu našeg zajedništva i hrabrost koju smo pokazali u obrani i oslobađanju naše domovine. Neka se Lijepom Našom vijore hrvatske zastave u spomen na dane ponosa i slave.

Slavimo našu pobjedu ponosni na našu prošlost i usmjereni na budućnost, zahvalni svim hrvatskim braniteljima i u spomen na sve koji su žrtvovali svoje živote za hrvatsku slobodu i neovisnost.

Hvala im na svemu, slobodni smo ljudi…

Objava DANI PONOSA Čestitka ministra Medveda povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 31. obljetnice VRO Oluja pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U nedjelju se ujutro u planinskim kotlinama i dolinama očekuje magla. Jutarnje temperature u unutrašnjosti bit će između 10 i 13 stupnjeva, a na Jadranu oko 20 stupnjeva. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti dosezat će od 26 do 31 stupanj, dok će na Jadranu biti oko 32 stupnja Celzija.

Tijekom prijepodneva sa zapada će stići naoblačenje, uz mjestimične grmljavinske pljuskove praćene jakim udarima vjetra. U unutrašnjosti će se također naoblačiti, no slaba kiša moguća je samo u Lici i Gorskom kotaru. Oborine se ne očekuju u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti, kao ni u Slavoniji i Baranji, gdje se nastavlja sušno razdoblje.

Grmljavinski pljuskovi tijekom dana brzo će se premještati duž Jadrana prema jugu, a pratit će ih nagle promjene smjera i brzine vjetra. Državni hidrometeorološki zavod izdao je žuto upozorenje zbog mogućih lokalnih nevera te jakog, mjestimice i olujnog juga.

Temperatura mora kreće se od 24 do 27 stupnjeva Celzija, dok je temperatura rijeka, unatoč vrlo niskom vodostaju, oko 24 stupnja. Zbog vrlo visokog UV indeksa preporučuje se poseban oprez pri izlaganju suncu, piše N1.

Objava DHMZ IZDAO UPOZORENJE Očekuju se grmljavinske nevere i olujno jugo pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U Rijeku su stigli prvi sudionici Državne završnice Plazma Sportskih igara mladih. Tijekom četiri smjene, koje će se održati od 15. do 20. srpnja te od 5. do 10. kolovoza, sportski tereni diljem grada ugostit će više od 2.500 djece i mladih iz cijele Hrvatske koji su izborili nastup na završnici najveće amaterske sportske manifestacije za djecu i mlade u Europi.

Jubilarna, 30. sezona Plazma Sportskih igara mladih okupila je više od 140.000 djece i mladih iz svih dijelova Hrvatske. Natjecanja su započela u siječnju, a sada najbolji stižu u Rijeku gdje će se boriti za naslov državnih prvaka, ali i provesti vrijeme ispunjeno sportom, kupanjem, novim prijateljstvima i zajedničkim uspomenama.

Natjecanja otvaraju najmlađi sudionici koji će odmjeriti snage u graničaru i atletici u sklopu Telemach Dana sporta. Zadarsku županiju predstavljat će graničarska ekipa OŠ Benje za godište 2017. i mlađe te ekipe Minionsi iz Sv. Filipa i Jakova te Vatrići iz Zadra za godište 2015. i mlađe.
U prve dvije smjene nastupit će i atletičari Jibril Kai Budimir, Laura Morović Marisa Klarić, Karlo Troskot i Valerija Franko.

Treća i četvrta smjena Državne završnice SIM-ovce očekuje od 5 do 10. kolovoza. U sklopu treće smjene u Rijeci će se zaigrati 3×3 Spirte Cup, GEN-I cup u odbojci, HEP turnir u rukometu, tenis i Kinder joy turnir u stolnom tenisu. Dok će u četvrtoj smjeni na terene izaći najbolje ekipe Tommy turnira u malom nogometu do 12 godina, zaigrat će se odbojka na pijesku, snage će se odmjeriti i na Wiener turniru u šahu. Za kraj druženja, odigrat će se Coca-Cola Cup, najveći malonogometni turnir u Europi.

Velik broj sudionika u Rijeku je doputovao vlakovima HŽ Putničkog prijevoza, dugogodišnjeg partnera Igara, u sklopu projekta kojim se djeci omogućuje besplatno putovanje do odredišta vezanih uz obrazovne, sportske i druge aktivnosti kao što je interaktivna radionica Mentalna higijena, project Wiener osiguranja pokrenut u suradnji s udrugom Hrabri telefon.

Sudionici će tijekom boravka biti smješteni u Studentskom naselju Trsat, dok će se natjecanja održavati na jedanaest lokacija diljem Rijeke. Grad će i ovoga ljeta postati mjesto susreta djece iz svih krajeva Hrvatske, ispunjeno sportom, navijanjem i zajedništvom, čime se nastavlja dugogodišnja izvrsna suradnja Grada Rijeke i Igara.

Na Državnoj završnici Plazma Sportskih igara mladih djeca će biti smještena Studentskom naselju Trsat, dok će se natjecanja održati na čak deset lokacija te će cijelim gradom vladati pravi sportski duh, čime se nastavlja dugogodišnju izvrsnu suradnja grada Rijeke i Igra.
Najuspješnije ekipe i pojedinci u Rijeci izborit će nastup na Međunarodnoj završnici Plazma Sportskih igara mladih, koja će se od 17. do 22. kolovoza održati u Splitu.

Raspored natjecanja i sve informacije dostupni su na internetskoj stranici igremladih.hr, a live prijenosi natjecanja uživo će se prenositi na Facebook stranicama Igara https://www.facebook.com/plazma.sportske.igre.mladih/?locale=hr_HR.

Objava SPORTSKE IGRE MLADIH Započela Državna završnica u Rijeci, stigli predstavnici Zadarske županije pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U petak 17. srpnja 2026. počinje isplata nacionalne naknade za starije osobe za lipanj korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama.
Nacionalnu naknadu za starije osobe dobit će 19 415 korisnika (80,24 % žena i 19,76 % muškaraca), za što je osigurano 3.104.257,00 eura iz Državnog proračuna.

Od 1. siječnja 2026. nacionalna naknada za starije osobe iznosi 160,22 eura.
Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života, s prebivalištem na području RH u neprekidnom trajanju od 10 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava, što je osnovni uvjet, uz koji moraju biti ispunjeni i drugi zakonom propisani uvjeti, a to su:
-da nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju
-da njegov prihod i/ili prihod članova njegovoga kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi dvostruki iznos nacionalne naknade za starije osobe (320,44 eura)

-da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi
-da mu nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi
-da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenja ugovora.

Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni svi uvjeti propisani za stjecanje prava. Korisniku mirovine pravo pripada od prvoga dana nakon obustave isplate mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a korisniku zajamčene minimalne naknade od prvoga dana nakon prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu.

Zahtjev za nacionalnu naknadu može se podnijeti bilo kada i to osobno u područnoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, preporučeno poštom ili elektroničkim putem u sustavu e-Građani.

Objava HZMO Isplata nacionalne naknade za starije osobe za lipanj kreće 17. srpnja pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na autocesti A1, u blizini naplatnih kućica Zadar Istok, danas je izbio požar na osobnom vozilu.

Odmah po dojavi, na teren su upućeni vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe (JVP) Zadar te pripadnici vatrogasne službe HAC-a iz baze Sveti Rok. Zahvaljujući njihovoj brzoj intervenciji, požar je ugašen te je spriječeno širenje vatre na okolna vozila i objekte.

Prema trenutačnim informacijama, službenih podataka o ozlijeđenim osobama nema. Uzrok buknuća plamena još uvijek nije utvrđen, a sve okolnosti ovog događaja bit će poznate nakon što nadležne službe obave očevid i dovrše istragu.

Objava POŽAR NA A1 Vozilo planulo kod naplatnih kućica, vatrogasci spriječili širenje buktinje pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U Zagrebu je održana 76. sjednica Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija, na kojoj je sudjelovao i zamjenik župana Zadarske županije Robertino Dujela.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija i brodsko-posavski župan Danijel Marušić predstavio je Izvješće o radu Hrvatske zajednice županija, Financijsko izvješće za 2025. godinu, Izvješće Nadzornog odbora te Izvješće o obavljenom revizorskom uvidu.

Jedna od tema sjednice bila je i uspostava Jedinstvenog računa riznice. Glavna državna rizničarka Danijela Stepić predstavila je ostvareni napredak županija u tom procesu, pri čemu je istaknuta važnost suradnje Ministarstva financija i Hrvatske zajednice županija u jačanju transparentnosti upravljanja javnim financijama.

„Sjednice Hrvatske zajednice županija važne su jer omogućuju razmjenu iskustava i usklađivanje stavova o temama koje su zajedničke svim županijama. Posebno je važan nastavak rada na transparentnijem upravljanju javnim financijama, kao i uključivanje mladih u programe koji im približavaju europske institucije i demokratske procese. Zadarska županija nastavit će aktivno sudjelovati u takvim inicijativama“, istaknuo je zamjenik župana Robertino Dujela.

Na sjednici su predstavljene i mogućnosti suradnje kroz program „Škola ambasador Europskog parlamenta“ — EPAS, koji je predstavila Maja Ljubić Kutnjak, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Riječ je o edukativnom programu namijenjenom srednjim školama, čiji je cilj mladima približiti europsku demokraciju, rad europskih institucija, zajedničke europske vrijednosti te prava i obveze građana Europske unije.

Program EPAS ove godine obilježava deset godina provedbe na europskoj razini, a u Hrvatskoj je u njega uključeno gotovo 70 srednjih škola iz svih županija. Do sada je u programu sudjelovalo više od 10 tisuća učenika, koji kroz različite aktivnosti razvijaju građanske kompetencije i potiču aktivno sudjelovanje mladih u demokratskim procesima.

Na sjednici je predstavljen i rad Centra za sigurniji Internet, stoji na stranici Zadarske županije.

Objava ZAGREB Održana 76. sjednica Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Procjenjuje se da danas u svjetskim morima pluta više od pet bilijuna čestica plastike. Ta brojka nije ni približna stvarnoj količini otpada u moru jer se u procjenu ne uključuje otpad na morskome dnu i plažama. Otpad u morima i oceanima nalazimo posvuda, pa čak i u dijelovima potpuno izoliranih od ljudskog utjecaja.

Dio tog otpada svakodnevno završava i u ribarskim mrežama. Dok mnogi ljudi morski otpad vide tek kada završi na plaži, ribari se susreću s njime tijekom svakog radnog dana. Pošto im je morski otpad postao svakodnevica, mnogi stručnjaci smatraju kako upravo ribari mogu imati važnu ulogu u njegovu uklanjanju iz mora.

Problem koji ne možemo ignorirati

Morski otpad jedan je od najvećih ekoloških problema današnjice. Posebno je zabrinjavajuće što najveći dio tog otpada čini plastika koja se vrlo sporo razgrađuje – prema nekim procjenama čak više od 450 godina. A čak ni tada ne nestaje u potpunosti, se razgrađuje na sitne čestice, mikroplastiku.

Posljedice unošenja morskog otpada u mora i oceane nisu samo estetske. Posljedice najviše osjećaju morske životinje koje plastiku često zamjenjuju za hranu ili se u nju zapliću. Zabilježeni su brojni slučajevi ozljeda i uginuća morskih kornjača, ptica, riba i sisavaca upravo zbog plastičnog otpada u moru.

I ta pojava morskog otpada ne utječe samo na živi svijet u moru, već i na turizam, sigurnost hrane i gospodarstvo, s time da su posebno pogođeni mali ribari.

Ribari prvi vide promjene u moru

Oko 40 milijuna ljudi u svijetu bavi se ribolovom, a čak 90 % te brojke čine mali ribari. Za male ribare more je glavni izvor prihoda, zato je opasno kada se taj izvor ugrozi.

Morski otpad koji završi u mrežama može im oštetiti ribarsku opremu, povećati troškove popravaka i smanjiti vrijeme provedeno u ribolovu. U nekim se slučajevima otpad može zaplesti u propelere brodova ili povećati potrošnju goriva jer je zbog njega mreže teže izvući iz mora.

Ribari se često prikazuju kao dio problema zbog izgubljene ribolovne opreme i otpada povezanog s ribarstvom. Međutim, takav pogled ne isključuje njihovu potencijalnu ulogu u rješavanju problema.

Zbog svakodnevnog boravka na moru, ribari među prvima uočavaju promjene u morskom okolišu i posljedice morskog otpada te mogu dati vrijedan doprinos njegovu praćenju i uklanjanju. Njihovo iskustvo i neposredan kontakt s morem čine ih važnim dionicima u očuvanju morskih ekosustava (Guerrato i Gonçalves, 2025).

Izgubljene mreže koje nastavljaju loviti

Problematičan oblik morskog otpada je takozvani ghost gear, odnosno izgubljena, odbačena ili napuštena ribolovna oprema. To uključuje mreže, konope, parangale, vrše i druge dijelove opreme koji ostaju u moru nakon što se izgube ili odbace.

Takav oblik morskog otpada nastavlja „loviti” i nakon što više nije u upotrebi, što se naziva ghost fishing. Izgubljene mreže mogu godinama hvatati ribe, rakove, kornjače i druge životinje koje u njima ugibaju. Osim što „lovi” morske organizme, ta napuštena ribolovna oprema oštećuje morska staništa i koraljne zajednice, čime narušava cijeli morski ekosustav.

Neki smatraju kako je ta ribarska oprema namjerno odbačena, no to nije uvijek slučaj. Mreže se mogu izgubiti zbog lošeg vremena, jakih struja, sudara s drugim plovilima ili zapinjanja za morsko dno. Upravo zato stručnjaci smatraju da problem treba rješavati suradnjom, a ne samo optuživanjem ribara.

Fishing for Litter: kada ribari postaju dio rješenja

Posljednjih se godina sve više govori o programu Fishing for Litter. Riječ je o sustavu u kojem ribari tijekom redovnog ribolova sakupljaju otpad koji završi u njihovim mrežama i vraćaju ga na kopno.

Program je prvi put pokrenut početkom 2000-tih u Sjevernom moru, a kasnije se proširio i na druge europske zemlje, uključujući Italiju, Hrvatsku i Španjolsku. Ribari pritom dobivaju posebne vreće ili kontejnere za prikupljanje otpada, dok luke organiziraju prihvat i odlaganje prikupljenog materijala.

Znanstvena istraživanja pokazuju da javnost uglavnom pozitivno reagira na ovakve programe i vjeruje da ribari mogu pomoći u smanjenju količine otpada u moru.

Fishing for Litter ne može riješiti problem morskog otpada u svim morima i oceanima, ali pomaže u uklanjanju barem jednog dijela tog otpada.

Zašto ribari ne mogu sami nositi teret čišćenja mora?

Sličan pristup razvija i projekt FishNoWaste, koji okuplja partnere iz Hrvatske i Italije s ciljem smanjenja otpada povezanog s ribarstvom u Jadranskom moru. Projekt se posebno fokusira na ribarske luke kao ključna mjesta za prikupljanje i gospodarenje otpadom iz mora.

U sklopu projekta analiziraju se vrste i količine otpada koje ribari donose na kopno, razvijaju modeli njegova odvajanja, ponovne uporabe i recikliranja te provode edukacije ribara i lokalnih zajednica o važnosti održivog gospodarenja otpadom.

Iako ovakvi projekti donose pozitivne rezultate, stručnjaci upozoravaju da ribari ne mogu sami riješiti problem morskog otpada. Sudjelovanje u takvim programima često znači dodatni posao, troškove i gubitak vremena.

Ribari moraju imati dovoljno prostora na brodu za otpad, a potrebno im je omogućiti mjesto sigurnog odlaganja otpada u luci i jasna pravila o tome kako postupati s prikupljenim otpadom. Istraživanja pokazuju da će ribari češće sudjelovati u programima uklanjanja otpada ako imaju podršku institucija, dostupnu infrastrukturu i osjećaj da njihov trud ima smisla.

Zanimljivo je da na odluku ribara često utječu i drugi ribari. Ako vide da njihove kolege sudjeluju u zaštiti mora, veća je vjerojatnost da će se i sami uključiti. Edukacija, osvještavanja i suradnja lokalnih zajednica zato imaju važnu ulogu u uspjehu ovakvih inicijativa.

Može li morski okoliš biti čišći?

Stručnjaci se slažu da rješenje problema morskog otpada mora uključivati više različitih mjera: smanjenje plastike za jednokratnu upotrebu, bolje gospodarenje otpadom, edukaciju građana, čišćenje obale i suradnju s ribarima.

Ribari možda ne mogu sami očistiti more, ali imaju jedinstvenu ulogu jer su svakodnevno na moru i prvi vide gdje se otpad nakuplja. Projekti poput Fishing for Litter i FishNoWaste pokazuju da ribari mogu postati važni saveznici u zaštiti mora, posebno ako iza njih stoje luke, lokalne zajednice i državne institucije.

Članak „Ribari kao dio rješenja: uklanjanje morskog otpada iz mora“ dio je serijala studentskih članaka u sklopu Interreg Italy – Croatia FishNoWaste projekta.

Autorice članka: Studentice Fakulteta znanosti o moru: Antonija Tvrdeić, Lucija Amižić, Janica Božić

Objava RIBARI KAO DIO RJEŠENJA Priča o skrivenom teretu Jadrana pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U srijedu 17. lipnja 2026. počinje isplata doplatka za djecu za svibanj 2026.

Doplatak za djecu dobit će 119 432 korisnika za ukupno 249 302 djece.

Informacije vezane uz doplatak za djecu mogu se dobiti radnim danom od 8 do 16 sati na infotelefonima HZMO-a 01/45 95 011 i 01/45 95 022 i na mrežnoj stranici HZMO-a – www.mirovinsko.hr.

Objava HZMO Isplata doplatka za djecu za svibanj počinje u srijedu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.