Dokumentarni film „Dobrotska čipka i torta, baština koja povezuje“ svoju će hrvatsku premijeru imati 23. srpnja u Zadru u Kneževoj palači, u sklopu međunarodnog kulturno-edukativnog projekta „Putevima bokeljskih Hrvata“, posvećenog očuvanju i promociji kulturne baštine bokeljskih Hrvata te snažnih povijesnih veza između Boke kotorske i Hrvatske.

Ovogodišnje izdanje projekta u središte stavlja dvije iznimno vrijedne sastavnice nematerijalne kulturne baštine, dobrotsku čipku i dobrotsku tortu, koje stoljećima predstavljaju važan dio identiteta bokeljskih Hrvata, ali i ukupne kulturne baštine Crne Gore.

Upravo će Zadar biti jedno od ključnih mjesta ovogodišnjeg predstavljanja projekta, jer film snažno naglašava povijesne i kulturne poveznice Zadra i Boke kotorske. Posebno mjesto u toj priči zauzima maraskino – poznati zadarski liker od višnje maraske, koji je stoljećima bio nezaobilazan sastojak dobrotske torte. Povijesni izvori svjedoče kako su bokeljski pomorci upravo pomorskim putevima donosili maraskino iz Zadra u Boku kotorsku, čime je ovaj jedinstveni okus postao trajni simbol povezanosti.

Film donosi priču o dobrotskoj čipki, jedinstvenoj tradiciji koja se stoljećima čuvala u obiteljima bokeljskih Hrvata, a posebno mjesto zauzima crkva svetog Eustahija u Dobroti, gdje se danas čuva najveća zbirka dobrotske čipke – čak 140 primjeraka, od kojih su pojedini stari gotovo 500 godina.

Dio filma posvećen dobrotskoj čipki realiziran je uz sudjelovanje profesorice Nade Radović i polaznica radionice dobrotske čipke koja se održava u Kotoru. Zahvaljujući njezinoj višedesetljetnoj predanosti očuvanju ove tradicije, dobrotska čipka danas ponovno živi među novim generacijama žena u Boki kotorskoj.

Drugi dio filma posvećen je dobrotskoj torti, jednoj od najpoznatijih slastica bokeljske gastronomske baštine. U tom dijelu filma sudjelovali su chef Damir Moškov i turistička vodičkinja Dolores Fabian, koji kroz osobne priče i povijesne činjenice govore o važnosti ove slastice za identitet Boke kotorske i njezinoj snažnoj vezi sa Zadrom.

– Drago mi je što sam dio ovogodišnjeg projekta ‘Putevima Bokeljskih Hrvata’, predstavljajući važan dio kulturne baštine kao što je Dobrotska torta. Odrastajući u Boki kotorskoj, rano sam upoznao ljepotu svega što nas okružuje, kako u prostoru oko nas, tako i na našim trpezama, a nema ljepšeg ukrasa stola od krune obroka, Dobrotske torte. Zato mi je projekt i film ‘Dobrotska čipka i torta, baština koja povezuje’ posebno blizak srcu, istaknuo je Damir Moškov.

Projekt „Putevima bokeljskih Hrvata“ održava se uz supokroviteljstvo predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, kao i uz podršku relevantnih institucija i ministarstava obiju država. Projekt se održava uz podršku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, dok je partner projekta u Crnoj Gori Hrvatsko nacionalno vijeće. Sponzori projekta su JANAF d.d., Croatia Airlines, Erste Banka Hrvatska, Grad Kotor te hotel SIRO Boka Place. Podršku projekciji u Zadru daju Grad Zadar, Zadarska županija i Narodni muzej Zadar, a koji su prepoznali važnost očuvanja zajedničke kulturne i povijesne baštine na obalama Jadrana te povezanosti Zadra i Boke kotorske kroz stoljeća.

Objava BAŠTINA KOJA POVEZUJE Premijera dokumentarnog filma „Dobrotska čipka i torta, baština koja povezuje“ pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Nakon brojnih uspješnih gostovanja, hvaljena predstava Drame plus „Kamo idemo, tata?” ponovno se vraća u Zadar. Nova izvedba je ovu srijedu, 6. svibnja u 20 sati, u Kazalištu lutaka Zadar.

Ulaznice za predstavu možete rezervirati na broj telefona 098 779 703 ili na mail uzkudramaplus@gmail.com ili ih kupiti sat vremena prije izvedbe, u srijedu 6. svibnja, na blagajni Kazališta lutaka Zadar.

Autorski projekt Vinka Radovčića, prema motivima istoimenog romana Jean-Louisa Fourniera „Kamo idemo, tata?”, nježna je i dirljiva predstava koja prikazuje emocionalne i društvene izazove života oca dvojice sinova s teškoćama u razvoju, osjećaj krivnje, boli, ljubavi, a ponekad i očaja, i sve to bez uljepšavanja stvarnosti, ukazujući na iskustva borbe i pokušaja nošenja s teškom situacijom roditelja takve djece, razotkrivajući najdublje dijelove ljudske duše i njezinu sposobnost prilagodbe na životnu tragikomediju.

Unatoč ozbiljnosti teme, Fournierov stil je direktan, iskren i neizbježno humorističan, što je uzeto kao nit vodilja ove predstave, pa se tako kroz crni humor, ironiju i sarkazam kao mehanizme obrane nastoje razbiti tabui i omogućiti gledateljima povezivanje s iskustvima roditelja djece s teškoćama u razvoju na dublji način.

Uzimajući istoimeni roman Jean-Louisa Fourniera kao polazišnu točku ove predstave, autorski tim želio je istražiti dublje pitanje smisla života i pronalaska sreće unatoč teškim životnim situacijama, kao i senzibilizirati gledatelje i razviti empatiju prema osobama koje su drukčije.

– Postoje predstave koje su puka zabava i zaboravljaju se padom zastora. A postoje i one koje svoje stvarno djelovanje počinju tek tada, kao što je ova. Možda će ova predstava nekome biti bolan okidač. Ali kazalište mora boljeti; u protivnom je sapunica – istaknula je dr. sc. Kornelija Kuvač, red. prof., Sveučilište u Zadru.

Autorski tim predstave čine: redatelj Vinko Radovčić, igra Ivan Raffaelli, prijevod Tatjana Pavešković, autori adaptacije i dramaturške obrade romana Vinko Radovčić, Ivan Raffaelli i Domagoj Lindinger, scenograf, kostimograf, scenski pokret i odabir glazbe Vinko Radovčić, oblikovatelj svjetla Frane Papić, oblikovatelj tona Mate Petričević, fotografi predstave Filip Brala i Saša Čuka, izrada scenografije Adriano Košuta, izrada rekvizite Ljiljana Surać, asistent redatelja, inspicijent i kreativni producent Domagoj Lindinger.

Objava KAZALIŠTE LUTAKA ZADAR Nova izvedba predstave “Kamo idemo, tata?'” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Opisivan kao „iznenađujuće suptilan i vizionarski pijanist” s „rijetkom kombinacijom šarma i majstorstva”, hrvatski pijanist Aljoša Jurinić [aljoša juːrinić] etablirao se kao laureat najprestižnijih svjetskih pijanističkih natjecanja. Nakon pobjede na Međunarodnom natjecanju Robert Schumann 2012. godine u skladateljevu rodnom Zwickauu, bio je laureat Pijanističkog natjecanja Kraljice Elizabete 2016. i Međunarodnog pijanističkog natjecanja u Leedsu 2018., kao i finalist Međunarodnog pijanističkog natjecanja Chopin u Varšavi 2015. godine.

Aljoša je nastupao kao solist i s orkestrima na istaknutim pozornicama u približno 40 zemalja na pet kontinenata, uključujući njujorški Carnegie Hall, bečki Wiener Musikverein, Salle Cortot u Parizu, Gasteig u Münchenu, Tokyo Opera City Concert Hall, Osaka Symphony Hall, La Sala Verdi u Milanu, BOZAR u Bruxellesu, Koncertnu dvoranu Lisinski u Zagrebu i mnoge druge. Daljnji vrhunci uključuju 35-dnevnu turneju solo recitala diljem Kine i pet rasprodanih uzastopnih izvedbi Čajkovskog, Koncert za klavir br. 1, u Hrvatskoj.

Njegova se glazba nalazi na šest albuma, uključujući tri solo izdanja: Chopin Alive (CristoforiumArt, 2016.), Correspondances (KNS Classical, 2020.) i Chopin: Sonatas No. 2 and No. 3 (Longplay Classical, 2025.). Kao traženi komorni glazbenik, Aljoša je surađivao sa svjetski poznatim glazbenicima kao što su Kian Soltani (violončelo), Luka Šulić (violončelo), Petrit Çeku (gitara) i Krešimir Stražanac (bas-bariton), da spomenemo samo neke. Predsjednica Hrvatske dodijelila mu je 2019. godine Red Danice hrvatske za iznimna postignuća u kulturi i međunarodnoj promociji svoje zemlje.

Aljoša je stekao titulu doktora glazbenih umjetnosti (Doctor of Musical Arts – DMA) na Sveučilištu u Torontu i Konzertexamen na Visokoj školi za glazbu Franz Liszt u Weimaru. Njegov umjetnički razvoj oblikovali su poznati pijanisti i pedagozi diljem Hrvatske, Austrije, Italije, Njemačke i Kanade. Trenutno živi u Bostonu, SAD, gdje je gostujući umjetnik (Visiting Artist) na MIT-ovom Institutu za medicinsko inženjerstvo i znanost, surađujući na istraživačkim projektima koji istražuju biomehaniku sviranja klavira.

Utorak 5. svibnja, Svečana dvorana sveučilišta u 20 sati, javlja Koncertni ured Zadar.

Program koncerta:
L. van Beethoven: Sonata br. 13 u Es-duru, op. 27 br. 1
F. Chopin: Sonata br. 2 u b-molu, op. 35
P. I. Čajkovski: Lipanj, iz ciklusa “Godišnja doba”, op. 37.a
F. Mendelssohn Hensel: Lipanj, iz ciklusa Das Jahr (Godina), H.385
C. Debussy: Des pas sur la neige (Koraci u snijegu), iz ciklusa “Preludiji”, L. 117
D. Pejačević: Sehnsucht (Čežnja), iz ciklusa Fantasiestücke (Maštanja), op. 17
F. Chopin: Nokturno u e-molu, op. posth. 72
C. Schumann: Nokturno u F-duru, op. 6 br. 2
F. Chopin: Andante spianato i Velika briljantna poloneza u Es-duru, op. 22

Objava KONCERTNI URED Najava koncerta Aljoša Jurinića “Dialog 88, Vol. 2” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Večerašnji program zadarskog nezavisnog kina Kino Zona, ususret Prazniku rada, donosi projekciju dokumentarnog filma „Ono što treba činiti“ redatelja Srđana Kovačevića, s početkom u 20 sati u Polivalentnoj dvorani Providurove palače. Nakon projekcije uslijedit će moderirani razgovor s autorom.

Nakon višestruko nagrađivanog dugometražnog prvijenca „Tvornice radnicima“, u kojem je pratio radnike tvornice ITAS iz Ivanca i njihov pokušaj radničkog samoupravljanja, Kovačević se novim filmom ponovno vraća temi rada, ali iz drugačije perspektive. „Ono što treba činiti“ u središte stavlja migrantske radnike u Sloveniji, ljude koji u potrazi za boljim životom često završavaju u nesigurnim uvjetima rada, bez plaćenih prekovremenih sati, uz ucjene poslodavaca, neisplaćene plaće i životne uvjete nedostojne čovjeka.

Film prati rad ljubljanske Delavske svetovalnice, odnosno Radničkog savjetovališta, gdje Laura Orel, Goran Lukić i Goran Zrnić svakodnevno pomažu obespravljenim radnicima iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Afrike i Azije. Za mnoge od njih to je jedino mjesto na kojem ih netko doista sluša, informira o njihovim pravima i pomaže im da se izbore za ono što su zaradili.

Kroz niz konkretnih slučajeva, od pokušaja naplate plaća do velikih kolektivnih borbi poput one radnika Luke Koper, „Ono što treba činiti“ gradi snažnu sliku Europe koja se sve više oslanja na jeftin migrantski rad, dok ljudi koji taj rad obavljaju često ostaju nevidljivi. Kovačević pritom ne poseže za patetikom, već promatra svakodnevni, naporan i često frustrirajući rad troje protagonista koji uporno dokazuju da solidarnost nije apstraktan pojam, nego praksa.

Film je svjetsku premijeru imao na festivalu DOK Leipzig, gdje je osvojio Nagradu interreligijskog žirija, a u Hrvatskoj je premijerno prikazan na Human Rights Film Festivalu. Osvojio je i Nagradu za najbolji film o ljudskim pravima na Festivalu dokumentarnog filma u Sloveniji, čiji ga je žiri opisao kao snažan podsjetnik da se sustavnim nepravdama može suprotstaviti solidarnošću, kolektivnim djelovanjem i hrabrošću.

Iz Kino Zone pozivaju publiku da im se pridruži na projekciji ovog važnog i aktualnog dokumentarca, kao i na razgovoru s redateljem Srđanom Kovačevićem, koji će dodatno otvoriti teme radničkih prava, migrantskog rada, solidarnosti i onoga što danas, pred takvim nepravdama, doista treba činiti.

Objava KINO ZONA Na velikom platnu snažan dokumentarac o radničkim pravima pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Nakon uspješnog otvaranja ciklusa posvećenog Jimu Jarmuschu, Kino Zona večeras u Polivalentnoj dvorani Providurove palače donosi njegov kultni film „Pod udarom zakona“ (Down by Law), s početkom u 20 sati.

Treći dugometražni film ovog istaknutog autora američkog nezavisnog filma donosi priču o trojici autsajdera, svodniku Jacku, radijskom voditelju Zacku i talijanskom emigrantu Robertu, koji se spletom okolnosti nađu u istoj zatvorskoj ćeliji u New Orleansu. Nakon što postanu žrtve namještaljki, neobični trio kreće u bijeg kroz močvare Louisiane, u avanturu koja je istovremeno i crnohumorna i duboko egzistencijalna.

Jarmusch i ovdje nastavlja razvijati svoj prepoznatljivi minimalistički stil, no „Pod udarom zakona“ donosi i novi prostorni i estetski iskorak – radnja je smještena u egzotični ambijent američkog juga, snimljen u upečatljivoj crno-bijeloj fotografiji Robbyja Müllera. Vizualni identitet filma, prožet prizorima New Orleansa i močvarnih krajolika, dodatno naglašava njegovu atmosferu između stvarnosti i filmske imaginacije.

Film se poigrava žanrovskim konvencijama zatvorskog filma i „road movieja“, ali ih istovremeno subvertira, fokusirajući se manje na radnju, a više na odnose među likovima, njihovu komunikaciju i apsurd svakodnevice. Upravo kroz sudar šutljivih, ciničnih američkih „gubitnika“ i vedrog, brbljavog stranca, Jarmusch stvara duhovitu i ironičnu sliku Amerike, razotkrivajući mit o „obećanoj zemlji“.

Posebnu snagu filmu daje glumački trio, Tom Waits, John Lurie i Roberto Benigni, čija je međusobna dinamika ključna za njegovu poetiku. Dok Waits i Lurie utjelovljuju suzdržane i deziluzionirane likove, Benigni unosi energiju, humor i toplinu, pretvarajući film iz suzdržane drame u otvorenu, gotovo bajkovitu priču o prijateljstvu i slobodi. Upravo njegov lik donosi ključni zaokret – od svijeta cinizma prema svijetu znatiželje i radosti.

Glazba također igra važnu ulogu, uz originalnu partituru Johna Lurieja, film koristi i pjesme Toma Waitsa s albuma „Rain Dogs“, dodatno naglašavajući atmosferu melankolije i „cool“ estetike koja je obilježila Jarmuschev rani opus.

„Pod udarom zakona“ premijerno je prikazan u glavnom programu festivala u Cannesu te je nominiran za nagradu Independent Spirit u više kategorija, a danas se smatra jednim od najvažnijih i najomiljenijih filmova Jarmuscheve rane karijere. Njegov spoj humora, poezije i minimalističke naracije učinio ga je jednim od ključnih ostvarenja američkog nezavisnog filma 80-ih godina.

Iz Kino Zone pozivaju publiku da nastavi pratiti Ciklus Jima Jarmuscha i pridruži se projekciji ovog jedinstvenog filmskog iskustva.

Objava KINO ZONA Večeras nastavak ciklusa posvećenog Jimu Jarmuschu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na Odjelu za mlade uspješno je održan 3. međuškolski kviz “Knjižna udica” na temu romana “Oblak čvoraka”.

Deset školskih ekipa uživalo je u natjecanju i inspirativnom online susretu s autoricom Ivanom Šojat. Svi sudionici nagrađeni su besplatnim članarinama u Gradskoj knjižnici Zadar, a pobjednici i knjigama Naklade Ljevak. Organizator: Podružnica Hrvatske udruge školskih knjižničara Zadarske županije, u suradnji s Gradskom knjižnicom Zadar i Nakladom Ljevak, javlja Gradska knjižnica Zadar.

Objava KNJIŽNA UDICA Uspješno je održan 3. međuškolski kviz pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na svečanom zatvaranju 19. Festivala hrvatske drame za djecu Mali Marulić, održanom 17. travnja 2026. u Gradskom kazalištu lutaka Split, stručni žiri u sastavu Ivan Plazibat, Katarina Romac i Silvana Stanić proglasio je predstavu „Dan kad se dogodilo ništa“ u produkciji Kazališta lutaka Zadar najboljom predstavom u cjelini, čime je ova produkcija osvojila jedno od najznačajnijih priznanja festivala. Uz to, predstava je nagrađena i za scenski pokret koji potpisuje Damir Klemenić.

Riječ je o autorskom projektu Aleksandra Švabića, Damira Klemenića i Marina Lisjaka, u režiji Aleksandra Švabića.

Predstava istražuje igru kroz koju likovi, predmeti i odnosi dobivaju nova značenja, a „ništa“ postaje prostor susreta, mašte i povezanosti. Upravo u toj jednostavnosti otkriva se koliko nas igra zbližava i obogaćuje.

U predstavi igraju Juraj Aras, Irena Bausović Tomljanović, Sanja Grgina, Lucija Matković, Roko Nakić i Andrija Nazlić.

Predstava je izvedena 16. travnja 2026. godine u Kazalištu lutaka Zadar, u okviru festivalskog programa koji se održavao od 13. do 17. travnja u organizaciji Gradskog kazališta lutaka Split.

Objava 19. MALI MARULIĆ Predstava „Dan kad se dogodilo ništa“ osvojila dvije nagrade pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Večerašnji program Kino Zone u Polivalentnoj dvorani Providurove palače donosi snažnu i nagrađivanu filmsku priču „Oprosti, ljubavi“ (Sorry, Baby), redateljski prvijenac Eve Victor, koji započinje u 20 sati.

Ova crnohumorna dramedija, koja je osvojila nagradu za najbolji scenarij na festivalu u Sundanceu te priznanje Udruženja američkih kritičara za najbolji redateljski debi, donosi intimnu i dirljivu priču o suočavanju s traumom i procesu iscjeljenja. Film je dodatno potvrđen i nominacijom za nagradu Zlatni globus u kategoriji najbolje glumice za Evu Victor.

U središtu radnje nalazi se Agnes, mlada žena kojoj se dogodilo nešto traumatično, dok se svijet oko nje nastavlja kretati kao da se ništa nije dogodilo. Kada joj u posjet dolazi bliska prijateljica, Agnes počinje shvaćati koliko je zapravo zaglavila u vlastitom iskustvu te odlučuje napraviti prvi korak prema povratku u život.

Film se ističe toplim i suosjećajnim pristupom osjetljivoj temi, nudeći drugačiju perspektivu priča o seksualnom nasilju u kojoj umjesto samog čina, fokus stavlja na posljedice, oporavak i osobni rast. Upravo kroz kombinaciju humora, ironije i iskrenosti, „Oprosti, ljubavi“ uspijeva pronaći ravnotežu između težine teme i životnosti svojih likova.

Redateljica, scenaristica i glavna glumica Eva Victor ovim filmom ostvaruje iznimno zapažen autorski debi, a njezin rad prepoznat je na brojnim svjetskim festivalima uključujući Sundance, Cannes (Director’s Fortnight), Stockholm, Sydney i Edinburgh. Film je osvojio niz nagrada, uključujući i priznanja Nacionalnog udruženja američkih kritičara za najbolji debitantski film i najbolji nezavisni film godine.

Uz Evu Victor, u filmu glume Naomi Ackie i John Carroll Lynch, dok je jedan od producenata i oskarovac Barry Jenkins („Moonlight“), koji je prepoznao autorski potencijal redateljice još u ranim fazama njezina rada.

Iz Kino Zone pozivaju publiku da ne propusti ovu iznimno hvaljenu i emotivno snažnu filmsku priču koja otvara prostor za razumijevanje, razgovor i suosjećanje.

Objava KINO ZONA Večeras na velikom platnu „Oprosti, ljubavi“ pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Zadarski plesni ansambl obilježava 35 godina postojanja i umjetničkog rada na hrvatskoj plesnoj sceni. U ponedjeljak, 20. travnja, u mjesecu kada se slavi Međunarodni dan plesa, u Spoju Gradske knjižnice Zadar s početkom u 18 sati, otvorit će se izložba nazvana Bez kazališta se ne može, a plesati se mora koja će okupit generacije plesača, umjetnika, pedagoga i publike kako bi se zajedno prisjetili svega što je kroz 35 godina stvarano.

Ansambl su osnovale Sanja Petrovski i Nives Šimatović Predovan kao logičan slijed promišljanja plesne umjetnosti i nametnule tradiciju plesne kulture koja se provodi kroz  edukaciju, rezidencije i izvedbe programa suvremenog plesa.

Bez kazališta se ne može, a plesati se mora nije samo izložba i proslava obljetnice, već susret generacija i zajednice. To je večer za sve koji one su s Ansamblom stvarali i za one koji će tek stvarati. To je također doprinos arhiviranju povijesti plesne scene u Hrvatskoj te se ovim činom pridonosi sustavnom mapiranju suvremene plesne baštine. Ples se zapisuje, pamti, arhivira i prenosi dalje, opstaje i putem umjetničke zabilješke i kritike, dokumentira se, jer o plesu se razgovara i razmišlja i nakon izvedbe. Pokret nestaje čim se dogodi, ali nakon procesa rada s tijelom ostaju principi i metode rada, tragovi, bilješke, kritike, arhivi, sjećanja, fotografije i videa, pokušaji da se ono što je tako fragilno i prolazno zadrži, prenese, ponovno izvede ili pročita. Plesna kritičarka Jelena Mihelčić kaže: „Kako arhivirati ples? Jedini pošteni odgovor bio bi – plešući“

Zadarski plesni ansambl je kroz svoju povijest u nekoliko navrata obilježio godišnjicu postojanja izložbom i na taj način je dao značajan prilog arhiviranju plesne prakse u Hrvatskoj, te tako pokušao zabilježiti i dokumentirati vlastiti rad, pa i kreativan proces. Izložbe su se održale u Domu hrvatske mladeži, Hrvatskoj kazališnoj kući Zadar, gradskoj Loži, Arsenalu, Gradskoj knjižnici.

Ansambl od samih svojih početaka teži ka profesionalizaciji i decentralizaciji plesne scene u Hrvatskoj, te naglašava da je ovaj projekt usmjeren na prikupljanje dokumentacije, kritika, intervjua i multimedijskih zapisa nastalih tijekom 35 rada. Cilj je razviti digitalnu platformu dostupnu javnosti, istraživačima i umjetnicima, s naglaskom na jačanje interkulturalnog dijaloga i povezivanje plesnih zajednica diljem Europe.

Izložba je otvorena od 20. travnja do 4. svibnja, a također će biti nanovo postavljena u svibnju u Zagrebačkom plesnom centru na 43. Tjednu suvremenog plesa.

Objava MEĐUNARODNI DAN PLESA Plesni ansambl najavljuje izložbu “Bez kazališta se ne može, a plesati se mora” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Hrvatsko narodno kazalište u Zadru donosi prve fotografije s probe nove predstave, čija će se premijera održati 4. svibnja 2026. godine.

FELIKS I DORIS
Autor: Bill Manhoff
Prijevod: Olja Đorđević

Autori dramatizacije: Filip Jurjević i Robert Bošković

Režija: Robert Bošković
Scenografija: Nikolina Kuzmić
Kostimografija: Patricio Alejandro Agüero Marino
Autor glazbe: Irena Popović Dragović

Koreografkinja: Patricia Gospić

Inspicijet: Mimi Zadarski

Igraju: Žana Bumber i Dominik Karakašić

„Feliks i Doris” suvremena je komedija koja donosi toplu, duhovitu i romantičnu priču o dvoje ljudi s margine društva koji kroz zajedničke susrete i životne situacije razvijaju ne samo ljubavni odnos, već i proces samospoznaje.

Predstava se temelji na kultnoj ekranizaciji filma „The Owl and the Pussycat” („Sova i mačka”) s Barbrom Streisand i Georgeom Segalom u glavnim ulogama.

Ovom predstavom Žana Bumber obilježava 25 godina svoga glumačkog djelovanja.

Objava PRVE FOTOGRAFIJE Pogledajte atmosferu na probama u kazališta pojavila se prvi puta na Antena Zadar.