U nakladi Matice Zadrana izišla je iz tiska najnovija knjiga – zbirka odbranih kroničarskih zapisa našeg uglednog novinara u miru i neumornog publicista, 85-godišnjeg Drage Marića. Pod naslovom „Novinarska zanovijetanja“ Marić nas iznova oduševljava svojim kratkim crticama o ljudima i događajima koji su na osebujan način obilježili prošlost i sadašnjost užeg i šireg zadarskog kraja. 

Drago Marić, inače kolumnist n ašeg portala Antena, najnoviju je knjigu objavio – zanimljivo –  zahvaljujući financijskoj potpori Atletskog kluba Alojzije Stepinac koji okuplja mlade uzraste od dječje dobi do kadeta. Predvode ga predsjednik Kluba Mladen Peša, Slobodan Miolović, glavni trener i Hrvoje Ivković, sportski direktor s nekoliko vrsnih trenera koji s mladima postižu fantastične uspjehe u ovoj sportskoj disciplini.

Ovako je to Marić objasnio u uvodnom slovu knjige: „Oko izdavanja ove knjige, što je kod mene redovito, imao sam velikih problema glede pokrivanja troškova i kad sam već gotovo izgubio svaku nadu, pojavio se AK Alojzije Stepinac i u duhu tog velikog hrvatskog blaženika, čije ime klub nosi i čijim je duhom zadojen i u njemu djeluje, podarena mi je i materijalna i duhovna dobrota. Veliko hvala svima koji su tomu dopinijeli“.

Nama koji pratimo stvaralaštvo barba Drage teško je objasniti otkuda mu  i u devetom desetljeću života ta nepresušna energija kreativnosti kojom nas uvijek iznova oduševljava neispričanim pričama, crticama o ljudima i događajima koji su kroz davnu i bližu povijest tkali ovaj naš zadarski imaginarij učinivši ga tako jedinstveno privlačnim. „Novinarska zanovijetanja“ su već peta knjiga kroničarskih zapisa nakon kapitalnog zbornika „Zadarske priče“ (također u izdanju Matice Zadrana) u kojem su 2022. godine objedinjena sva njegova dotadašnja izdanja ove vrste.

U „Novinarskim zanovijetanjima“ Drago Marić je jedan dio posvetio temi sporta i sportaša s kritičkim osvrtima, a drugi dio knjige je prava galerija likova, zgoda i nezgoda u kojima se susreću razna imena, poznata i manje poznata široj javnosti: Noe Brkić, Valentino Rossi, Pablo Casals, dr. Branko Škifić, braća Appendini, obitelj Moscatelli, Slobodan Vrda Vrdoljak, režiser Josip Dujela, otac Zlate Bartl, Filip Matas, Vinko Šimunić Bubanj, Ana Lovrin, dr. Josip Giuseppe Manzin, Adna Bakija, Željko Miško Grancarić, Jandre Širinić, Federico Grisogono, Josip Joko Papić, Luko Paljetak, Ante Mihić i dr., a u knjizi su navedena i sva imena registriranih članova Atletskog kluba Alojzije Stepinac u Zadru.

Autentično štivo za sve Zadrane i one koji vole Zadar i zadarski kraj…

Objava NEIMAR ZADARSKE KRONIKE Nova knjiga Drage Marića „Novinarska zanovijetanja“ otkriva nepoznate priče o poznatim Zadranima pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Dobar vam dan dobri i loši ljudi, zdravi i zadovoljni bili

Proslavljajući dvije velike obljetnice; 85 godina od prvog leta u Zadru i pola stoljeća Aerokluba Zadar, legendarni djelatnik Kluba Ladislav Radulić podario nam je brošuru o povijesti aerosporta u Zadru. Iz nje je posebice zanimljivo kako i kad je Klub dobio prvog dvokrilca.

Sve je krenulo od našeg Jose Glavana , koji je tada bio inspektor letačke službe u Zrakoplovnom savezu Hrvatske. On je javio predsjedniku Skupštine općine Zadar Kažimiru Zankiju, da u Vršcu postoji stari zrakoplov, kojeg bi Zadar mogao jeftino otkupiti. Zanki je poruku prenio Raduliću. Složili su se da je ideja prikladna, no među skupštinarima je bilo i otpora. Presudio je ipak Zankijev autoritet: – Potpisuj ugovor, a Općina će platiti”, poručio je Ladislavu Raduliću, a protivnicima kazao:- Znam ja što je to, kakav je to avion, iz njega sam šest puta skakao kao mladi padobranac.

Kolovoza 1969. pilot Ignac Lucin iz Preka ( na fotosu desno, op. a) poletio je sa zrakoplovom iz Vršca prema Zadru i tijekom leta, sa starim avionom, imao problema kojih je sve, svojim sposobnostima i iskustvom lako riješio. No u zrakoplovu nije bilo dovoljno goriva pa je Ignac vješto sletio na jednu livadu u Brgudu kod Benkovca. Tamo je pričekao dok s kantama nisu donijeli gorivo, uzletio s livade i PO-2 bez problema spustio u zadarsku zračnu luku. Maksimalna brzina zrakoplova bila je 110 kilometara na sat, pa su ga naši sugrađani nazvali u šali Zadar express, a Ignac je bio zadarski junak.

Objava ZADAR EXPRESS IGNACA LUCINA S PO-2 iz Vršca u Zadar Prvi dvokrilac zadarskog aerokluba pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Zadre grade naša diko – naslov je najnovije knjige našeg uglednog novinara u miru, povjesničara sporta, neumornog kroničara Drage Marića i kolumnista našeg portala Antena. Knjiga je iz tiska izišla jučer, u izdanju Matice Zadrana, a naslovljena je po znamenitom stihu Jurja Barakovića, a u duhu toga naslova su i crtice koje nam autor donosi u svojim najnovijim zapisima.

Kao i uvijek do sada, Marić nas oduševljava izborom zanimljivih kratkih priča o Zadru i Zadranima kroz prošlost i sadašnjost našega grada i šireg zavičaja. Tako će čitatelj u „Zadre grade naša diko“ pronaći pregršt bizarnih i nepoznatih „štorija“ o Stojanu Jankoviću i Japancima, o zadarskom najstarijem pečatu, o neobičnom Dračevcu i legendi o Ražancu, pa o starim zadarskim trgovima poput onoga „od pila“ i „braće Vranjanin“, nesuđenom Hotelu Sloga, mlinu za masline iz 1888., o „tramvaju do Arbanasa“, o pionirima kaljskog turizma, prvom tečaju lutkarstva, Marinkovićevoj žaoki Ninu, o udomiteljici iz Kule Atlagić – majci šestero djece koja je 60-ih godina prošlog stoljeća posvajala nezbrinutu djecu bez roditelja… Uživat ćete, dalje čitajući, u kratkim pričama o vlaku Kornat-Express koji je spajao Zadar i Zagreb, o tome kada je i kako krenuo Radio Zadar, o zadarskom dočeku Nove 1971. godine, o rekorderu Branku Skroči, o prof. Borisu Labaru, Pinu Giergi, Bepu Bajlu, o tome kada je stigla voda u Podvelebitje, o ratnoj redakciji Narodnog lista, Društvu Stanaraca, o odlasku Pošćera Jose, o vrijednim monografijama koje su završile u smeću, o zadarskom brusaču čija je „kujica“ završila u singapurskim novinama, o bibinjskome Tesli, itd., itd…

Drago Marić nas svaki put svojim novim izdanjima zadarske kronike razveseli i obogati spoznajom da živimo na predivnom mjestu pod suncem, mjestu čija su najveća vrijednost njegovi ljudi koji ga čine tako bogatim, zanimljivim, posebnim.

Tiskanje ove knjige potpomogla je Zadarska županija.

Objava IZ MATICE ZADRANA Nova knjiga kroničara Drage Marića: Zadre grade naša diko pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Dobar vam dan dobri i loši ljudi, zdravi i zadovoljni bili.

U Monografiji Kali o njoj je zabilježeno: “Bila je dijalektalna i standardnojezična pjesnikinja i publicistkinja promotorica kaljskih kulturnih vrijednosti” i to je najbolja jezgrovita ocjena ličnosti Milene Rakvin Mišlov (1952.-1995.) koja je živjela vrlo kratko, a bila vrlo plodna pjesnikinja. U njezinu opširnom stvaralačkom opusu gotovo je nemoguće izdvojiti što je najbolje, a po mome ukusu ipak se posebice ističe kultna joj pjesma “Suanjali smo tuje Sunce” iz zbirke “Mene moja baba Pisme”, objavljene u Kalima 1990. na kaljskom idiomu. Prekrasna je to jadikovka nad sudbinom mnogih Kaljana koji su bili prisiljeni napustiti postojbinu radi potrage za boljim i sretnijim životom u tuđini. Ova elegija je epopeja njihovim patnjama s tužnim završetkom kad su se povratkom kućama i tu osjećali strancima. “Suanjali smo tuje Sunce” je poduža poema pa je ovdje ne možemo prikazati, nego vas upućujemo na njezino čitanje uz riječi prof. Mladena Dorkina: “Pjesma je ne samo slika stradavanja naših ljudi, već i univerzalna slika stradanja čovjeka, kad mu se nasilno oduzme ono što mu po naravi u božanskim zakonima pripada: pravo na slobodu i pravo na domovinu“.

Milena Rakvin Mišlov posthumno je 1995. dobila Nagradu Grada Zadra, a dakako ni Kaljani svoju veliku pjesnikinju nisu zaboravili pa u Kalima jedna ulica nosi njezino ime. Da je i mi ne zaboravimo ova je crtica.

Zdravi i zadovoljni bili.

Objava „TUJE SUNCE“ Pjesnikinja Milena Rakvin Mišlov; žena koja je od životne patnje Kaljana stvorila kultnu poeziju pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Dobar vam dan dobri i loši ljudi, zdravi i zadovoljni bili!

Naš zadarski podmorski arheolog dr.sc. Smiljan Gluščević (1952.) objavio je monografiju „Antičke nekropole Zadra od ranog 1. do kasnog 5. st. po Kristu“, svoje životno znanstveno djelo o zadarskim nekropolama obuhvaćenim istraživanjima tijekom 20. stoljeća. Monumentalan uradak, znanstvena riznica od 850 stranica, formata 130×123 cm, u kojoj je istražen i obrađen 1.231 grob, pa je u njoj sazdano – kako netko reče na predstavljanju – pola tisućljeća grada mrtvih, ustvari izgrađeni grad mrtvih za gradove živih, knjiga bez premca u hrvatskoj arheološkoj literaturi.

Jer, grobovi su odraz bivšeg života i locus sanctus (sveto mjesto). Ničega novog kada je riječ o radu ovog ‘fanatika’ arheoloških iskapanja, koji, iako u mirovini, i dalje “kopa” po zadarskoj prošlosti kako bi je podario sadašnjosti i budućnosti. Monografija je s više od 130 preslika fotografija, crteža, skica, grafikona, s više od 2.000 „izložaka“. Dvojezična je, na hrvatskom i engleskom. Izdavač je Književni krug Split (nažalost ne naš Zadar koji je trebao biti) u biblioteci „Knjiga Mediterana“ koju je utemeljenjem počastio velikan naše prošlosti i sadašnjosti Ivo Frangeš. U toj izdavačkoj kući sve su akademici, emeritusi, doktori znanosti: Ivo Babić, Joško Belamarić, Nenad Cambi, Petar Jakelić, Branko Jozić, Vanja Kovačić, Bratislav Lučin, Emilio Marin, Robert Matijašević, Željko Radić, Drago Šimundža, Radoslav Tomić, Marko Troglić, Josip Vrandečić. Već samo ta činjenica dovoljno govori o vrijednosti Gluščevićeve monografije, koja je u Zadru predstavljena 7. studenoga ove godine u organizaciji Matice Zadrana, na čemu veliko hvala ovoj vrijednoj udruzi. Koliko je tu uloženo rada, upornosti, strpljenja i, iznad svega, ljubavi, kako Smiljana Glušćevića prema onome što je radio, tako i njegove obitelji kojoj je, razumljivo, ovu monografiju posvetio.

O Smiljanu Gluščeviću znanstveni krugovi znaju sve što znati trebaju, a za veliku populaciju pratitelja Antene nekoliko važnijih podataka: Metkovac je koji živi u Zadru od 1972. godine. Diplomirao je na studiju arheologije i povijesti na tada Filozofskom fakultetu u Zadru (Sveučilišta Split). U zadarskom Arheološkom muzeju bio je voditelj Odjela za podmorsku arheologiju te i ravnatelj Muzeja. Znanstveni je savjetnik naslovni docent na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru.

Autor je više znanstvenih naslova. Svakako još jedan iznimno zaslužni Zadranin.

Zdravi i zadovoljni bili.

Objava MONUMENTALNO DJELO Zadarska prošlost darovana sadašnjosti i budućnosti; pola tisućljeća grada mrtvih pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Redakciji Antene čast je i zadovoljstvo ugostiti našeg novog kolumnistu, vrhunskog zadarskog kroničara, publicista, sjajnog sportskog novinara – Dragu Marića. U subotu on će vam se predstaviti svojim uvodnikom, a potom tri dana u tjednu – ponedjeljkom, srijedom i petkom – moći ćete uživati u njegovim kratkim pričama, crticama iz zadarske prošlosti i sadašnjosti, ljudima i događajima koje barba Drago na tako svojstven način spašava od zaborava i obogaćuje nas uvijek novim otkrićima, zapažanjima i spoznajama.

U nastavku donosimo njegov osvrt na pohvalu The New York Timesa našemu gradu:

Tako je novinar uglednog The New York Timesa nazvao Zadar posjetivši ga u ljeto ove godine, nakon čega ga je svrstao među sedam gradova u svijetu koji imaju najljepšu i najzanimljiviju šetnicu kroz povijest oko naše gradske jezgre. Doista je velika počast ukazana našem gradu kada je uvršten, u tom pogledu uz Pariz, jedini iz

Europe, a još uz Seoul. St. Louis, Sydney, Rio da Janerio i Marakeš u svijetu.

– Gotovo dvije milje šetnje oko zadarskog Starog grada putovanje je kroz povijest koja obuhvaća gotovo sve faze hrvatske povijesti. To je duga povijest koja datira iz 9. stoljeća prije Krista, kada su Liburni prvi put naselili ovaj poluotočni dio kopna na spektakularnoj dalmatinskoj obali Hrvatske.

Novinar dalje poziva na šetnju od Morskih orgulja, koje ističe kao posebnu atrakciju, i Pozdrava suncu, niže zadarske povijesne znamenitosti i naglašava europska priznanja koja je Zadar dobio. Sjajna reklama našem gradu i njegovom turizmu, kao i Hrvatskoj.

A nakon ove velike svjetske počasti, veliki propust. Jedna skupina Zadrana nedavno je posjetila New York, a kad se već tamo išlo, bez obzira na svrhu odlaska i tko je sve i zašto tamo bio, nikako se nije smjelo dogoditi izostanak posjeta New York Timesu i zahvaliti im se na svjetskoj medijskoj promidžbi koju su nam priredili. Bilo bi to cjelokupno gospodsko predstavljanje kakvo je naš grad zaslužio, a zbog učinjenog propusta što će te novine misliti o Zadru i Hrvatskoj!?

Objava THE NEW YORK TIMES Svjetska šetnica kroz zadarsku povijest pojavila se prvi puta na Antena Zadar.