Radni posjet organizirali su Mjesni odbori Molat, Brgulje i Zapuntel. Uz gradonačelnika Šimu Erlića bili su zamjenik gradonačelnika Ante Ćurković, gradski vijećnik i predsjednik Otočnog sabora Denis Barić te pročelnici Sanja Jurišić, Grozdana Perić, Hrvoje Marić i Mladen Klanac. Na Molatu su ih dočekali predsjednik MO Molat Ivan Peranić i gradski vijećnik Joško Matulić, u Brguljama predsjednik MO Brgulje Marin Šarunić, a na Zapuntelu predsjednik MO Zapuntel Žarko Martedić s ostalim otočanima.

Na zboru mještana razgovaralo se o prioritetnim projektima koji su nužni za kvalitetniji život otočana.

“Teško nam je bez Mjesnog odbora znati što se događa u svakom pojedinom kvartu, posebice na otocima i zato jako puno ulažemo u komunikaciju s MO radi definiranja prioriteta koji bi bili značajni za vaše živote.”, kazao je otočanima gradonačelnik Erlić.

Mještane je zanimalo što s projektom obnove Prosvjetnog doma u Molatu, kao i okolnog trga. Zgrada je uređena izvana, no derutna je iznutra.

“Zgrada Društvenog doma stavljena je u plan uređenja kroz projekt Arhipelogos, kao i ostale ex. vojarne na Molatu. Sredstva su rezervirana i napravljen je arhitektonski projekt uređenja. Do kraja godine trebala bi biti riješena sva dokumentacija, a potom i pokrenuta javna nabava.”, objasnio je Erlić.

Otočani su gradonačelniku Erliću i suradnicima ukazali kako bi trebalo urediti otočnu ambulantu, puteve i cestu koja spaja ova tri mjesta, poboljšati javnu rasvjetu. ali i krenuti sa sustavnijim odstrelom veprova na otoku, stoji na stranici Grada Zadra.

Objava ERLIĆ POSJETIO MOLAT U planu obnova Društvenog doma i rješavanje problema s veprovima pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Vladimir Alavanja, član Udruge logoraša iz Dalmacije u talijanskim fašističkim logorima, bivši dugogodišnji kustos odjela Muzeja grada Zadra u Narodnom muzeju, obratio se našem portalu kako bi apelirao na gradsku vlast neka riješe problem zgrade namijenjene muzeju na kojeg već godinama upozoravaju.

U razgovoru za Antenu Alavanja kaže kako je više puta bio u gradskoj upravi, no nitko ga nije primio:

– Ministarstvo državne imovine zgradu na Molatu, bivšu zapovjednu zgradu logora koja ima status spomenika kulture, dalo je Gradu Zadru namjenski da u njega smjesti muzej. Međutim, mi otad čekamo i urgiramo, ali nema ništa. A naša bi udruga s projektantima, Zavodom za zaštitu spomenika kulture, Gradom Zadrom, Zadarskom županijom i Ministarstvom polako obnavljala ovu zgradu. Zadnjih 15-ak godina već su uložena znatna sredstva, popravljen je krov, betonska konstrukcija između prvog, drugog i trećeg kata i uređena fasada. I sada je s radovima trebalo nastaviti, ali otad ništa nisu učinili, kaže nam Alavanja.

U ovoj se zgradi inače održava Molatsko-muzejsko izložbeno ljeto te bi trebalo što prije nastaviti s adaptacijom zgrade:

– U četiri dvorane i hodniku održavamo izložbe s temom Mussolinijevih logora koje postavimo u dvije dvorane, a ostale izložbe mijenjamo ovisno o tematici. Obraćao sam se Gradu i govore da će to riješiti. Razgovarao sam i s bivšim gradonačelnikom Brankom Dukićem, a tražio sam i prijem kod Erlića, međutim, još ništa iako kažu da će me primiti. Grad i Županija nam financiraju izložbe i rad naše udruge, međutim, pitanje je završetka zgrade i cijelog kompleksa. Imamo, dakle, suradnju s Gradom Zadrom, to nije upitno, daju nam i novac bez kojega ne bismo mogli funkcionirati, dolaze i na polaganje vijenaca, ali ostaje taj problem uređenja zgrade, kazao nam je Alavanja.

Javnosti je nedavno uputio i priopćenje u kojemu navodi kako je to poziv Gradu Zadru da realizira preuzetu obavezu iz 2018. godine.

– Tada je Ministarstvo državne imovine dodijelilo zgradu namjenski da se u nju smjesti Muzej o logorašima i Zavičajna muzejska zbirka otoka Molata, da se dostojno mogu prezentirati izložbe i ugostiti sudionici obljetnica i godišnjica oslobođenja logora i logoraša, od tada nije učinjeno ništa, naveo je u priopćenju.

Nakon razgovora s Alavanjom ovoga ponedjeljka, uputili smo i mail Gradu Zadru i pročelnici za kulturu i sport, Dini Bušić, pitajući ih hoće li Grad urediti zgradu na Molatu kako bi se u nju sjestio Muzej o logorašima, međutim, odgovor do danas nismo dobili.

No, Grad je zato danas objavio zanimljivu vijest pod naslovom “Radni posjet otoku Molatu”. Ne znamo je li Alavanjin apel medijima potaknuo Erlićev posjet Molatu, ali je zanimljiva njegova izjava mještanima. Naime, dok Alavanja kaže kako je već triput bio u gradskoj upravi i gradonačelnik ga nije primio, Erlić sada Molaćanima kaže:

– Teško nam je bez Mjesnog odbora znati što se događa u svakom pojedinom kvartu, posebice na otocima i zato jako puno ulažemo u komunikaciju s MO radi definiranja prioriteta koji bi bili značajni za vaše živote, kazao im je Erlić.

Moguće je, dakle, da će urediti i zgradu bivšeg logora s obzirom da im je na sastanku na Molatu rekao kako je zgrada Društvenog doma stavljena u plan uređenja kroz projekt Arhipelogos, kao i ostale ex. vojarne na Molatu.

– Sredstva su rezervirana i napravljen je arhitektonski projekt uređenja. Do kraja godine trebala bi biti riješena sva dokumentacija, a potom i pokrenuta javna nabava, najavio je Erlić.

Eto, možda ovaj važan spomenik kulture uskoro ipak dobije novo ruho te postane primjereno mjesto održavanja izložbi i ostalih kulturnih događaja.

Objava APEL OTOČANA Alavanja: “Ministarstvo je Gradu još 2018. dalo zgradu na Molatu, ali otad ništa nisu učinili” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Jutros je područje Zadarskog arhipelaga svjedočilo je iznimno rijetkom i dramatičnom prirodnom fenomenu – pijavici.
Na slikama priloženim uz ovaj članak možete vidjeti ovu impresivnu pojavu koja je zabilježena u blizini otoka Molata, kao i iz Slivnice.

Prema današnjem izvještaju DHMZ-a , izdan je meteoalarm za cijelu Hrvatsku, ali posebno za priobalno područje koje je označeno narančastom bojom što signalizira vrlo opasne vremenske uvjete. Očekuje se da će večernje sate donijeti nevrijeme praćeno drastičnim zahlađenjem. Stanovništvu se savjetuje da bude oprezno i pripremi se za moguće nepogode.

Objava PIJAVICA NA HORIZONTU Dalmacija u narančastom upozorenju! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na udaljenom otoku Molatu pošta ne radi već tjednima. Poštar je otišao u mirovinu, a zamjena je odustala od posla. Paketi ne stižu, a umirovljenici se pitaju kako će do svojih mirovina.

Naime, osim što ne radi pošta, ne radi ni bankomat. Trajekt od Zadra vozi skoro četiri sata pa ni opcija odlaska na kopno nije dostupna. Mještani kažu da pošta neće raditi naredna tri mjeseca.

Kako država brine o svojim otocima, najbolje znaju oni koji na njima žive, a to su pretežno stariji ljudi. Linije do kopna sve su lošije, a do udaljenog kopna se često ni ne može zbog bure ili juga. Umirovljenici su životom vezani za ono što im otok pruža, a to je često ispod osnove razine. Nema liječnika, ljekarni, a za neke sada ni mirovine. Naime, na dalekom otoku Molatu zadarskog arhipelaga pošta ne radi već tjednima, a ne radi ni bankomat. Poštar je otišao u mirovinu pa sada preostali umirovljenici do svoje mirovine ne mogu doći. Tako će, kako sada stvari stoje, biti tri mjeseca, piše Mirovina.hr.

“Otok je bez pošte”

“Na Molatu ne radi pošta već desetak dana, jer je mještanin koji se prijavio za taj posao nenadano odustao. Mještani kažu da je prethodni zamjenski poštar otišao u mirovinu i otok je trenutno bez pošte,” javila je za Morski.hr jedna čitateljica.

Prema informacijama koje su mještani dobili, poštara neće biti ni naredna tri mjeseca. Osim što su neki paketi i pošiljke zapeli, neisporučeni u poštanskom uredu, pitanje je kako će primjerice umirovljenici dizati svoje mirovine, plaćati račune i slično. Naime, na otoku nema ni bankomata pa su trenutno svi bez ‘šoldi’.

“Trajekt iz Zadra vozi 15 Nm 3 sata i 40 minuta. Možda je i sreća da je tako, barem je pusto i lijepo”, zaključuje čitateljica s Molata, prenosi N1.

Objava NA OTOKU ZATVORENA POŠTA Umirovljenici nemaju gdje podići mirovinu u koju je otišao i poštar pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Jedan zaposlenik Hrvatske pošte doživio je prometnu nesreću na otoku Molatu za vrijeme radnog vremena, dok je raznosio poštu na motoru, a ovih je dana Općinski radni sud u Zagrebu odredio da mu odštetu treba isplatiti poslodavac, odnosno Hrvatska pošta, i to u iznosu od 3000 eura.

Nesreća se dogodila još u travnju 2016. godine, a poštar je pred radnim sudom tužbu protiv HP-a podigao tri godine kasnije, u travnju 2019. U presudi je opisana i nesreća te se navodi da je poštar vozio motor u mjestu Molatu, uskom ulicom omeđenom suhozidom, kada mu je u nepreglednom zavoju ususret došao auto marke Renault Kangoo. Taj automobil nije bio ni osiguran ni registriran, a muškarac koji ga je vozio nije se držao ograničenja brzine, donosi Index…

Poštar se tako sudario s automobilom te pao i zadobio teške ozljede. U zadarskoj je bolnici utvrđeno da je imao brojne udarce po tijelu, natučenje koljena, istegnuće i nagnječenje potkoljenice te prijelom kosti desnog skočnog zgloba. Nakon nesreće morao je ići na fizikalne terapije te se bojao za zdravlje i egzistenciju.

Upravo je zbog te nematerijalne štete, odnosno “povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje”, kako stoji u presudi, tužbom od HP-a tražio 30.000 kuna. Osim podmirenja troškova duševne boli, poštar je na sudu tražio i 3000 kuna za ukućane koji su se brinuli o njemu dok se oporavljao te 7492,41 kunu, koliko je izgubio na plaći.

Hrvatska pošta osporila je sve poštarove zahtjeve i rekla da poštaru neće platiti ni centa. Rekli su da ne vjeruju da je poštar ozlijeđen u nesreći koju je opisao za vrijeme radnog vremena te da nisu krivi za izgubljenu zaradu.

Kazali su da je poštar njihovom predstavniku nesreću prijavio tek dan nakon što se dogodila, a da je u bolnicu prvi put otišao dva dana poslije, 13. travnja. Iz Pošte su također rekli da je poštar možda bio pod utjecajem alkohola jer je do dolaska ekipe za očevid mjesto nesreće bilo izmijenjeno, a on je “onemogućio tuženika (HP) da provede obvezno alkotestiranje radnika”. Zbog svega toga iz HP-a smatraju da je poštar sam odgovoran za nesreću. Na kraju su zaključili da oni s nesrećom nemaju veze jer ju je, prema presudi Prekršajnog suda u Zadru, skrivio vozač Kangooa, a poštar je zbog te iste nesreće također osuđen za prekršaj.

No sud je zaključio da je 80 posto odgovornosti za nesreću ipak na HP-u. Utvrdili su da je poštar nesreću zaista doživio na radu te da je 20 posto odgovornosti na njemu jer se zaustavio na lijevoj umjesto na desnoj strani kolnika. Ostala je odgovornost na vozaču Kangooa, a u smislu zahtjeva za odštetu na radu, ta je odgovornost pripisana Hrvatskoj pošti.

Objava ZA RADNOG VREMENA Poštara na Molatu udario auto. Sud odlučio da je Pošta jednako kriva kao i vozač! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Brgulje, malo mjesto na otoku Molatu, točnije prostrani Brguljski zaljev, omiljeno je odredište brojnih nautičara te svakodnevno za ljetnih mjeseci u tom zaljevu boravi na desetke turista-moreplovaca.

Kako i ne bi: u ovoj velikoj uvali se nalazi najveći broj plutača za privez brodova u cijeloj Zadarskoj županiji. Osim toga, Brguljski zaljev jamči sigurnost – gotovo da ni jedan vjetar nije ozbiljna prijetnja sigurnom privezu i boravku. Zato u Brgljski zaljev stižu mnoga plovila – od malih jedrilica do mega jahti poput one saudijskog šeika od čak 146 metara.

Kristalno čisto more u zaljevu dodatni je mamac za nautičare. A pusti šumoviti otočić Brguljak oko kojeg su postavljene plutače pravi je prirodni ukras velike uvale…

Samo mjesto Brgulje malo je naselje čiji se stari dio nalazi na brežuljku odaljenom oko 1,5 km od mora. Noviji dio mjesta izgrađen je uz more oko male mjesne lučice. Mještani su se prilagodili turističkom razvoju pa su mnogi u svojim kućama uredili turističke apartmane ili čak izgradili kuće samo za odmor.

Nekad je turistički slogan mjesta bio: ”Brgulje – hard to say, nice to stay”. Kroz godine mnogi su gosti poželjeli ostati u mjestu zbog prirodnog šarma i energije pomalo netipičnog dalmatinskog mjesta, ali kako to većini nije moguće, redovito mu se svake godine vraćaju.

Brgulje su mirno mjesto, ne nudi noćne zabave te je idealno za miran odmor, oslobađanje od stresa… Mogli bi reći: Malo mjesto za veliki chill. Ili, kako u Dalmaciji još točnije kažemo – fjaku.

U Brguljama, točnije u priobalnom dijelu mjesta koji se zove Brgumul, ipak se ima gdje izaći i dobro objedovati. Tu su dva restorana, ‘Janko’, s gotovo 40 godina dugom tradicijom i odličnim grillom i tradicijskim jelima i ‘Papa’ koji nudi stalni i velik izbor svježe ribe te picerija ‘Mamma Sita’ s izvrsnim pizzama i bruschettama. U mjesnoj trgovini ‘Ćale’ na rivi može se cijelog dana nabaviti sve što ponestane u brodskim zalihama.

Objava VIDEO Brgulje na otoku Molatu, omiljeno odredište brojnih nautičara… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Jadrolinija javlja o promjeni u redu vožnje na zadarskom području.

Naime, u ponedjeljak, 11. prosinca, trajekt na liniji Molat-Zverinac-Sestrunj-Rivanj-Zadar (Gaženica) kreće iz luke Molat u 17:30 sati (umjesto u 16:30).

Objava Trajekt na liniji Molat-Zverinac-Sestrunj-Rivanj-Zadar kreće iz Molata u 17.30 sati, umjesto u 16.30 pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Mještani otoka Molata, poput mnogih drugih otočana, svakog ljeta muče muku s neodgovornim, neukim i bezobraznim  nautičarima. I ovog vikenda, točnije u subotu, dogodio se incident u uvali Jazi, gdje se nalazi mjesno kupaliste propisno ograđeno plutačama (ili popularnom krunicom) od obale udaljenom najviše 100 m, prema Pravilniku o sigurnosti na uređenim kupalištima.

– Ovi posjetitelji ipak su nadišli sve dosadašnje kad je  upravitelj brodice nakon svađe s mještanima skinuo gaće i pokazao guzicu kao posljednji argument svog pravednog ulaska s gliserom među kupače – prepričava čitateljica nemilo iskustvo za portal Morski.hr. 

– Kupači koji su se zatekli pred pramcem brodice negodovali su i upozorili kako “krunica” postoji da bi se spriječio ulazak u kupalište i ne daj Bože veće nesreće. To je kod vlasnika brodice izazvalo burnu reakciju  pa su kupačima uzvratili  rečenicama poput: “ma da to je vaš otok, zato vam i tako izgleda, drugi put nam pokažite iskaznice da ste vlasnici otoka, pa pazili smo na djecu…, a na kraju je eskaliralo pozivanjem na braniteljski status, jer on se je borio i sad ima to, a slanje u materinstvo je već uobičajena ikonografija… – priča nam.

– I nisu oni bili jedini u subotu koji su tako bezobzirno ušli u valu među djecu i kupače… Priča o nesavjesnim i neukim nautičarima traje godinama. Objašnjavanja, uvjeravanja, a ponekad i incidenata je bilo svakojakih,  pa je Mjesni odbor odlučio uložiti u dugačku krunicu kako bi zaštitio kupače. Spomenimo i kako s druge strane otoka postoji luka s organiziranim prihvatom nautičara i vezovima za sve koji žele doći ili razgledati otok – pojašnjava ova otočanka.

Sve pogledajte u videu:

Objava POGLEDAJTE VIDEO Na Molatu gliserom ušao među kupače, posvađao se s njima i pokazivao im stražnjicu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Udruga logoraša iz Dalmacije u Mussolinijevim fašističkim koncentracijskim logorima nastavlja sa izložbama III. Molajskog muzejskog izložbenog ljeta.

Ovaj put izložbom u suradnji s udrugom veterana Otočkog bataljuna Jarusi „Otočni bataljun – Jarusi 1991.-1995.”. Izložba je postavljena unutar spomenika kulture RH Mussolinijevog fašističkog logora Molat u muzejskoj zgradi (nekadašnjoj zapovjednoj logorskoj zgradi ) u uvali Jazi u Molatu . Izložba je posvećena Danu pobjede i domovinske zahvalnosti i Danu hrvatskih branitelja. Otvoriti će se u četvrtak 3. kolovoza 2023. godine u16,oo sati. Izložbom čiju koncepciju je izradila Udruga veterana Otočkog bataljuna prikazano je formiranje i presjek najvažnijih i najvećih vojnih akcija bataljuna od 1991. do 1995. godine.

Bataljun je bio u sastavu Hrvatske ratne mornarice , obično se kaže mornarička pješadija ili kako se kaže popularno „marinci.” Djelovao je od Zadarskog arhipelaga, preko Ravnih kotara, Velebita zajedno s 112, Zadarskom brigadom, 7, domobranskom pukovnijom, redarstvenim postrojbama i ostalim postrojbama koje su branile a kasnije oslobađale našu domovinu. Posebno se istaknulo poginule branitelje bataljuna Miljenka Zorića, Denisa Špike. Danijela Grbina i Dragana Špara. Prikazan je borbeni put bataljuna. Nismo stigli prebrojiti koliko je u Jarusima bilo branitelja iz Molata poznato je da ih je bilo. Ostaje obveza Molaćana i Udruga veterana da to napravi kako bi se njihove zasluge istaknule u ovakvim prigodama.

Prezentacijom ove izložbe Udruga logoraša, Udruga veterana, mještani i gosti otoka Molata odaje zahvalu i počast hrvatskim braniteljima. Udruga logoraša posebno je osjetljiva na civilne stradalnike ratova pa tako i Domovinskog obrambenog rata jer su logoraši bili civilne žrtvo Mussolinijevog fašističkog režima, mnogi su tu skončali svoj logoraški život. To se vidi među ostalom logorskim grobljem u Molatu na brdašcu Hrca. Svi smo u mislima i djelovanjem da se više ne događaju ratne strahote .

Osim ove izložbe posjetitelji kroz 5 dvorana mogu pogledati izložbu „Mussolinijvi logori u Hrvatskom primorja i sjevernoj Dalmacije”, „Glagoljica otoka Molata”, „Odijevanje Molaćna na fotografijama prve polovice 20. stoljeća” te izložbu otočkih fotografa Foto kluba Kornat/Zadar.

Svim Građanima čestitamo državni praznik Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, poručuju iz Udruge logoraša.

Objava Na Molatu Udruga logoraša priređuje izložbu “Otočni bataljun – Jarusi 1991.-1995.” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Udruga logoraša iz Dalmacije u Mussolinijevim fašističkim koncentracijskim logorima organizira III. Molajsko muzejsko izložbeno ljeto sa četiri izložbe.

Izložbeno ljeto otvoriti će se u četvrtak 20 srpnja 2023. godine  izložbom „Glagoljica otoka Molata” u suradnji  sa HAZU-om Zavodom za povijesne znanosti Zadar.  U ime Zavoda za povijesne znanosti -Zadar koncepciju izložbe priredila je  dr. sc. Grozdana Franov Živković. Ona je izvršila izbor iz poveće povijesne građe glagoljice  raznih institucija a odnose se na otok Molat. Tu su primjerci glagoljskih knjiga krštenih ,  vjenčanih, umrlih, knjige od duša.

Uvrštene su glagoljske madrikule tj. pravila pojedinih bratovština. Po prvi puta će se prezentirati popis kameni glagoljski natpisi  otoka Molata. Uz preslike glagoljske povijesne građe pored svakog je izrađena transliteracija tj. prijenos s glagoljskog pisma na latinično pismo. Pri izboru autorica je vodila računa da budu zastupljena dokumentima sva tri naselja otoka Molata. Dr. sc.  Grozdana Franov Živković je vodila brigu da budu zastupljeni dokumenti iz više stoljeća kako bi se moglo vidjeti razvijanje glagoljice u našim krajevima pa tako i otoku Molatu.

Opširnom uvodnom legendom autorica pojašnjava pojam glagoljice njeno nastajanje, razvoj i uporabu.  Kako bi strani gosti razumjeli sadržaj izložbe uvodni tekst je preveden na engleski jezik. Uz svaki dokument navedeno je gdje se čuva, kako bi zainteresirani građani i stručnjaci mogli dalje istraživati  i dokumente što je nemoguće  izložbom prezentirati, za to je potrebno tiskati  podeblje knjige. Otisnut je katalog izložbe s tekstom, popisom izložaka i primjerkom dokumenta glagoljice.  Tiskan je plakat izložbe. Uredništvo kataloga, likovni i tehnički postav potpisuje Vladimir Alavanja.  Izložbe su novčano sufinancirane od Grada Zadra i Zadarske županije temeljem Javnog natječaja.

Izložba ostaje otvorena do 20. kolovoza 2023. svaki dan od 18 do 21 sati u Muzejskoj zgradi u uvali Jazi. Na otvorenju izložbe posjetiteljima će se obratiti predsjednica Udruge glagoljaša Zadra profesorica Danijela Deković.

U drugim izložbenim dvoranama posjetitelji će moći vidjeti izložbu “Mussolinijevi logori na tlu Hrvatske I. dio”. U pripremi  su još dvije izložbe, one će se otvoriti do početka kolovoza.  terminu  i tema će mještani i ostala javnost biti obaviještena.

Do postava novih izložbi posjetitelji  mogu u izložbenim dvoranama vidjeti izložbe iz prošlog ljeta „Odijevanje  Molaćana na fotografijama prve polovice 20 stoljeća „  i „Fotografije otočkih fotografa Zadarske županije „ dakle stalno će u 5 dvorana biti prezentirane 4 izložbe.

Objava III. Molajsko muzejsko izložbeno ljeto 2023 donosi četiri izložbe pojavila se prvi puta na Antena Zadar.