Krajem kolovoza u Hrvatskoj je bilo 1.74 milijuna zaposlenih, što je praktički jednako u odnosu na mjesec ranije, a 2.2 posto više nego u kolovozu lani, dok stopa registrirane nezaposlenosti iznosi 4.8 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U kolovozu je u Hrvatskoj bilo 1.738.838 zaposlenih, što je za 852 manje nego krajem srpnja ove godine. Na godišnjoj razini broj ukupno zaposlenih je pak porastao za 2.2 posto, pokazuje DZS-ova statistika. U pravnim osobama bilo je zaposleno 1.489.468 osoba, što je za 255 osoba više nego mjesec dana prije. U odnosu na isti mjesec lani broj zaposlenih u pravnim osobama porastao je za dva posto.

Po podacima koje DZS preuzima iz evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u obrtu i slobodnim profesijama je krajem kolovoza 2024. bilo 231.525 zaposlenih, što je za 1073 ili 0.5 posto manje nego u srpnju ove godine. Na godišnjoj razini broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama je porastao za 4.1 posto.

Rast zaposlenosti u 15 od 19 područja djelatnosti

Broj zaposlenih osiguranih poljoprivrednika, kojih je krajem kolovoza bilo 17.845, pao je na mjesečnoj razini za 0.2 posto, a na godišnjoj za 2.8 posto. Detaljnija statistika o broju zaposlenih u pravnim osobama pokazuje da je na mjesečnoj razini broj zaposlenih osjetnije pao u obrazovanju, za 6.1 posto, na 119.006.

S druge strane, najosjetniji rast broja zaposlenih na mjesečnoj razini registriran je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, to jest ugostiteljstvu i turizmu, za 3.5 posto, na 115.432.

Od ukupno 19 područja djelatnosti za koje DZS objavljuje podatke, njih 15 je krajem kolovoza ove godine zapošljavalo više radnika nego krajem istog mjeseca lani, a postotno je najveći rast zabilježen u ostalim uslužnim djelatnostima, za 6.8 posto, na 22.952.

Nešto značajniji rast na godišnjoj razini zabilježen je i u građevinarstvu, za 5.4 posto. na 123.013, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, za 4.1 posto, na 109.355, umjetnosti, zabavi i rekreaciji, za četiri posto, na 29.991, ugostiteljstvu I turizmu, za 3.5 posto itd.

Krajem kolovoza manje od 90.000 nezaposlenih

Kao djelatnosti s najvećim brojem zaposlenih, prerađivačka industrija je na godišnjoj razini zabilježila pad za 1.1 posto, na 233.240, dok je u trgovini na veliko i malo broj zaposlenih na godišnjoj razini porastao za 2.5 posto, na 226.759, pokazuje DZS-ova statistika.

Po podacima koje DZS preuzima od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem kolovoza 2024. u evidenciji Zavoda bilo je registrirano 87.986 nezaposlenih osoba, što je za 188 osoba ili 0.2 posto više u odnosu na ovogodišnji srpanj.

Stopa registrirane nezaposlenosti, koja se izračunava kao odnos nezaposlenih prema ukupnome aktivnom stanovništvu, u kolovozu je iznosila 4.8 posto, isto kao i u srpnju ove godine, pokazuju podaci DZS-a. Na godišnjoj razini broj nezaposlenih je pao za 18.1 posto, prenosi Index.hr.

Objava U KOLOVOZU Manje zaposlenih nego u srpnju pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U Hrvatskoj je u drugom tromjesečju ove godine bilo 1,7 milijuna zaposlenih što je rast za 73 tisuće u odnosu na isto razdoblje lani, dok je broj nezaposlenih pao za 15 tisuća, na 82 tisuće, pa je stopa anketne nezaposlenosti 4,6 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz ankete o radnoj snazi.

Prema anketi, u drugom tromjesečju 2024. godine u Hrvatskoj je bilo milijun i 697 tisuća zaposlenih, što je u odnosu na prethodni kvartal 21 tisuću više.

Usporedba broja zaposlenih na godišnjoj razini, u odnosu na drugi kvartal 2023. godine, pokazuje da je u drugom tromjesečju zaposlenih bilo 73 tisuća ili 4,5 posto više.

Istovremeno, broj nezaposlenih je pao za 15,4 posto, a na tromjesečnoj za 17,2 posto.

Stopa zaposlenosti, koja pokazuje udio zaposlenih osoba u radno sposobnom stanovništvu (15 do 64 godine) u drugom je tromjesečju iznosila je 68,7 posto, što je porast za 2,7 postotnih bodova u odnosu na drugo tromjesečje 2023. godine.

Stopa anketne nezaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 64 godine iznosila je 4,6 posto, što je za 1,1 postotni bod manje nego u istome promatranom razdoblju prošle godine.

Usporedba podataka o nezaposlenima dobivenih Anketom o radnoj snazi s podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ-a) i drugih statističkih praćenja temeljenih na administrativnim izvorima pokazuje da je u drugom tromjesečju 2024. stopa nezaposlenosti prema podacima administrativnih evidencija (5,1 posto) bila viša od stope anketne nezaposlenosti (4,6 posto).

U tom razdoblju prosječan broj nezaposlenih prema Anketi o radnoj snazi bio je manji za 9 tisuća osoba od podataka HZZ-a.

Budući da su se anketirane osobe izjašnjavale o prijavljenosti službi za zapošljavanje, usporedba podataka pokazuje da je od ukupno 82 tisuće nezaposlenih prema anketi o radnoj snazi, njih 55 tisuća ili 66,7 posto bilo prijavljeno službi za zapošljavanje, dok 33,3 posto anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje.

Istodobno, od ukupno 91 tisuću registriranih u HZZ-u, njih 36 tisuća ili 39,8 posto nije zadovoljilo međunarodne kriterije nezaposlenosti, napominju iz DZS-a.

Podaci iz ankete pokazuju i da je u drugom tromjesečju u Hrvatskoj bilo 3,29 milijuna radno sposobnih stanovnika (starijih od 15 godina) od čega 1,8 milijuna otpada na aktivno stanovništvo (zbroj zaposlenih i nezaposlenih), a 1,51 milijun na neaktivno stanovništvo.

Stopa aktivnosti, odnosno postotni udio aktivnog u radno sposobnom stanovništvu (15 do 89 godina), u drugom je tromjesečju ove godine iznosila 54,5 posto, što je za 0,1 postotna boda više no u tromjesečju prije, a za 1,5 postotna boda više u odnosu na drugi lanjski kvartal, prenosi N1.

Objava BROJ NEZAPOSLENIH U Hrvatskoj pao za 17.2 posto pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Jedan od problema Hrvatske je niska stopa radne aktivnosti, a sa samo 65.7 posto onih koji rade, studiraju, traže posao ili su samozaposleni Hrvatska je jedna od najgorih država EU., piše Index.hr. Za usporedbu, stopa aktivnosti u Njemačkoj i Švedskoj je 77 posto, u Nizozemskoj čak 82 posto. To u suštini znači da Hrvatska ne iskorištava sav ljudski kapital, što ograničava budući ekonomski rast.

Svjetska banka je na konferenciji u Zagrebu predstavila izvješće Važnost ljudskog kapitala za rast Hrvatske: Oslobađanje potencijala za procvat gospodarstva u doba demografskih i tehnoloških promjena u kojem se analizira kako jačanje radne snage i ljudskog kapitala te uklanjanje prepreka zapošljavanju mogu pomoći u oslobađanju hrvatskog gospodarskog potencijala i rješavanju gospodarskih izazova smanjenja i starenja stanovništva.

Bez povećanja radno sposobnog stanovništva hrvatskom će gospodarstvu biti mnogo teže rasti. Starenje također dovodi do većeg udjela stanovništva koje ovisi o sredstvima namijenjenima za skrb i mirovine te stvara pritisak na socijalne usluge i ograničena državna sredstva, navodi se u priopćenju Svjetske banke.

Ima li Hrvatska previše visoko obrazovanih koji ne mogu naći posao?

Nekoliko je mogućih uzroka niske stope aktivnosti. Može se raditi o neusklađenosti potreba tržišta rada, činjenici da poslodavci traže drugačiju razinu obrazovanja od one koja prevladava u nekoj državi.

Hrvatska je zadnjih desetljeća zaista postala obrazovanija nego što je bila 1991., kao i većina država na svijetu. Prema popisu stanovništva iz 2021., 24.1 posto ljudi starijih od 15 godina je završilo visoko obrazovanje, 55.5 srednje obrazovanje, a 20.4 osnovno obrazovanje ili manje od toga.

Još 1991. je bilo samo 9.5 posto ljudi sa završenim visokim obrazovanjem, 36.5 sa srednjim i 54 posto s osnovnim ili nižim. To je prilično velika promjena obrazovne strukture stanovništva i moguće je da se tržište rada nije uspjelo prilagoditi.

Nisko obrazovani imaju veću šansu biti nezaposleni

Ali podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju nezaposlenih godinu dana i duže pokazuju da nisu visoko obrazovani ti koji imaju problem s pronalaskom posla. Sasvim suprotno, među onima koji su registrirani na HZZ-u, a nisu radili godinu dana i duže je razmjerno više onih s osnovnim obrazovanjem i manje ih je u odnosu na ukupni udio u stanovništvu nego onih s visokim obrazovanjem.

Od ukupnog broja nezaposlenih godinu dana i više je 33.3 posto njih imalo osnovno obrazovanje ili manje, što je veći udio nego 20.4 posto, koliko ih ima u ukupnom stanovništvu. Visoko obrazovani su činili 11 posto dugotrajno nezaposlenih, manje od njihova udjela od 24.1 posto u ukupnom stanovništvu.

To ukratko znači da problem s pronalaskom posla u Hrvatskoj imaju oni s nižom razinom obrazovanja ili da oni najviše izbjegavaju zaposlenje.

Najviše se nude poslovi niskog obrazovanja, nisko obrazovani ih ne žele prihvatiti

S druge strane, većina poslova koji se nude na tržištu rada ne zahtijeva visoko obrazovanje. Najveći broj nezaposlenih u ožujku ove godine zaposlio se u pružanju smještaja, pripremi i posluživanju hrane (23.4  posto), trgovini na veliko i na malo (13.0 posto), prerađivačkoj industriji (11.5 posto) te građevinarstvu (7.4 posto).

Također, većina nezaposlenih je na prethodnom poslu (prije nego što su postali nezaposleni) radila u djelatnostima koje ne zahtijevaju visoku razinu obrazovanja. Najviše je nezaposlenih prethodno bilo zaposleno u pružanju smještaja, pripremi i posluživanju hrane, prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i na malo, javnoj upravi i obrani te građevinarstvu.

Dakle, poslodavci najviše radnika traže u djelatnostima koje ne zahtijevaju visoko obrazovanje i najviše se ljudi zapošljava u djelatnostima koje ne zahtijevaju visoko obrazovanje.

Novčana pomoć nije razlog odbijanja zaposlenja

Ne može se tvrditi ni da oni koji su nezaposleni godinu i više ostaju prijavljeni na HZZ zbog materijalnih prava. Naime, u ožujku ove godine su 21.603 nezaposlene osobe ili 19.8 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristile novčanu naknadu, i to uglavnom oni koji su nezaposleni manje od godinu dana, što znači da su još u procesu traženja posla, a ne dugotrajno nezaposleni.

Radna aktivnost žena je niska
Osim nisko obrazovanih koji su prezastupljeni među nezaposlenima (veći udio nego u ukupnom stanovništvu), problem imaju i žene koje čine 57.3 posto nezaposlenih. Gledajući dugotrajno nezaposlene, tj. one koji su bez posla godinu dana i više, žena je 22.621, a muškaraca 18.003. Udio žena je 55.7 posto.

Isti problem je vidljiv kod stope aktivnosti. Dok je 69.3 posto muškaraca u dobi između 15 i 64 godine zaposleno, žena je zaposleno samo 62.1 posto. Za usporedbu, u Švedskoj je u toj dobi zaposleno 75.6 posto žena, u Njemačkoj 73.7 posto, u Češkoj 68.2 posto, u Poljskoj 66.7 posto itd.

Nezaposleni se ne žele dodatno školovati, vaučere za obrazovanje HZZ-a najviše koriste zaposleni

Zbog slabog uključivanja navedene dvije skupine – nisko obrazovanih i žena – u tržište rada, Hrvatska ne iskorištava svoj puni ekonomski potencijal. Ekonomskim rječnikom, postoji velika količina neiskorištenog ljudskog kapitala.

U budućnosti će to ograničavati rast BDP-a i zahtijevati veći uvoz stranih radnika. Već bi sada, da je stopa aktivnosti u Hrvatskoj na razini država poput Švedske, bilo dodatnih 300 tisuća ljudi na tržištu rada, puno više nego što godišnje bude stranih radnika.

Nisko obrazovane treba potaknuti na prikupljanje novih vještina da bi se mogli zaposliti, što se može postići relativno lako jer se ne traži prekvalifikacija na veću razinu obrazovanja, samo dodatna vještina, koja se može naučiti na tečajevima.

Takvi programi već postoje, kao što su vaučeri za obrazovanje koje financira EU, ali se slabo koriste. Nezaposlenima HZZ nudi čak da im, uz financiranje programa obrazovanja vaučerom, tijekom trajanja programa daje i novčanu pomoć, naknadu za prijevoz i mirovinsko osiguranje.

Odlični uvjeti, ali je ipak interes nezaposlenih malen. Zapravo je 75 posto korisnika, od oko 10 tisuća zahtjeva do početka ove godine, došlo od zaposlenih koji ih također mogu koristiti.

Svojevoljno nezaposleni?

Nezaposleni i radno neaktivni u Hrvatskoj su, izgleda, nezainteresirani za zaposlenje. Taj zaključak proizlazi iz toga da se na tržištu traže većinom djelatnosti koje ne zahtijevaju visok stupanj obrazovanja, a upravo nisko obrazovani čine velik dio dugotrajno nezaposlenih.

I odbijanje nezaposlenih da sudjeluju u programima koje provodi HZZ, uz prilično dobre uvjete (novčana pomoć tijekom obrazovanja, uplate mirovinskog, naknada troškova), dokaz je zabrinjavajućeg stava nezaposlenih da im se ne isplati raditi.

Implikacije su da će budući ekonomski rast Hrvatske biti manji od potencijalnog zbog neiskorištavanja svih radnih kapaciteta, a to će se pokušati nadoknaditi velikim uvozom radne snage. Da se u Hrvatskoj radi koliko se radi u razvijenim državama EU, masovni uvoz radne snage ne bi bio potreban.

Objava IMA POSLA Nezaposleni trebaju samo “zasukati rukave”! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Jedan od problema Hrvatske je niska stopa radne aktivnosti, a sa samo 65.7 posto onih koji rade, studiraju, traže posao ili su samozaposleni Hrvatska je jedna od najgorih država EU. Za usporedbu, stopa aktivnosti u Njemačkoj i Švedskoj je 77 posto, u Nizozemskoj čak 82 posto. To u suštini znači da Hrvatska ne iskorištava sav ljudski kapital, što ograničava budući ekonomski rast.

Svjetska banka je na konferenciji u Zagrebu predstavila izvješće Važnost ljudskog kapitala za rast Hrvatske: Oslobađanje potencijala za procvat gospodarstva u doba demografskih i tehnoloških promjena u kojem se analizira kako jačanje radne snage i ljudskog kapitala te uklanjanje prepreka zapošljavanju mogu pomoći u oslobađanju hrvatskog gospodarskog potencijala i rješavanju gospodarskih izazova smanjenja i starenja stanovništva.

Bez povećanja radno sposobnog stanovništva hrvatskom će gospodarstvu biti mnogo teže rasti. Starenje također dovodi do većeg udjela stanovništva koje ovisi o sredstvima namijenjenima za skrb i mirovine te stvara pritisak na socijalne usluge i ograničena državna sredstva, navodi se u priopćenju Svjetske banke, piše i prenosi Index.

Ima li Hrvatska previše visoko obrazovanih koji ne mogu naći posao?

Nekoliko je mogućih uzroka niske stope aktivnosti. Može se raditi o neusklađenosti potreba tržišta rada, činjenici da poslodavci traže drugačiju razinu obrazovanja od one koja prevladava u nekoj državi.

Hrvatska je zadnjih desetljeća zaista postala obrazovanija nego što je bila 1991., kao i većina država na svijetu. Prema popisu stanovništva iz 2021., 24.1 posto ljudi starijih od 15 godina je završilo visoko obrazovanje, 55.5 srednje obrazovanje, a 20.4 osnovno obrazovanje ili manje od toga.

Još 1991. je bilo samo 9.5 posto ljudi sa završenim visokim obrazovanjem, 36.5 sa srednjim i 54 posto s osnovnim ili nižim. To je prilično velika promjena obrazovne strukture stanovništva i moguće je da se tržište rada nije uspjelo prilagoditi.

Nisko obrazovani imaju veću šansu biti nezaposleni…

Ali podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju nezaposlenih godinu dana i duže pokazuju da nisu visoko obrazovani ti koji imaju problem s pronalaskom posla. Sasvim suprotno, među onima koji su registrirani na HZZ-u, a nisu radili godinu dana i duže je razmjerno više onih s osnovnim obrazovanjem i manje ih je u odnosu na ukupni udio u stanovništvu nego onih s visokim obrazovanjem.

Od ukupnog broja nezaposlenih godinu dana i više je 33.3 posto njih imalo osnovno obrazovanje ili manje, što je veći udio nego 20.4 posto, koliko ih ima u ukupnom stanovništvu. Visoko obrazovani su činili 11 posto dugotrajno nezaposlenih, manje od njihova udjela od 24.1 posto u ukupnom stanovništvu.

To ukratko znači da problem s pronalaskom posla u Hrvatskoj imaju oni s nižom razinom obrazovanja ili da oni najviše izbjegavaju zaposlenje.

Najviše se nude poslovi niskog obrazovanja, nisko obrazovani ih ne žele prihvatiti…

S druge strane, većina poslova koji se nude na tržištu rada ne zahtijeva visoko obrazovanje. Najveći broj nezaposlenih u ožujku ove godine zaposlio se u pružanju smještaja, pripremi i posluživanju hrane (23.4  posto), trgovini na veliko i na malo (13.0 posto), prerađivačkoj industriji (11.5 posto) te građevinarstvu (7.4 posto).

Također, većina nezaposlenih je na prethodnom poslu (prije nego što su postali nezaposleni) radila u djelatnostima koje ne zahtijevaju visoku razinu obrazovanja. Najviše je nezaposlenih prethodno bilo zaposleno u pružanju smještaja, pripremi i posluživanju hrane, prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i na malo, javnoj upravi i obrani te građevinarstvu.

Dakle, poslodavci najviše radnika traže u djelatnostima koje ne zahtijevaju visoko obrazovanje i najviše se ljudi zapošljava u djelatnostima koje ne zahtijevaju visoko obrazovanje.

Novčana pomoć nije razlog odbijanja zaposlenja…
Ne može se tvrditi ni da oni koji su nezaposleni godinu i više ostaju prijavljeni na HZZ zbog materijalnih prava. Naime, u ožujku ove godine su 21.603 nezaposlene osobe ili 19.8 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristile novčanu naknadu, i to uglavnom oni koji su nezaposleni manje od godinu dana, što znači da su još u procesu traženja posla, a ne dugotrajno nezaposleni.

Radna aktivnost žena je niska…
Osim nisko obrazovanih koji su prezastupljeni među nezaposlenima (veći udio nego u ukupnom stanovništvu), problem imaju i žene koje čine 57.3 posto nezaposlenih. Gledajući dugotrajno nezaposlene, tj. one koji su bez posla godinu dana i više, žena je 22.621, a muškaraca 18.003. Udio žena je 55.7 posto.

Isti problem je vidljiv kod stope aktivnosti. Dok je 69.3 posto muškaraca u dobi između 15 i 64 godine zaposleno, žena je zaposleno samo 62.1 posto. Za usporedbu, u Švedskoj je u toj dobi zaposleno 75.6 posto žena, u Njemačkoj 73.7 posto, u Češkoj 68.2 posto, u Poljskoj 66.7 posto itd.

Nezaposleni se ne žele dodatno školovati, vaučere za obrazovanje HZZ-a najviše koriste zaposleni…
Zbog slabog uključivanja navedene dvije skupine – nisko obrazovanih i žena – u tržište rada, Hrvatska ne iskorištava svoj puni ekonomski potencijal. Ekonomskim rječnikom, postoji velika količina neiskorištenog ljudskog kapitala.

U budućnosti će to ograničavati rast BDP-a i zahtijevati veći uvoz stranih radnika. Već bi sada, da je stopa aktivnosti u Hrvatskoj na razini država poput Švedske, bilo dodatnih 300 tisuća ljudi na tržištu rada, puno više nego što godišnje bude stranih radnika.

Nisko obrazovane treba potaknuti na prikupljanje novih vještina da bi se mogli zaposliti, što se može postići relativno lako jer se ne traži prekvalifikacija na veću razinu obrazovanja, samo dodatna vještina, koja se može naučiti na tečajevima.

Takvi programi već postoje, kao što su vaučeri za obrazovanje koje financira EU, ali se slabo koriste. Nezaposlenima HZZ nudi čak da im, uz financiranje programa obrazovanja vaučerom, tijekom trajanja programa daje i novčanu pomoć, naknadu za prijevoz i mirovinsko osiguranje.

Odlični uvjeti, ali je ipak interes nezaposlenih malen. Zapravo je 75 posto korisnika, od oko 10 tisuća zahtjeva do početka ove godine, došlo od zaposlenih koji ih također mogu koristiti.

Svojevoljno nezaposleni?
Nezaposleni i radno neaktivni u Hrvatskoj su, izgleda, nezainteresirani za zaposlenje. Taj zaključak proizlazi iz toga da se na tržištu traže većinom djelatnosti koje ne zahtijevaju visok stupanj obrazovanja, a upravo nisko obrazovani čine velik dio dugotrajno nezaposlenih.

I odbijanje nezaposlenih da sudjeluju u programima koje provodi HZZ, uz prilično dobre uvjete (novčana pomoć tijekom obrazovanja, uplate mirovinskog, naknada troškova), dokaz je zabrinjavajućeg stava nezaposlenih da im se ne isplati raditi.

Implikacije su da će budući ekonomski rast Hrvatske biti manji od potencijalnog zbog neiskorištavanja svih radnih kapaciteta, a to će se pokušati nadoknaditi velikim uvozom radne snage. Da se u Hrvatskoj radi koliko se radi u razvijenim državama EU, masovni uvoz radne snage ne bi bio potreban.

Objava DOLAZE STRANCI, A ZAŠTO I NE BI U Hrvatskoj se traži sve više radnika, ali mnogi nezaposleni -odbijaju raditi… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Krajem studenog na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 113.250 nezaposlenih osoba, što je 2939 osoba ili 2.5 posto manje nego u studenom prošle godine, pokazuju podaci HZZ-a objavljeni danas. Broj nezaposlenih u odnosu na listopad povećan je za 3361 osobu ili za 3.1 posto, javljaju agencije.

Prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutno je na Zavodu registrirano 113.059 nezaposlenih, a oglašeno je 16.340 slobodnih radnih mjesta.

Tijekom studenog u HZZ-ovu evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 16.400 osoba, što je 3.2 posto manje nego u studenom lani. Pritom je 79.7 posto ili 13.080 osobe došlo izravno iz radnoga odnosa. U evidenciju nezaposlenih u prošlom su mjesecu ušle i 2584 osobe (15.8 posto) iz neaktivnosti, a 736 osoba (4.5 posto) iz redovitoga školovanja.

Gdje se najviše zapošljava?

Prema podacima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih u studenom je izašlo 13.039 osoba, što je 1.2 posto više nego u studenom 2022. godine. Od toga su zaposlene 9492 osobe, i to 8451 osoba ili 89 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 1041 osoba ili 11 posto na temelju drugih poslovnih aktivnosti.

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je bilo u trgovini na veliko i malo – 1279 osoba ili 15.1 posto. Slijedi prerađivačka industrija s 1261 osobom (14.9 posto), obrazovanje s 966 osoba (11.4 posto) te pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane s 861 osobom (10.2 posto).

U studenom je 3547 osoba izašlo iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Gdje je najviše nezaposlenih?

Među  županijama, u zapošljavanju su predvodili Splitsko-dalmatinska županija (1235 osoba ili 14.6 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Grad Zagreb (1211 osoba ili 14.3 posto), Osječko-baranjska županija (825 osoba ili 9.8 posto) te Zagrebačka županija (501 osoba ili 5.9 posto).

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (20.333 ili 18 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjskoj županiji (14.193 ili 12.5 posto) i Gradu Zagrebu (12.082 ili 10.7 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (1354 ili 1.2 posto).

U studenom su 21.903 osobe ili 19.3 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristile novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom lani za 5.2 posto ili 1190 osoba.

Objava U Hrvatskoj sve manje nezaposlenih, ljudi se najčešće zapošljavaju u trgovini na veliko i malo pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Krajem kolovoza u Hrvatskoj je bilo 1,67 milijuna zaposlenih što je 0,3 posto manje nego u srpnju i 1,4 posto više nego lanjskog kolovoza, pri čemu je stopa registrirane nezaposlenosti iznosila šest posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema podacima DZS-a, u kolovozu je u Hrvatskoj bilo 1.677.842 zaposlenih što je za 5.552 ljudi ili 0,3 posto manje nego krajem srpnja, a 1,4 posto više na godišnjoj razini, prenose agencije.

U pravnim osobama u kolovozu ove godine bilo je zaposleno 1.437.162 osoba što je na mjesečnoj razini pad od 0,4 posto ili 5.362 osobe, a u odnosu na kolovoz lani rast iznosi jedan posto.

Prema podacima koje DZS preuzima od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u obrtu i slobodnim profesijama je krajem kolovoza bilo 222.324 zaposlenih, što je za 178 osoba ili 0,9 posto manje nego u srpnju. Na godišnjoj razini broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama bio je veći za 3,8 posto.

Istodobno je broj zaposlenih osiguranih poljoprivrednika, kojih je krajem kolovoza bilo 18.356, na mjesečnoj razini manji za 0,1 posto, a na godišnjoj je pao za 1,6 posto.

Detaljnija statistika o broju zaposlenih u pravnim osobama pokazuje da je od 19 područja djelatnosti za koje DZS objavljuje podatke, 11 krajem kolovoza zapošljavalo više radnika nego krajem istog mjeseca prošle godine, a postotno je najveći rast ostvaren u poslovanju nekretninama za pet posto, na 10.201 radnika, informacijama i komunikacijama, za 4,7 posto, na njih 57.964, te u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, to jest ugostiteljstvu i turizmu, za 4,6 posto, na 108.416 zaposlenih.

Djelatnosti s najvećim brojem zaposlenih su prerađivačka industrija i trgovina na veliko i malo, pri čemu je u prerađivačkoj industriji broj zaposlenih na godišnjoj razini pao za 0,4 posto, na 232.350 radnika, a u trgovini porastao za 1,3 posto, na 218.182 zaposlenih.

Na mjesečnoj razini najviše je porastao broj zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu, za 3,6 posto.

Po podacima koje DZS preuzima od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem kolovoza 2023. u evidenciji zavoda bilo je registrirano 107.387 nezaposlenih, što je za 3.613 osoba ili 3,5 posto više u odnosu na srpanj ove godine.

Stopa registrirane nezaposlenosti, koja se izračunava kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu, u kolovozu je iznosila šest posto, dok je u srpnju iznosila 5,8 posto,

Na godišnjoj razini broj nezaposlenih pao je za 2,7 posto.

Objava NAJNOVIJI PODACI U kolovozu 1,67 milijuna zaposlenih, stopa nezaposlenosti šest posto pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Nezaposlenost u eurozoni i EU stagnirala je i u lipnju, treći mjesec zaredom, a u Hrvatskoj je blago porasla, pokazale su danas najnovije procjene Eurostata. U 20-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) iznosila je u lipnju 6.4 posto i zadržala se na razini iz prethodna dva mjeseca, izračunali su statističari, revidiravši podatak za svibanj.

U EU iznosila je 5.9 posto i također se zadržala na razini iz travnja i svibnja. U odnosu na prošlogodišnji lipanj niža je za 0.3 postotna boda u eurozoni i za 0.2 postotna boda u EU, pokazuju tablice Eurostata. Statističari procjenjuju da je u EU u lipnju bez posla bilo 12.8 milijuna građana, od čega 10.81 milijun u eurozoni.

Mjesečna usporedba pokazuje da je broj nezaposlenih u EU u lipnju smanjen za dvije tisuće, a u eurozoni za 62 tisuće. U odnosu na prošlogodišnji lipanj manji je za 387 tisuća u Uniji i za 441 tisuću u eurozoni. Španjolska i Grčka i dalje jedine imaju dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, koja je u lipnju dosezala 11.7 odnosno 11.1 posto, prenose agencije.

Najniža stopa nezaposlenosti na Malti

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u lipnju iznosila 6.8 posto i bila je za 0.2 postotna boda viša nego u prethodna tri mjeseca. U lipnju 2022. iznosila je 6.9 posto, pokazuju tablice. U Hrvatskoj su bez posla u lipnju, prema Eurostatovim podacima, bile 122 tisuće građana, za četiri tisuće više nego u svibnju.

U odnosu na isti prošlogodišnji mjesec njihov se broj pak smanjio za četiri tisuće, pokazuju tablice. Najbliža je Hrvatskoj u lipnju po stopi nezaposlenosti bila Estonija, gdje je iznosila 6.6 posto. Najnižu stopu nezaposlenosti bilježila je Malta, od 2.6 posto. Blizu su i Češka i Poljska s 2.7 posto i Njemačka s tri posto.

U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u eurozoni smanjila se u lipnju na 13.8 posto, sa svibanjskih 14 posto. U EU porasla je pak s 14.0 na 14.1 posto. U odnosu na isti prošlogodišnji lipanj niža je za 0.9 postotnih bodova u eurozoni i za 0.4 postotna boda u EU, pokazuju tablice Eurostata.

Slovenija ima najnižu nezaposlenost mladih

Statističari procjenjuju da je u EU u lipnju bez posla bilo gotovo 2.7 milijuna mladih, od čega nešto više od 2.2 milijuna u eurozoni. Među zemljama EU, čijim je podacima Eurostat raspolagao, daleko najnižu stopu nezaposlenosti mladih bilježila je u lipnju Slovenija, od 5.6 posto.

Slijede Njemačka sa 6.1 posto, Irska sa 7.4 te Nizozemska s 8.3 posto. Najviša je pak i u lipnju bila u Španjolskoj, gdje je iznosila 27.4 posto. Premašila je 20 posto i u Grčkoj, Švedskoj i Italiji, pokazuju Eurostatovi podaci. Hrvatska, uz Belgiju, Cipar, Sloveniju i Rumunjsku, nije obvezna dostavljati mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih.

U drugom tromjesečju Hrvatska je u toj dobnoj skupini bilježila stopu nezaposlenosti od 19 posto, uz nezaposlenih 25 tisuća mladih. Procjena za prvo tromjesečje podignuta je pak na 19.5 posto i viša je za 2.1 postotni bod no što su pokazivali Eurostatovi podaci objavljeni početkom svibnja. Bez posla je u prva tri ovogodišnja mjeseca bilo 26 tisuća mladih, pokazuje izvješće Eurostata.

Objava BROJKE NE LAŽU U Hrvatskoj porasla nezaposlenost pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Stopa nezaposlenosti u svibnju ove godine bila je najniža od 1989. godine, istaknuo je na sjednici vlade premijer Andrej Plenković.

Stopa registrirane nezaposlenosti je 5.6 posto u svibnju, što je najniža stopa od 1989. godine, rekao je. Prema podacima koje Državni zavod za statistiku preuzima od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem svibnja u evidenciji zavoda bilo je registrirano 97.758 nezaposlenih, što je za 7592 osobe ili 7.2 posto manje u odnosu na travanj ove godine.

Stopa registrirane nezaposlenosti, koja se izračunava kao odnos broja nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu, u svibnju je iznosila 5.6 posto, što je 0.5 postotnih bodova manje nego u travnju, pokazuju podaci DZS-a.

Na godišnjoj razini broj nezaposlenih je pao za 11 posto. Prema podacima DZS-a, u svibnju je u Hrvatskoj bilo 1.635.429 zaposlenih, što je za oko 27 tisuća ili 1.7 posto više nego krajem travnja ove godine, a 1.3 posto više na godišnjoj razini.

Premijer Plenković osvrnuo se i na dobre turističke pokazatelje s početka glavne sezone.

– Do jučer se bilježi 5.6 milijuna dolazaka i 20.4 milijuna noćenja, što je za 17, odnosno 11 posto više nego lani, a turistički promet veći je za šest posto nego rekordne 2019. godine, rekao je Plenković.

Ustvrdio je da se obistinjuju najave da će turistička sezona nakon ulaska u europodručje i šengenski prostor biti najjača po dolascima, noćenjima i prihodima, o čemu svjedoči i povećan promet u zračnim lukama i na autocestama.

Objava Plenković: “Stopa nezaposlenosti najniža od 1989. godine” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Krajem svibnja na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 97.758 nezaposlenih osoba, što je za 7592 osobe ili 7.2 posto manje nego u svibnju 2022. godine i najniži broj nezaposlenih u posljednjih 40-ak godina, pokazuju podaci HZZ-a objavljeni danas.

Naime, zadnji put broj nezaposlenih u Hrvatskoj bio je ispod brojke od 100.000 daleke 1982. godine. U odnosu na travanj, broj nezaposlenih u ovogodišnjem svibnju bio je za 12.080 ili 11 posto niži, čime se već četvrti mjesec zaredom smanjuje na mjesečnoj razini, na što ponajviše utječe početak sezonskog zapošljavanja u turizmu.

Prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutno je na Zavodu registrirano 95.411 nezaposlenih, a oglašeno je 22.120 slobodnih radnih mjesta. Po podatcima HZZ-a, tijekom svibnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je bilo ukupno 9986 osoba, što je 2.3 posto više nego u svibnju 2022. godine.

Pritom je 70.8 posto novoprijavljenih ili 7069 osoba na Zavod došlo izravno iz radnoga odnosa. U tom je mjesecu izravno iz radnog odnosa najviše osoba došlo iz prerađivačke industrije, 1047 (14.8 posto), trgovine na veliko i malo 862 osobe (12.1 posto), ostalih uslužnih djelatnosti 752 osobe (10.7 posto) te pružanja smještaja, priprema i usluživanje hrane 750 osoba (10.6 posto).

U evidenciju nezaposlenih u prošlom je mjesecu ušlo i 2768 osoba (27.7 posto) iz neaktivnosti, a 149 osoba (1.5 posto) iz redovitoga školovanja. Po podacima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih u svibnju je izašlo 17.578 osoba, što je 6.7 posto manje nego u svibnju lani. Od toga je zaposleno 13.817 osoba, i to 12.949 osoba ili 93.7 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 868 osoba ili 6.3 posto na temelju drugih poslovnih aktivnosti.

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je bilo u pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane – 3615 osoba ili 27.9 posto. Slijedi trgovina na veliko i malo s 1867 osoba (14.4 posto), prerađivačka industrija s 1351 osobom (10.4 posto) te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti gdje je temeljem zasnivanja radnog odnosa u svibnju zaposleno 914 osoba (7.1 posto).

U svibnju je 3761 osoba izašla iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno Zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Zapošljavanje najviše u Splitsko-dalmatinskoj

Među županijama, u zapošljavanju su predvodile Splitsko-dalmatinska županija (2837 osoba ili 21.9 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Osječko-baranjska županija (1195 osoba ili 9.2 posto), Grad Zagreb (1140 osoba ili 8.8 posto) te Vukovarsko-srijemska (745 osoba ili 5.8 posto).

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (16.570 ili 17 posto od ukupnoga broja), Osječko-baranjskoj županiji (12.813 ili 13.1 posto) i Gradu Zagrebu (11.806 ili 12.1 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (1076 ili 1.1 posto).

U svibnju je 17.730 osoba ili 18.1 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristilo novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom lani za 14.5 posto ili 3014 osoba.

Objava Prvi put od samostalnosti u Hrvatskoj manje od 100.000 nezaposlenih pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Nezaposlenost u eurozoni blago je smanjena u travnju, nakon tromjesečne stagnacije, a u Hrvatskoj zadržala se na razini iz prethodnog mjeseca, pokazale su u četvrtak najnovije procjene Eurostata. U 20-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) u travnju je iznosila 6.5 posto, kliznuvši s revidiranih 6.6 posto u mjesecu ranije, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

U EU iznosila je šest posto, zadržavši se na razini iz prethodnog mjeseca. U travnju prošle godine iznosila je 6.7 posto u eurozoni i 6.1 posto u EU. Eurostat procjenjuje da je u EU u ovogodišnjem travnju bez posla bilo 13.03 milijuna građana, od čega 11.09 milijuna u eurozoni.

Mjesečna usporedba pokazuje da je broj nezaposlenih u EU smanjen za 18 tisuća, a u eurozoni za 33 tisuće. Na godišnjoj razini njihov se broj smanjio za 212 tisuća u Uniji i za 203 tisuće u eurozoni. Španjolska i Grčka i dalje jedine imaju dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, koja je u travnju dosezala 12.7 odnosno 11.2 posto.

Bez posla je u Hrvatskoj 115.000 građana

Slijede Italija i Litva sa stopama nezaposlenosti od 7.8 odnosno 7.5 posto. Blizu je i Švedska sa 7.2 posto. U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u travnju iznosila 6.5 posto, kao i u mjesecu ranije, prema revidiranom podatku. Procjena stope za ožujak podignuta je za 0.3 postotna boda, napominju u Eurostatu.

U travnju 2022. iznosila je 6.7 posto, pokazuju tablice. Bez posla je u Hrvatskoj u travnju, prema Eurostatovim podacima, bilo 115 tisuća građana, tisuću manje nego u prethodnom mjesecu, prema revidiranim podacima. U odnosu na isti mjesec prošle godine broj im je smanjen za osam tisuća, pokazuju tablice.

Najbliži su Hrvatskoj u travnju bili Portugal i Finska sa stopom nezaposlenosti od 6.8 posto. Najnižu stopu nezaposlenosti imale su Češka i Poljska, od 2.7 posto. Slijede Malta i Njemačka s 2.8, odnosno 2.9 posto. Stopa nezaposlenosti građana u dobi do 25 godina u travnju je u eurozoni iznosila 13.9 posto, kliznuvši za 0.1 postotni bod u odnosu na ožujak.

U EU smanjena je za 0.2 postotna boda, na 13.8 posto. U travnju prošle godine u eurozoni je iznosila 14.3 posto, a u Uniji 14.2 posto, pokazuju tablice Eurostata. U statističkom uredu procjenjuju da je u EU u travnju bez posla bilo 2.66 milijuna mladih, od čega gotovo 2.21 milijun u eurozoni.

Hrvatska nije obvezna dostavljati mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih

Broj nezaposlenih mladih u eurozoni u travnju je tako smanjen za osam tisuća u odnosu na isto razdoblje lani, a u EU za 17 tisuća, objavio je Eurostat. Najveću stopu nezaposlenosti među mladima i u travnju je imala Španjolska, od 28.4 posto. Slijede Grčka s 27.4 posto, Švedska s 21 posto i Italija s 20.4 posto.

Među zemljama EU čijim je podacima Eurostat raspolagao daleko najnižu stopu nezaposlenosti mladih i u travnju je imala Njemačka, od 6.1 posto. Slijede Češka, Irska i Nizozemska sa 7.9 posto. Hrvatska, uz Belgiju, Cipar, Sloveniju i Rumunjsku, nije obvezna dostavljati mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih.

U prvom kvartalu Hrvatska je imala stopu nezaposlenosti u toj dobnoj skupini od 19.3 posto, prema revidiranom podatku, uz 26 tisuća nezaposlenih, pokazuje izvješće Eurostata. Izvješće objavljeno u svibnju pokazivalo je kvartalnu stopu nezaposlenosti od 17.4 posto, uz 26 tisuća nezaposlenih.

Objava U Hrvatskoj bez posla 115.000 građana pojavila se prvi puta na Antena Zadar.