Protekla 2023. godina bila je najtoplija godina dosad, čemu su pridonijele neviđene globalne temperature od lipnja nadalje, izvijestila je služba za klimatske promjene Copernicus, koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze u ime Europske komisije, donose agencije.

Time je 2023. godina prestigla 2016., koja je prethodno bila zabilježena kao najtoplija godina u povijesti.

Prizemne temperature zraka oborile su nekoliko svjetskih rekorda 2023. godine, a najraniji znakovi koliko će 2023. postati neobična počeli su se pojavljivati početkom lipnja, kada su temperaturne anomalije u odnosu na predindustrijsku razinu 1850.-1900. dosegle 1.5°C nekoliko dana zaredom.

Iako to nije prvi put da su dnevne anomalije dosegle navedenu razinu, to se nikada prije nije dogodilo u to doba godine. Ostatak 2023. globalne dnevne temperaturne anomalije iznad 1.5°C postale su redovita pojava, pa je gotovo 50 posto dana u 2023. imalo temperaturu višu od 1.5°C u odnosu na referentnu razinu 1850.-1900.

Zamjenica direktora službe za klimatske promjene Copernicus Samantha Burgess izjavila je da su se 2023. klimatski rekordi rušili poput domina i da će temperature tijekom 2023. vjerojatno premašiti one u bilo kojem razdoblju u barem zadnjih 100.000 godina.

To ne znači da smo premašili granice postavljene Pariškim sporazumom jer za to bi današnje temperature trebale biti veće od navedenog prosjeka u kontinuitetu najmanje 20 godina, ali postavlja strašan presedan, kaže se u priopćenju.

Pokretač neviđeno visoke temperature u oceanu

Kritični pokretač neuobičajenih temperatura zraka tijekom 2023. godine bile su neviđene visoke površinske temperature u oceanu. Globalni prosjek površinskih temperature mora za razdoblje između travnja i prosinca bio je najviši za to doba godine u skupu podataka 1979-2022 (ERA5).

Glavni dugoročni čimbenik za visoke temperature oceana kontinuirano je povećanje koncentracija stakleničkih plinova, ali dodatni čimbenik koji je pridonio 2023. bila je južna oscilacija El Niño (ENSO).

ENSO je obrazac prirodne klimatske varijabilnosti prema kojem se temperature oceana u središnjem i istočnom tropskom dijelu Tihog oceana mijenjaju između hladnijih (La Niña) i toplijih (El Niño) od prosječnih uvjeta.

Međutim, sam prijelaz u El Niño ne objašnjava sav porast površinskih temperatura oceana na globalnoj razini 2023. godine, budući da su visoke površinske temperature mora izvan ekvatorijalnog Pacifika značajno pridonijele rekordnim globalnim površinskim temperaturama mora.

Toplija 1.48°C od predindustrijske razine

U obilju naglasaka u Copernicusovu izvješću navodi se, primjerice, da je 2023. najtoplija kalendarska godina u podacima o globalnoj temperaturi od 1850., da je imala globalnu prosječnu temperaturu od 14.98°C, i da je 1.48°C toplija od predindustrijske razine 1850.-1900.

Svaki mjesec od lipnja do prosinca 2023. bio je topliji od odgovarajućeg mjeseca bilo koje prethodne godine, a srpanj i kolovoz 2023. bili su dva najtoplija mjeseca ikada zabilježena.

Godina 2023. bila je izvanredna za antarktički morski led: on je dosegnuo rekordno niske razine za odgovarajuće doba godine u osam mjeseci.

Koncentracije ugljičnog dioksida i metana u atmosferi nastavile su rasti i dosegle rekordne razine 2023. godine, 419 dijelova na milijun (ppm) ugljičnog dioksida, odnosno 2.4 ppm više nego u 2022. Također, dosegnule su rekordne koncentracije metana: 1902 dijela na milijardu (ppb), odnosno 11 ppb više nego u 2022.

Copernicus je sastavnica svemirskog programa Europske unije, financira ga EU i njen je vodeći program za promatranje Zemlje koji djeluje kroz šest tematskih usluga: atmosferu, klimatske promjene, hitne situacije, kopno, more i sigurnost. Isporučuje besplatno dostupne operativne podatke i usluge pružajući korisnicima pouzdane i ažurne informacije vezane uz naš planet i njegov okoliš.

Objava Prema službi za klimatske promjene Copernicus, protekla 2023. bila je najtoplija godina pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Srpanj 2023. godine obilježen je nizom rekordnih temperatura, što je rezultiralo proglašenjem ovog mjeseca kao najtoplijeg ikada zabilježenog u službenim meteorološkim podacima. Stručnjaci iz organizacije Copernicus Climate Change Service (C3S) potvrdili su da su se oborili brojni neslavni toplinski rekordi tijekom srpnja, javlja Chill portal.

Svaki dan srpnja, počevši od 3. do kraja mjeseca, bilježio je više temperature od dosadašnjeg najtoplijeg dana, s globalnom prosječnom temperaturom od 16,80°C zabilježenom 13. kolovoza 2016. godine. Tijekom srpnja čak je 29 dana postalo najtoplijih ikada zabilježenih dana. Apsolutni rekord oboren je 6. srpnja, kada je globalna prosječna temperatura iznosila 17,08°C. U prvom i trećem tjednu srpnja temperature su premašile granicu od 1,5°C iznad predindustrijskog doba, koja se smatra ključnom prema Pariškom klimatskom sporazumu.

Mjesečna prosječna temperatura srpnja 2023. godine bila je 0,72°C viša od prosjeka za razdoblje 1991.-2020. godine te 0,33°C viša od prethodnog najtoplijeg srpnja 2019. godine. Procjenjuje se da je bila oko 1,5°C viša od predindustrijskog prosjeka (1850.-1900. godine). U prvih sedam mjeseci 2023. godina je bila treća najtoplija dosad, s prosjekom 0,43°C iznad normale.

Faktori koji su doprinijeli ovom ekstremnom događaju uključuju nastavak emisija stakleničkih plinova, pojavu fenomena El Niña te neuobičajeno visoke prosječne temperature mora i oceana. Stručnjaci vjeruju da je njihova kombinacija uzrokovala neobično visoke temperature na Zemlji, što se nije dogodilo posljednjih 120.000 godina. Natprosječno visoke temperature mora zabilježene su od travnja.

Prosječna količina leda na Antarktiku smanjena je za 15% u srpnju, dosegnuvši najnižu razinu ikad zabilježenu satelitima. Veći dio sjeverne i istočne Europe doživio je više oborina i niže temperature od prosjeka, što se osjetilo i na lokalnom području. S druge strane, južna Europa suočila se s rekordnim sušama i vrućinama, dosegnuvši temperature kao što su 48°C na Sardiniji, 47°C na Siciliji i 46°C u Grčkoj, javlja Chill portal.

“Rekordne temperature samo su dio trenda dramatičnog porasta globalne temperature. Antropogene emisije glavni su pokretač ovih rastućih temperatura. Vjerojatno je da srpanjski rekord ove godine neće biti izoliran. Naše sezonske prognoze ukazuju na nastavak znatno iznadprosječnih temperatura na kopnu”, izjavio je Carlo Buontempo, direktor C3S-a.

Petteri Taalas, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije, dodao je da ekstremni vremenski uvjeti tijekom srpnja odražavaju surovu stvarnost klimatskih promjena te pružaju uvid u budućnost.

Objava Kuhali ste se u srpnju? Nije ni čudo, upravo je proglašen najtoplijim mjesecom ikad pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Postoji limit kada se radi o visokoj temperaturi i vlazi u zraku koje ljudsko tijelo može podnijeti, a klimatske promjene dovest će do povećanja potencijalno kobnih epizoda tzv. “mokrog termometra”.

Još više nego prema apsolutnoj vrućini, gdje se sve više postavljaju novi temperaturni rekordi, otpornost ljudi procjenjuje se prema konceptu “mokrog termometra”.

Čak je i mlada i savršeno zdrava osoba u opasnosti od smrti nakon šest sati na 35 stupnjeva kod “mokrog termometra” (“Wet Bulb Globe Temperature”, TW), indeksu koji uzima u obzir i toplinu i vlažnost, rekli su stručnjaci.

Vlaga sadržana u toplom zraku sprječava isparavanje znoja, što je glavni alat tijela za snižavanje temperature, a to može dovesti do toplinskog udara, otkazivanja organa ili čak smrti.

Došlo se do zaključka da je teoretska granica ljudskog preživljavanja od 35 stupnjeva s vlagom od 100 posto ili 46 stupnjeva s vlagom od 50 posto.

Kako bi testirali tu granicu, istraživači sa Sveučilišta Pennsylvania u Sjedinjenim Državama promatrali su zdrave mlade ljude u toplinskoj komori.

Sudionici su dosegnuli svoju kritičnu granicu kada njihovo tijelo nije bilo u stanju spriječiti daljnji rast njihove unutarnje temperature, na 30,6 stupnjeva u situaciji “mokrog termometra”.

Potom je potrebno još pet do sedam sati da takve temperature postanu doista opasne, rekao je za agenciju France presse Daniel Vecellio koji je radio na studiji, prenosi N1.

Objava Granica ljudskog preživljavanja je 46 stupnjeva s vlagom od 50 posto pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na Zemlji je nedavno zabilježen najtopliji dan u povijesti, a stručnjaci upozoravaju da bi taj rekord mogao biti srušen još nekoliko puta, budući da klimatska kriza dovodi do sve viših i viših temperatura.

A to se događa vrlo brzo: novo izvješće otkriva da je prošli mjesec bio daleko najtopliji lipanj u povijesti, a posljednjih devet godina svaki put je lipanj rušio rekord iz prethodne godine, prenosi CNN.

Ekstremno vrući dani, najtopliji u ljetnim mjesecima, sada su češći nego što su bili 1970. godine na oko 195 lokacija diljem SAD-a, pokazuju podaci istraživačke skupine Climate Central. Nekih 71 posto tih lokacija sada se suočava s najmanje sedam dodatnih ekstremno vrućih dana svake godine.

Možda se ne čini kao mnogo, no posljedice su katastrofalne.

U jednom okrugu savezne države Teksas, najmanje 11 ljudi umrlo je u tek nešto više od tjedan dana tijekom toplinskog vala u lipnju. U Meksiku su visoke temperature ubile najmanje 112 ljudi od ožujka ove godine, a nedavni toplinski val u Indiji odnio je najmanje 44 života u saveznoj državi Bihar.

CNN donosi informacije o tome što se događa u našem tijelu tijekom ekstremno visokih temperatura, na što treba paziti i kako se zaštititi.

Što se događa u tijelu

Ljudsko tijelo “naviklo” je na određeni raspon temperatura, najčešće između 36 i 37 stupnjeva Celzijusa. Kada mozak osjeti promjenu – bila ona viša ili niža od normalnog raspona – on pokuša pomoći tijelu da se rashladi ili zagrije, kaže dr. Judith Linden, zamjenica izvršnog direktora odjela za hitnu medicinu medicinskog centra u Bostonu.

“Ima nekoliko načina na koje mozak pokušava ohladiti tijelo. Jedan od njih, prvi koji nam pada na pamet, je znojenje”, kaže Linden. “Pore se otvaraju, tijelo se znoji, a taj znoj isparava, što hladi tijelo.”

Drugi način na koji se tijelo hladi je širenjem krvnih žila i ubrzavanjem pulsa, čime toplina i krv dolaze na površinu tijela i pomaže u oslobađanju viška topline.

Kada smo izloženi visokim temperaturama, tijelu postaje sve teže efikasno se ohladiti, a ako je okolina vruća i vlažna, znoj ne isparava lako – što temperaturu tijela dodatno podiže, prenosi Mayo Clinic.

“Ako je vlaga u zraku visoka, zapravo nije potrebna iznimno visoka temperatura zraka kako bi se stvorio osjećaj ekstremne vrućine”, kaže Linden.

Visoke tjelesne temperature mogu izazvati oštećenja mozga i drugih vitalnih organa, upozorava američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, ali i do nekoliko bolesti izazvanih vrućinom.

Vrste bolesti izazvanih vrućinom

Blage bolesti izazvane vrućinom, uključujući grčeve, ujedno su i najčešće, kaže Linden. Grčeve mogu imati ljudi koji se mnogo znoje, uključujući i tijekom tjelesnih aktivnosti. Jako znojenje troši svu sol i vlagu iz tijela, što može dovesti do bolova i grčeva u mišićima, najčešće u abdomenu, rukama ili nogama, kaže CDC.

Vrućina može izazvati i osip na tijelu. Iritaciju kože izaziva jako znojenje na vrućem i vlažnom vremenu, a osip se najčešće pojavljuje kod djece, kaže CDC. Najčešće se radi o crvenoj nakupini prištića ili plikova na mjestima poput vrata, gornjeg dijela trupa ili unutrašnje strane lakta.

Kada se naše tijelo više ne može efikasno ohladiti, može doći do iscrpljenosti izazvane vrućinom.

“U ovom slučaju doći će do jakog znojenja, jer tijelo ulaže velike napore da pokuša izbaciti višak vrućine. Osjećat ćete vrtoglavicu, moguće i mučninu i glavobolju, a često koža problijedi i postane ljepljiva. Puls je ubrzan”, objašnjava Linden. “To je posljednji pokušaj tijela da se ohladi prije nego prijeđe granicu sigurnog.”

Toplinski udar najozbiljnija je bolest izazvana vrućinom, a može dovesti do smrti ako se ne liječi.

“Do udara dolazi kada temperatura vašeg tijela prijeđe 40-ak stupnjeva, a tjelesni mehanizmi počnu zakazivati”, kaže Linden.

Znakovi upozorenja uključuju iznimno visoku temperaturu tijela, crvenu i suhu kožu, ubrzani puls, glavobolju, vrtoglavicu, mučninu i gubitak svijesti, kaže CDC.

Glavni znak toplinskog udara su zbunjenost i uznemirenost, kaže Linden.

“Kada netko na vrućini postanje zbunjen ili uznemiren, to treba tretirati kao toplinski udar. Morate nazvati hitnu službu ili bez odlaganja pronaći pomoć, a osobu maknuti s vrućine”, savjetuje ona.

Tko je u najvećoj opasnosti

Stariji, ljudi s kroničnim bolestima i djeca u najvećoj su opasnosti od teških oblika bolesti izazvanih vrućinom.

Manje je vjerojatno da će stariji ljudi i oni s kroničnim bolestima na vrijeme osjetiti i reagirati na promjene u temperaturi, a neki od njih možda uzimaju i lijekove koji pogoršavaju efekte vrućine, kaže CDC.

“I vrlo mlada djeca su u opasnosti jer je manje vjerojatno da će prepoznati znakove bolesti i maknuti se s vrućine ako se počnu pregrijavati”, kaže Linden.

Mladi sportaši i kućni ljubimci također su u opasnosti, kaže ona.

“Na ovim temperaturama apsolutno nikada, ni u kojem slučaju, ne smijete dijete ili životinju ostaviti u automobilu, čak ni na minutu”, upozorava Linden.

Kako se zaštititi?

Prvo, pripazite na simptome iscrpljenosti ili drugih bolesti izazvanih vrućinom.

“Ako netko počne osjećati slabost ili vrtoglavicu, mučninu ili glavobolju, reagirati treba odmah”, kaže Linden. “To znači da ih morate maknuti s vrućine i odvesti u hladniji prostor.”

U hlađenju može pomoći i vlaženje kože vodom i uzimanje tekućina. Ako netko počne gubiti svijest ili dođe do mučnine ili povraćanja, treba zvati hitnu.

“Ako vidite ikoga u ikakvom stanju zbunjenosti, to je znak za uzbunu”, dodaje Linden.

Kada je vani vruće, pokušajte izbjeći aktivnosti na otvorenom – pogotovo u periodu od 11 ujutro do 3 popodne, kaže Linden. Ako morate izići van, odjenite svijetlu odjeću, pokrijte glavu i pijte mnogo tekućine.

Ne čekajte da ožednite prije nego popijete vode – sam osjećaj žeđi može biti znak dehidracije. Linden preporuča da svakih sat vremena popijete najmanje čašu vode.

“Ako počnete osjećati slabost ili vrtoglavicu, ako se počnete znojiti i srce vam počne ubrzano lupati, odmah se maknite s vrućine”, kaže Linden.

Pokušajte pronaći zatvorene prostore kamo se možete otići rashladiti. Može pomoći i samo nekoliko sati u javnim prostorima poput knjižnica ili shopping centara.

“Ako se nalazite u vrlo zagrijanoj sobi, ventilator vam neće pomoći. Ako imate samo ventilator, morate redovito vlažiti kožu vodom. Samo u tom slučaju će vam ventilator pomoći”, kaže Linden.

Na kraju, obiđite svoje susjede, roditelje i prijatelje, pogotovo starije pojedince koji možda žive sami ili su izolirani, savjetuje ona, prenosi N1. 

Objava Sve brže se zagrijavamo; Evo što se događa tijelu kad je vani velika vrućina pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ljeto je i službeno počelo, a temperature su svakim danom sve više. S obzirom na to da živimo u podneblju gdje se živa u termometru nerijetko približi 40 stupnjeva Celzijusa, važno se podsjetiti nekih pravila koja će nam olakšati (ponekad i spasiti!) život.

Toplinski udar nije samo fraza. Riječ je o ozbiljnom stanju uzrokovanom visokim temperaturama zraka te preforsiranjem tijela koje se više nije sposobno samo ohladiti.

Posebno su ugrožene bebe, koje još nemaju razvijen termoregulacijski sustav, kao i stariji ljudi te kronični bolesnici, piše Ordinacija.hr.

Simptomi toplinskog udara

Jedan od sigurnih simptoma da ste doživjeli toplinski udar je osjećaj da vam “tijelo gori”, ali se ne znojite. Osjetite li vi ili netko oko vas ove simptome, hitno potražite liječničku pomoć.

• Promijenjeno stanje svijesti (zbunjenost)
• Nesvjestica
• Konvulzije (nekontrolirano grčenje tijela)
• Temperatura tijela iznad 40 stupnjeva Celzijusa
• Ubrzano ili nepravilno disanje

Ukoliko ovakvo stanje potraje može doći do kome, zatajenja organa te u konačnici smrti. Ljudi i životinje zaključani u vozilima vrlo brzo dolaze u ovakvo teško stanje i često ih se ne može spasiti.

I prije dolaska Hitne pomoći osobu treba što prije rashladiti mokrim ručnicima, vodom, ventilatorom…

Kako izbjeći opasnost?

Najbolje je izbjegavati sunce za vrijeme velikih vrućina, ostati hidriran te se ne naprezati. Nekoliko je pravila koja vrijede za sve, a posebice za najugroženije skupine (starci, djeca, kronični bolesnici)

• Držite se hlada između 11 i 15 sati ili ostanite u kući
• Redovno nanosite kremu za sunčanje
• Nosite pokrivala za glavu te laganu odjeću
• Izbjegavajte prenaporne aktivnosti koje podižu temperaturu tijela
• Pijte puno vode i jedite laganu hranu
• Izbjegavajte alkohol i kofein
• Istuširajte se hladnom vodom ili stavite hladnu vodu na kožu i odjeću
• Zatvorite prozore danju i prozračite prostorije kad temperatura padne

Toplinska iscpljenost

Ovaj medicinski termin odnosi se na pregrijavanje tijela i gubitak tekućine iz tijela, obično zbog previše znojenja, no nije tako opasno kao toplinski udar.

Simptomi su slabost, malaksalost, mučnina, glavobolja, vrtoglavica i zbunjenost. Iako su simptomi slični kao kod toplinskog udara, trebali bi nestati već pola sata nakon hlađenja.

Sunčanica

Nakon preduge izloženosti suncu, pogotovo glave i potiljka, može doći i do ovog problema. Sunčanicu ćete prepoznati po suhoj koži, jakom crvenilu lica, povišenoj tjelesnoj temperaturi, glavobolji, smušenosti, vrtoglavici, mučnini i osjetljivosti na svjetlo.

Osobu treba što prije smjestiti u hlad, te rashladiti organizam hladnom vodom i oblozima. Treba dati piti mlake tekućine te pozvati pomoć ako se temperatura ne spušta I oće stanje se ne poboljšava.

Objava Toplinski udar, toplinska iscrpljenost ili sunčanica? Svakako se maknite s jakog sunca pojavila se prvi puta na Antena Zadar.