Zadarska nadbiskupija na svom je Facebook profilu objavila kako je majica jedne Zadranke završila u Papinim rukama:

Hrvatska majica jedne Zadranke u Papinim rukama!

Majicu s hrvatskim znakovljem uhvatio papa Lav XIV. iz ruku naše Zadranke koja mu je bacila!

Papa Lav XIV. i Zora Surać iz Zadra ostvarili su komunikaciju pogledom i znakom pažnje!

Pet minuta prije nego je Papa prošao prolazom uz ogradu gdje su se nalazili neki zadarski hodočasnici, Zora je odlućila baciti majicu s hrvatskim kockicama, odnosno kvadratićima, Papi.

Ove slike jasno pokazuju svaki dio toga procesa i čina. Hrvatsku majicu u zraku, u sredini njenog leta od Zore prema Papi, kako ju je Papa baš čvrsto uhvatio i Zori s osmijehom i odobravanjem, direktnim pogledom prema njoj, uzvratio.

Zora je na tu majicu napisala svoje ime i prezime, a papa Lav XIV. po njenom primitku odložio je majicu u papamobil.

Sve ove prizore uslikali su Zorini prijatelji Šime Ukalović i Iva Delija Mitrović – spontano, želeći uslikati Papu dok prolazi pokraj njih, i ne znajući što se događa u zraku i koja je Zorina odluka u trenutku.

Podrška im je bila i Željka Mitrović, Šimina supruga. Naime, Zora je prethodno bila htjela obući tu majicu koju je bacila Papi, misleći da se osvježi novom presvlakom nakon dana dugog rimskog boravka i šetnje. Međutim, upravo je Željka rekla Zori: “Nemoj je obući, pričekaj još malo. Možda ćeš je imati priliku baciti Papi’.I bi tako!

Župa sv. Ante Padovanskog na Smiljevcu u Zadru imala je jake snage predstavnika svoje župe na Nacionalnom hodočašću u Godini jubileja u Rimu.

Ovo je bilo u utorak, 7. 10. 2025., kada je Papa prolazio među hrvatskim vjernicima na Trgu sv. Petra u Vatikanu, prije pozdravnog govora kojeg je papa Lav XIV. uputio hrvatskim hodočasnicima.

Ponosni smo na odvažnost Zore i zajedništvo svih hodočasnika, kojemu su doprinijeli i smiljevački župljani.

Zora – znak svjetla i smilje – ljekovito bilje – sve to, svjetlo i miomiris duhovni, ljekoviti, predstavlja susret Hrvata s papom Lavom XIV. u Vatikanu.

A Zorina, odnosno hrvatska majica, nalazi se sada negdje u vatikanskim prostorima hodočasničkih uspomena.

Objava VATIKAN Hrvatska majica Zadranke Zore Surać u Papinim rukama pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na Facebook stranici Zadarske nadbiskupije objavljeno je da su zadarski nadbiskup Milan Zgrablić i skupina zadarskih hodočasnika u jubilejskoj molitvi molili za potpuni oprost nakon što su prošli kroz Sveta vrata u bazilici Svetog Ivana Lateranskog u Rimu.

Sveta vrata otvorena su povodom Jubilejske godine, posebnog razdoblja milosti u Katoličkoj Crkvi tijekom kojeg vjernici imaju priliku zadobiti potpuni oprost za svoje grijehe pod određenim uvjetima. Prolazak kroz Sveta vrata simbolizira duhovni prijelaz – otvaranje srca Božjem milosrđu.

Objava RIM Zadarski hodočasnici nastavili svoje hodočašće prolaskom kroz Sveta vrata u molitvi pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava POSEBAN DAN Papa Lav XIV: Pozivam sve vjernike da 22. kolovoza provedu u postu i molitvi pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Vatikan nije prva država koja je priznala Hrvatsku nakon proglašenja neovisnosti, jedna je od iznesenih provjera u rubrici Glas istine Hrvatske katoličke mreže, prenosi Srednja.hr. Kako je istaknuto u članku autora Ive Lovrića, Hrvatsku su nakon proglašenja priznale četiri države koje same nisu bile međunarodno priznate, a prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island.

Spomenuta rubrika, u kojoj je moguće pronaći i informaciju kako sveti Donat nije službeni zaštitnik Zadra, rezultat je projekta Kritička Analiza dezinformacije o vjerskim Temama (KAT). Riječ je o provjeri vjerskih dezinformacija koju provode Odjel za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Hrvatski katolički radio, Hrvatsko društvo katoličkih novinara i samostalni novinar Ivica Zadro.

‘Možemo zaključiti da je stanje po pitanju širenja dezinformacija o vjerskim temama bolje negoli smo očekivali na početku’…

– Važno nam je bilo uključiti se jer se u određenom dijelu medija, domaćih i stranih, često iznova provlače iste teme s određenim dezinformacijama. Također, primjetno je nepoznavanje vjerskih pojmova u javnom prostoru pa smo željeli pridonijeti pismenosti s obzirom na terminologiju Katoličke Crkve. Pri kraju projekta možemo zaključiti, što se našeg dijela tiče, da je stanje po pitanju širenja dezinformacija o vjerskim temama bolje negoli smo očekivali na početku, govori nam Filip Vrbanić, vršitelj dužnosti urednika online sadržaja Hrvatske katoličke mreže.

Kako nastavlja, pri provjeri dezinformacija o vjerskim temama prvi kriterij bio mi je da se uopće može napraviti provjera činjenica u određenoj medijskoj objavi. Mnoge od njih, naglašava, sadržavale su osobna mišljenja autora.

– Više smo sami pronalazili sadržaj za provjeru nego što su nam ga čitatelji slali, ali smo ga prepoznavali i među temama za koje smo vidjeli da čitatelje zbunjuju. Teme koje su imale više odjeka u javnosti su, naravno, bile zanimljivije i za naš projekt. Tako nam prema broju objavljenih članaka prednjači tema – bl. Alojzije Stepinac, dodaje Vrbanić.

Jedna od provjerenih činjenica Ive Lovrića jest i da papa Ivan Pavao II. nije autor pjesme ‘Krist na žalu’. Autor pjesme je Cesáreo Gabaráin, a autor hrvatskog prepjeva je Mijo Gabrić. Također, u jednom članku – piše nadalje Srednja.hr – pojašnjeno je da Katolička Crkva ne propisuje post na Badnjak. Post i nemrs na Badnjak zadržali su se kao tradicija, navodi autorica tog članka Diana Tikvić, jer je iste propisivao Zakonik kanonskog prava iz 1917. godine. Važeći Zakonik kanonskog prava – navodi se -ne propisuje post i nemrs na Badnjak.

– Ne mogu izdvojiti jedan slučaj kao najzahtjevniji. Općenito, zahtjevnije su bile provjere u kojima je trebalo kontaktirati protagoniste provjeravanih objava. Jednostavnije je bilo usporediti podatke u nekoj literaturi, iako se nekada trebalo potruditi doći i do potrebne literature, spominje Vrbanić.

Sam projekt usmjeren je i na edukaciju. Kako stoji u opisu projekta, u sklopu Odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta pokrenut je izborni predmet posvećen medijima i dezinformacijama, a u planu je sveučilišni udžbenik na tu temu.

– Dosad nismo imali neugodnih situacija radi objavljene provjere zbog reakcije. Dapače, neki su nakon upita i provjere ispravili otkrivene dezinformacije, zaključuje Vrbanić.

Objava DOSTA IH TO NE ZNA Vatikan nije prvi priznao Hrvatsku, a sveti Donat nije (‘službeni’) zaštitnik Zadra pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Bračni parovi iz cijele Hrvatske, uključujući i one iz Zadarske nadbiskupije, sudjelovali su od 30. svibnja do 1. lipnja u velikom jubilejskom susretu obitelji u Rimu. Na ovom značajnom događaju, koji je okupio predstavnike obitelji i crkvenih pokreta iz cijelog svijeta, Hrvatsku su predstavljali članovi Hrvatske biskupske konferencije i 16 bračnih parova iz 14 nad/biskupija. Duh zajedništva, molitve i radosti obilježio je protekle prve dane lipnja provedene u vječnom gradu, a posebnu pozornost privukla je jedna dirljiva scena s Trga sv. Petra.

Naime, na svetkovinu Duhova, u nedjelju 8. 6. 2025., na službenom Instagram profilu pape Lava XIV. – Pontifex Vatican City – objavljena je fotografija malog dječaka koji pozdravlja Svetog Oca među mnoštvom vjernika. Riječ je o Jerku Zeliću iz Zadra, koji je sa svojim roditeljima Anitom i Tomislavom sudjelovao na susretu s Papom u sklopu 6. svjetske Ultreje Kursilja i jubilejskog okupljanja crkvenih pokreta.

Dječak Jerko, pravog imena Jeronim Leon, dolazi iz župe blaženog Alojzija Stepinca na Bilom brigu u Zadru. Njegov spontani i iskreni pozdrav papi snimljen je upravo u trenutku koji su urednici službenog papinskog profila prepoznali kao simbol iskrene bliskosti i radosti. Fotografija je objavljena kao vizualna poruka susreta Pape s narodom – susreta srca i jednostavne, djetinje prisnosti.

Ovaj poseban trenutak izazvao je oduševljenje i ponos, ne samo među članovima Kursilja i vjernicima Zadarske nadbiskupije, već i diljem RH. Jerkov pozdrav papi Leonu bio je, simbolično, i pozdrav imenjaku – jer kako Ines Grbić iz Zadarske nadbiskupije saznaje od njegove majke, Jerkov puno ime je upravo Jeronim Leon…

Susret u Rimu, uz ovu posebnu objavu, postao je još jedan znak Božje providnosti i duhovnog zajedništva koje povezuje obitelji, crkvene pokrete i vjernike iz različitih krajeva. Dirljivo i nadahnjujuće svjedočanstvo dječaka iz Zadra podsjetnik je na snagu jednostavne geste i dubokog značenja koje ona može prenijeti – sve do vrha Crkve, do samog Svetog Oca.

Puno više slikica možete pronaći klikom na FB link Zadarska nadbiskupija…

Objava DIVNE SLIKE IZ VATIKANA Hrvatske obitelji na susretu s Papom, a dječak iz Zadra postao simbol blizine i zajedništva na Trgu sv. Petra pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Kardinali su se usuglasili i iz dimnjaka Sikstinske kapele izašao je bijeli dim, što znači da imamo nasljednika pape Franje… Kardinali su odlučivali o nasljedniku pape Franje iza zatvorenih vrata, u potpunoj izolaciji od vanjskog svijeta.

Objava SIKSTINSKA KAPELA DANAS Bijeli dim u Vatikanu! Kardinali su izabrali novog papu! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Sto trideset i tri kardinala izbornika ući će danas popodne u Sikstinsku kapelu i iza zaključanih vrata, potpuno izolirani od vanjskog svijeta, početi s tajnovitim izborom novog poglavara Rimokatoličke Crkve…

Kardinali će glasati do četiri puta dnevno. Za izbor novog pape potrebne su dvije trećine glasova i njegov pristanak.
Djelatnici Vatikana su prošlog tjedna podigli dimnjak na kapeli, koji će se koristiti za spaljivanje glasačkih listića. Crn dim znači da nije donesena odluka, a bijel da je izabran 267. papa.
Za trajanja konklava sve radijske, televizijske i telefonske veze prekidaju se jer kardinali moraju biti izolirani od vanjskog svijeta i mogućih utjecaja na njihovu odluku. Izbor za novoga papu ritual je bogat tradicijom i simbolikom, tajnovitošću i hipnotičkim gregorijanskim napjevima.

Počela je konklava!

Uzvikom Extra omnes, kojima se poziva da Sikstinsku kapelu napuste svi osim kardinala izbornika, i zatvaranjem vrata slavne kapele počela je konklava na kojoj će biti izabran nasljednik pape Franje, prenosi N1.

U njoj su kardinali prvo položili prisegu da će poštivati proceduru izbora i zavjet šutnje, u izravnom televizijskom prijenosu. Učinili su to pojedinačno, držeći ruku na Evanđelju. Potom je majstor papinskih ceremonijala Diego Ravelli uzviknuo “Extra omnes” (svi van) i zaključao vrata za sobom.

Papu će izabrati 133 kardinala mlađih od 80 godina koji će biti strogo izolirani od vanjskog svijeta.

Franjo je imenovao 108 od 133 izbornika. Ukupno, 52 su iz Europe, 23 iz Azije, isto toliko iz Latinske Amerike, 17 iz Afrike, 14 iz SAD-a i Kanade i četvorica iz Oceanije. Danas će kardinali glasati samo jednom i oko 19 sati može se očekivati prvi dim iz dimnjaka na krovu Sikstinske kapele. Očekuje se da će biti crne boje jer papa stoljećima nije izabran u prvom krugu.

U idućim danima kardinali mogu glasati četiri puta dnevno, dvaput prijepodne i dvaput popodne,  za izbor pape, 267. pape u dva tisućljeća crkvene povijesti, potrebna je dvotrećinska većina, odnosno 88 glasova.

Konklave (od latinskog ‘cum clave’ – s ključem) u obliku sličnom današnjem ustanovljene su 1274. odlukom pape Grgura X. On je potaknut dugom povijesti političkog upletanja u izbor papa i dugim razdobljima sedisvakancije (upražnjena mjesta rimskog biskupa), odlučio da se kardinali izbornici moraju izolirati, zaključati izvana i da ne smiju otići dok ne izaberu novog poglavara.

Papa Pavao VI. propisao je 1970. da u konklave mogu samo kardinali mlađi od 80 godina, a moraju se sazvati najranije 15 i najkasnije 20 dana od smrti pape ili od njegova odreknuća od službe, od 1846. konklave se bez iznimke održavaju u Sikstinskoj kapeli, najpoznatijoj među kapelama Apostolske palače, slavnoj po svojoj arhitekturi i freskama renesansnih majstora Michelangela, Botticellija i drugih po zidovima i na stropu.

Samo glasanje sastoji se od tri faze, u prvoj se pripremaju i distribuiraju glasački listići te se ždrijebom izvlače imena devetorice kardinala koji će sudjelovati u procesu. Trojica su brojači glasova, trojica su “infirmari” (zaduženi za skupljanje glasova bolesnih kardinala), a trojica su revizori. Glasački listići su pravokutni, na njihovu gornjem dijelu piše “Eligo in Summum Pontificem” (Za vrhovnog svećenika biram), a u donjem je dijelu prostor za ime, koje mora biti jasno napisano tiskanim slovima.

Kardinali listiće ostavljaju u posebnu posudu u obliku urne smještenu na oltaru Sikstinske kapele, točno ispred Michelangelova “Posljednjeg suda”. Pri tom izgovaraju: “Pozivam za svjedoka Isusa Gospodina koji će biti moj sudac, da svoj glas dajem onome za kojeg, pred Bogom, mislim da treba biti izabran”.

Kad svi kardinali završe s glasanjem, brojači prvo provjeravaju je li broj listića jednak broju izbornika. Ako je to u redu, prelazi se na brojanje glasova. Prva dvojica brojača ime pročitaju šutke, a treći naglas i zatim listić probuši iglom kroz riječ “eligo” kako ne bi došlo do dvostrukog brojanja. Revizori sve to kontroliraju. Iskorišteni listići se spaljuju nakon jedinog glasanja prvog dana konklava i zatim nakon svaka dva završena kruga glasanja (prijepodnevnog i popodnevnog) idućih dana.

No, bude li papa izabran listići se spaljuju odmah (kao u slučaju izbora Benedikta XVI. koji je izabran u prvom popodnevnom glasovanju drugog dana konklava).

Za tu prigodu u Sikstinsku kapelu se instalira posebna peć i dimnjak. Kako bi se javnost na Trgu svetog Petra i u svijetu izvijestila je li papa izabran, prigodom spaljivanja listića dodaju se posebne kemikalije koje dim čine crnim (ako nije postignuta dvotrećinska većina) ili bijelim (ako je papa izabran).

Kako se unatoč kemikalijama mnogo puta nije uspijevalo razaznati koje je boje dim (najčešće je ispao siv), Ivan Pavao II. odlučio je da izbor pape uz bijeli dim mora popratiti i zvonjava zvona bazilike svetog Petra.

Najbolje izglede za izbor na ovoj konklavi, po analitičarima i kladioničarima, imaju talijanski kardinal Pietro Parolin i filipinski Luis Antonio Tagle, iza njih se često spominju Ganac Peter Turkson, kozervativni mađarski kardinal Peter Erdo, liberalni bolonjski nadbiskup Matteo Zuppi, latinski jeruzalemski patrijarh Pierbattista Pizzaballa, marsejski nadbiskup Jean-Marc Aveline, malteški kardinal Mario Grech i američki Robert Prevost. Međutim, u povijesti nije rijetkost da su kardinali izabrali potpuno neočekivanog kandidata poput Karola Woytile 1978.

Objava VATIKAN I PAPA Sikstinska kapela pod ključem: Počela konklava, svijet čeka bijeli dim i ime novog katoličkog poglavara pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Novinar Željko Pantelić javio se iz Rima u Novi dan s Ninom Kljenak. Uskoro počinje konklava, a cijeli svijet nestrpljivo iščekuje izbor novog pape.

Pantelić kaže kako njegov nasljednik vjerojatno neće nastaviti putevima pape Franje. “Najvjerovanije nećemo imati papu Franju, nego neku figuru koja će pokušati ujediniti Crkvu. Često se govorilo da je ovo bio papa reformator, revolucionar. Koliko je uspio, povijest će suditi, ali on će svakako ostati netko tko je pokušao napraviti velike stvari. Po mom sudu, stigao je do pola puta. Nije imao dovoljno vremena, ali neke stvari je uspio napraviti. Najvažnija stvar na geopolitičkom planu koju je uspio napraviti je odvajanje Crkve od SAD-a. Crkva se u pontifikatu Ivana Pavla II. jako približila SAD-u, a dvije takve imperije ne mogu ići zajedno”, govori Pantelić objašnjavajući da je to bilo savezništvo iz nužde.

Približavanje Crkve SAD-u bilo je štetno za Katoličku Crkvu, pojašnjava Pantelić, jer SAD je protestantska zemlja i njihov utjecaj seže daleko. “Druga vrlo značajna stvar koju je napravio je prestanak razlikovanja između dobrih i zlih imperija, dobrih i loših ratova. To je napravilo veliki zaokret u odnosima Vatikana sa Zapadom. Treća stvar je to što je pokušao pomjeriti Crkvui prema periferiji i odmaknuti je od Rimske kurije. I njegovo mjesto sahrane pokazuje koliko je on bio daleko od te Kurije koja je upravaljala vjekovima. On je bio protiv te centralne rimske vlasti i tu je napravio velike promjene, ali ne znači da se s novim papom neće sve vratiti na staro”, kaže.

108 kardinala koji će sudjelovati u konklavi je izabrao papa Franjo, ali Pantelić kaže kako to nisu nužno ljudi koji će nastaviti njegov hod u Vatikanu. “Tu ima vrlo različitih tipova ličnosti. Jedan od problema, pred toga što nije uspio postići rezultate koje je htio u Rusiji i Kini, je upravo to što Franjo nije uspio naći tu jednu univerzalnu poruku koja bi objedinila sve katolike. Nije lako naći jednu stvar oko koje bi se svi ujedinili, posebno kad dolaze iz toliko različitih kultura. Zato imamo taj dualizam, koji je paradoksalan”, govori Pantelić.

On pojašnjava i kako je papa apsolutni vladar i oni koji ga izaberu, jednom kad ga izaberu, više neće moći utjecati na njegove odluke. “Oni ne žele novoga Franju”, kaže novinar objašnjavajući da i kardinali sami govore da ne biraju nasljednika pape Franje nego svetog Petra.

Tko će biti novi papa?

Na pitanje o Pietru Parolinu, jednom od kardinala kojega se često spominje kao mogućeg novog poglavara Katoličke Crkve, Pantelić kaže: “Papa nije bio samo isusovac, već je i izborom imena Franjo, a franjevci su odani siromaštvu i preziru bogatstvo… Crkva se za vrijeme pape Franje vratila onom svom izvornom, da više brine o dušama, nego o tom svom velikom bogatstvu. Papa vlada, a državni tajnik upravlja u Vatikanu. A to je bio Parolin. Imali smo ljude koji su došli iz diplomatskog zbora da budu pape, Pavao VI., Benedikt XVI., imamo primjere koji govore da je moguće da bude izabran. Ali taj skok od državnog tajnika prema papi posljednji je napravio Pio XII. Tu je i čuvena izreka da onaj tko u konklavu uđe kao papa izlazi kao kardinal. To se dogodilo i s Piom XII. i Pavlom VI. Oni su ušli kao favoriti i izašli kao pape. Osim Parolina, tu je i nekoliko ozbiljinih kandidata, Talijana. Zuppi, npr., kardinal koji je bio vrlo angažiran u pregovorima oko Rusije i Ukrajine, tu je i francuski kardinal Aveline oko kojeg se angažirao i Macron. Tu je i filipinski kardinal Tagle. On bi mogao biti taj ako se bude išlo prema tome da se izabere papa s periferije…”, pojašnjava.

Dodaje i da je na kraju “Sveti Duh taj koji odlučuje” i da neće biti lako doći do potrebne većine. “U posljednjih 150 godina nije bilo potrebno više od pet dana da se izabere novi papa”, kaže. Podsjeća i na pravilo koje je uveo Benedikt XVI. i prema kojemu se nakon 34. kruga biranja, ako papa još nije izabran, ide na izbor između dva kandidata kako bi se spriječio scenarij koji se znao događati ranije u povijesti, da konklava traje i po dvije ili tri godine, prenosi N1.

Objava USKORO POČINJE KONKLAVA Tko će biti novi papa? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Zadarska županija, odnosno njeno područje s bogatom poviješću ukorijenjenom duboko u tisućljećima, oduvijek je bila most između istoka i zapada, između kulture, politike i duhovnosti. Među tim slojevitim odnosima posebno se ističe veza s Vatikanom — ne samo kroz crkvene institucije i svetkovine, već i kroz žive zajednice koje čuvaju uspomenu na drevnu pripadnost Katoličkoj crkvi i Papinskoj vlasti. Tragovi tih odnosa vidljivi su danas u svakom kamenu starih crkava, u običajima, ali i duhovnoj svijesti stanovnika gradova i naselja.

Zadar, nekadašnji “najvjerniji grad”, kako su ga nazivale papinske povelje, stoljećima je bio izravno povezan s Rimom i Papinstvom. Još u ranom srednjem vijeku, zadarski biskupi redovito su pohodili Svetu Stolicu, tražeći potvrde svojih crkvenih prava i zaštitu od vanjskih prijetnji. Posebno se ističe povijesna činjenica da je zadarska Crkva imala izravan status pri Vatikanu, bez posredovanja drugih metropolija. Simboli posebne veze danas su prisutni u raskošnim crkvama poput Sv. Stošije i Sv. Donata, ali i samoj urbanoj strukturi starog grada, oblikovanoj pod snažnim utjecajem crkvene vlasti.

Grad Zadar, često nazivan i “najvjernijim gradom” u papinskim ispravama, bio je jedno od ključnih središta katoličke vjere na istočnoj obali Jadrana. Još u 12. stoljeću papa Aleksandar III. potvrđuje zadarskoj Crkvi njezina prava i privilegije, dok papa Grgur IX. 1233. godine Zadranima šalje pismo potpore u trenucima sukoba s Mlečanima.

Posebno je značajno razdoblje tijekom crkvene obnove u 13. i 14. stoljeću, kada zadarski nadbiskupi izravno sudjeluju u radu crkvenih sabora i misija pod vodstvom Svete Stolice. Zadarska nadbiskupija uživala je poseban status — izravnu podložnost papi, što je bilo izuzetno rijetko u europskim okvirima. Upravo iz Zadra potječu brojni svećenici i redovnici koji su služili kao papinski legati i poslanici na hrvatskom prostoru, dodatno učvršćujući veze između lokalne crkve i Rima.

Crkve Svete Stošije i Svetog Donata, kao i ostaci benediktinskih i franjevačkih samostana, danas svjedoče o bogatom nasljeđu koje su Zadrani stoljećima njegovali pod papinskim okriljem…

Izvan gradskih zidina, u naseljima poput Nina, Biograda na Moru, Paga i Benkovca, povezanost s Vatikanom bila je podjednako snažna, iako često izražena kroz jednostavnije, pučke oblike pobožnosti. Nin, kao sjedište najstarije biskupije u Hrvata, odigrao je ključnu ulogu u širenju kršćanstva i učvršćivanju odnosa s Papom, još od vremena biskupa Grgura Ninskoga. Biograd na Moru, kao kraljevski grad, također je bio crkveno i politički usmjeren prema Rimu. Čak i najmanje crkvice, raspršene po zadarskom zaleđu, pričaju priču o vjekovnoj povezanosti lokalnog stanovništva sa Svetom Stolicom, koja se nije prekidala ni u najtežim povijesnim trenucima.

Veze s Vatikanom nisu dakle bile privilegija isključivo velikih gradova. Manja naselja diljem Zadarske županije igrala su ključne uloge u širenju i očuvanju katoličke vjere:  Nin, kolijevka hrvatskog kršćanstva, bio je sjedište prve hrvatske biskupije još u 9. stoljeću. Legendarni biskup Grgur Ninski, poznat po zalaganju za upotrebu narodnog jezika u bogoslužju, iako povijesno kontroverzan u odnosu s Rimom, svjedoči o intenzitetu crkvenih rasprava i važnosti lokalne crkvene zajednice za opću Katoličku crkvu. Pag, grad čije su crkve i samostani izgrađeni u skladu s visokim standardima crkvene arhitekture, bio je važno uporište franjevačkog reda. Papinske bule često su se odnosile na upravljanje samostanskim imanjima i pravima otočkog stanovništva.

Biograd na Moru bio je sjedište kraljevskih i crkvenih vlasti, a tamošnja župna zajednica svjedoči o snažnom crkvenom životu koji je imao papinsku zaštitu, osobito tijekom križarskih ratova i prijetnji s mora. Benkovac i šire područje Ravnih kotara razvijali su posebnu duhovnu otpornost kroz mala sela i župe, a veza s Vatikanom posebno je ojačana tijekom turskih osvajanja, kada su Papini poslanici pružali potporu izbjeglicama i organizirali obnovu porušenih crkava.

Povezanost Zadra i okolnog prostora s Vatikanom nije samo povijesna činjenica, već živa baština koja prožima identitet cijele regije, od monumentalnih katedrala do skromnih seoskih kapela, svaki kamen, svaka freska i svaki zapis u crkvenim knjigama svjedoči o dubokoj privrženosti Katoličkoj crkvi i Svetoj Stolici. U vremenu kada se identiteti sve više preispituju, ova povijesna veza ostaje čvrst temelj kulturne prepoznatljivosti i duhovne snage, Zadar i njegova okolica i danas dišu tim naslijeđem — spojem vjere, tradicije i nepokolebljive odanosti… (PL)

Objava ZADARSKI KRAJ I VATIKAN Tragovi vjere u kamenu i povijesti na nekada ‘mostu istoka i zapada’ pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Posljednji ispraćaj pape Franje, koji je umro u ponedjeljak u dobi od 88 godina, održao se u subotu u Vatikanu. Započeo je na Trgu svetog Petra kada je iznesen njegov lijes iz Bazilike svetog Petra. Drveni lijes pape Franje nakon sprovodne mise unesen je u baziliku svetog Petra, nakon čega je u procesiji prevezen u baziliku svete Marije Velike, gdje je pokopan.

Najmanje 200.000 ljudi, uključujući mnogobrojne svjetske čelnike i članove kraljevskih obitelji, okupilo se u subotu ujutro na Trgu sv. Petra u Vatikanu na posljednjem ispraćaju pape Franje koji je bio “Papa blizak ljudima, srca otvorena za sve”, istaknuo je u subotu u homiliji talijanski kardinal Giovanni Battista Re, podsjetivši na njegove mnogobrojne “geste” i ustrajno “zauzimanje za izbjeglice i prognanike”, naglasio je kardinal.

Na pogreb je stiglo pedesetak šefova država i desetak monarha, među kojima britanski princ William, španjolski i belgijski kralj te princ Albert od Monaka sa suprugom Charlène. Na sprovodu su u pratnji supruga i hrvatski premijer Andrej Plenković, i Zoran Milanović, predsjednik RH.

Franjo je pokopan bez očiju javnosti u jednostavan grob u podu bazilike, između dviju kapela. Na grobnoj ploči od ligurskog mramora uklesano je samo ime Franciscus. Sada u Vatikanu slijedi devet dana žalosti, poznatih pod nazivom ‘novendiali’, a kardinali iz cijelog svijeta u tom će se periodu promišljati o tome koga izabrati za Franjina nasljednika.

Konklava sa 135 kardinala izbornika, među kojima će biti Josip Bozanić i Vinko Puljić, ne može početi prije 6. svibnja.

Objava PAPA FRANJO POKOPAN U Vatikanu sada slijedi 9 dana žalosti, konklava i – novi papa pojavila se prvi puta na Antena Zadar.