Novinar Željko Pantelić javio se iz Rima u Novi dan s Ninom Kljenak. Uskoro počinje konklava, a cijeli svijet nestrpljivo iščekuje izbor novog pape.
Pantelić kaže kako njegov nasljednik vjerojatno neće nastaviti putevima pape Franje. “Najvjerovanije nećemo imati papu Franju, nego neku figuru koja će pokušati ujediniti Crkvu. Često se govorilo da je ovo bio papa reformator, revolucionar. Koliko je uspio, povijest će suditi, ali on će svakako ostati netko tko je pokušao napraviti velike stvari. Po mom sudu, stigao je do pola puta. Nije imao dovoljno vremena, ali neke stvari je uspio napraviti. Najvažnija stvar na geopolitičkom planu koju je uspio napraviti je odvajanje Crkve od SAD-a. Crkva se u pontifikatu Ivana Pavla II. jako približila SAD-u, a dvije takve imperije ne mogu ići zajedno”, govori Pantelić objašnjavajući da je to bilo savezništvo iz nužde.
Približavanje Crkve SAD-u bilo je štetno za Katoličku Crkvu, pojašnjava Pantelić, jer SAD je protestantska zemlja i njihov utjecaj seže daleko. “Druga vrlo značajna stvar koju je napravio je prestanak razlikovanja između dobrih i zlih imperija, dobrih i loših ratova. To je napravilo veliki zaokret u odnosima Vatikana sa Zapadom. Treća stvar je to što je pokušao pomjeriti Crkvui prema periferiji i odmaknuti je od Rimske kurije. I njegovo mjesto sahrane pokazuje koliko je on bio daleko od te Kurije koja je upravaljala vjekovima. On je bio protiv te centralne rimske vlasti i tu je napravio velike promjene, ali ne znači da se s novim papom neće sve vratiti na staro”, kaže.
108 kardinala koji će sudjelovati u konklavi je izabrao papa Franjo, ali Pantelić kaže kako to nisu nužno ljudi koji će nastaviti njegov hod u Vatikanu. “Tu ima vrlo različitih tipova ličnosti. Jedan od problema, pred toga što nije uspio postići rezultate koje je htio u Rusiji i Kini, je upravo to što Franjo nije uspio naći tu jednu univerzalnu poruku koja bi objedinila sve katolike. Nije lako naći jednu stvar oko koje bi se svi ujedinili, posebno kad dolaze iz toliko različitih kultura. Zato imamo taj dualizam, koji je paradoksalan”, govori Pantelić.
On pojašnjava i kako je papa apsolutni vladar i oni koji ga izaberu, jednom kad ga izaberu, više neće moći utjecati na njegove odluke. “Oni ne žele novoga Franju”, kaže novinar objašnjavajući da i kardinali sami govore da ne biraju nasljednika pape Franje nego svetog Petra.
Tko će biti novi papa?
Na pitanje o Pietru Parolinu, jednom od kardinala kojega se često spominje kao mogućeg novog poglavara Katoličke Crkve, Pantelić kaže: “Papa nije bio samo isusovac, već je i izborom imena Franjo, a franjevci su odani siromaštvu i preziru bogatstvo… Crkva se za vrijeme pape Franje vratila onom svom izvornom, da više brine o dušama, nego o tom svom velikom bogatstvu. Papa vlada, a državni tajnik upravlja u Vatikanu. A to je bio Parolin. Imali smo ljude koji su došli iz diplomatskog zbora da budu pape, Pavao VI., Benedikt XVI., imamo primjere koji govore da je moguće da bude izabran. Ali taj skok od državnog tajnika prema papi posljednji je napravio Pio XII. Tu je i čuvena izreka da onaj tko u konklavu uđe kao papa izlazi kao kardinal. To se dogodilo i s Piom XII. i Pavlom VI. Oni su ušli kao favoriti i izašli kao pape. Osim Parolina, tu je i nekoliko ozbiljinih kandidata, Talijana. Zuppi, npr., kardinal koji je bio vrlo angažiran u pregovorima oko Rusije i Ukrajine, tu je i francuski kardinal Aveline oko kojeg se angažirao i Macron. Tu je i filipinski kardinal Tagle. On bi mogao biti taj ako se bude išlo prema tome da se izabere papa s periferije…”, pojašnjava.
Dodaje i da je na kraju “Sveti Duh taj koji odlučuje” i da neće biti lako doći do potrebne većine. “U posljednjih 150 godina nije bilo potrebno više od pet dana da se izabere novi papa”, kaže. Podsjeća i na pravilo koje je uveo Benedikt XVI. i prema kojemu se nakon 34. kruga biranja, ako papa još nije izabran, ide na izbor između dva kandidata kako bi se spriječio scenarij koji se znao događati ranije u povijesti, da konklava traje i po dvije ili tri godine, prenosi N1.