Europska oznaka baštine dodijeljena je sinoć u Bruxellesu, a nagradu za Samostan sv. Frane i Zadar preuzeo je gradonačelnik Šime Erlić sa suradnicima

Objava POVIJESNO PRIZNANJE Samostan sv. Frane dobio Europsku oznaku baštine pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Hodočasnici Župe sv. Ivana Krstitelja Gorica – Raštane stigli su u Lourdes, jedno od najpoznatijih svetišta molitve i milosti, odakle su se javili s dojmovima prvih dana hodočašća.

Sudjelovali su u pobožnosti križnog puta, noseći uskrsnu svijeću kao znak vjere, nade i zajedništva. Na završetku pobožnosti voditelj hodočašća Ante položio je svijeću u ime cijele župe, kao simbol prisutnosti svih vjernika koji svoje molitve, nakane i živote povjeravaju Gospodinu.

Uz križni put, hodočasnici su sudjelovali i u večernjoj procesiji sa svijećama te molitvi krunice, noseći u srcu cijelu župnu zajednicu.

Vjernici iz župe poručuju da ih pratimo molitvom, a župa se raduje njihovu povratku i svemu što će donijeti iz ovog svetog mjesta, stoji na Facebook stranici Župe Sveti Ivan Kristitelj Gorica – Raštane.

Objava NAŠI HODOČASNICI U LOURDESU Svijeća župe Gorica–Raštane položena na svetom mjestu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Zadarska nadbiskupija je na svojoj stranici objavila poruku pape Lava XIV. uoči Korizme.

Draga braćo i sestre!

Korizma je vrijeme u kojem nas Crkva s majčinskom brižnošću poziva ponovno staviti Božje otajstvo u središte svojega života, kako bi naša vjera bila oživljena i kako nam duh ne bi lutao usred svakodnevnih briga i rastresenosti.

Svaki put obraćenja započinje time da dopustimo da Božja riječ dopre do nas i prigrlimo je poučljiva duha. Postoji, dakle, veza između dara Božje riječi, gostoljubivog prostora koji joj dajemo i duboke promjene koju ona donosi. Zato korizmeni hod postaje povlaštena prilika da prignemo uho Gospodinovu glasu i obnovimo svoju odluku da slijedimo Krista, prolazeći s njim put koji vodi do Jeruzalema, gdje se dovršuje otajstvo njegove muke, smrti i uskrsnuća.

Ove godine želim, u prvom redu, skrenuti pozornost na važnost davanja prostora Riječi kroz slušanje, zato što je spremnost na slušanje prvi znak kojim se očituje želja za uspostavljanjem odnosa s drugim.

Sâm Bog, objavljujući se Mojsiju u gorućem grmu, pokazuje da je slušanje prepoznatljiva značajka njegova bića: „Vidio sam jade svoga naroda u Egiptu i čuo mu tužbu“ (Izl 3, 7). Slušanje vapaja potlačenog početak je povijesti oslobođenja, u koju Gospodin uključuje i Mojsija, šaljući ga da utre put spasenja njegovoj djeci bačenoj u ropstvo.

On je Bog koji nas želi uključiti i koji danas dopire također do nas mislima od kojih mu srce uzdrhti. Zato nas slušanje Riječi u liturgiji uči istinitijem slušanju stvarnosti: Sveto pismo nam omogućuje prepoznati – usred mnoštva glasova koji se razliježu u našem osobnom i društvenom životu – glas koji se izdiže iz patnje i nepravde, kako ne bi ostao bez odgovora. Ući u taj unutarnji stav prijemčivosti znači dopustiti Bogu da nas danas pouči slušati kao što On sluša, do te mjere da možemo prepoznati da „teške prilike u kojima grcaju siromasi predstavljaju vapaj koji je u povijesti ljudskog roda stalni izazov i traži odgovor od nas samih u našemu životu, od naših društava, od naših političkih i ekonomskih sustava i – ne manje važno – od Crkve.“ [1]

Ako je korizma vrijeme slušanja, post predstavlja konkretnu praksu koja nas priprema za primanje Božje riječi. Uzdržavanje od hrane, naime, je vrlo drevna i nezamjenjiva isposnička praksa na putu obraćenja. Upravo zato što uključuje tijelo, omogućuje nam jasnije prepoznati što je to za čim „gladujemo“ i što držimo bitnim za naš opstanak. Pomaže nam, dakle, prepoznati i dovesti u red naše „apetite“, održavati našu glad i žeđ za pravednošću budnom, izbavljajući je iz ralja rezignacije i usmjeravajući je tako da postane molitva i odgovornost za bližnjega.

Sveti Augustin, s duhovnom tankoćutnošću, daje nazrijeti napetost između sadašnjeg časa i budućeg ispunjenja koja se provlači kroz to čuvanje srca. On primjećuje da „u ovozemaljskom životu ljudima je palo u dio da gladuju i žeđaju za pravednošću, ali utažiti ih to pripada drugom životu. Anđeli se nasićuju tim kruhom, tom hranom. Ljudi pak gladuju za njom, svi smo privučeni njoj kao nešto što silno priželjkujemo. Upravo to priželjkivanje proširuje dušu i čini je većom.“ [2] Post, shvaćen na taj način, omogućuje nam ne samo dovesti u red tu želju, pročišćavajući je i čineći je slobodnijom, već i proširiti je tako da smjera k Bogu i bude usmjerena na činjenje dobra.

No, da bi zadržao svoj istinski evanđeoski značaj i izbjegao napast da uzoholi srce, post valja uvijek živjeti u vjeri i poniznosti. To traži od nas da ostanemo ukorijenjeni u zajedništvu s Gospodinom, jer „tko se ne zna hraniti Božjom riječju, ne posti kako treba“. [3] Kao vidljivi znak našeg unutarnjeg napora i zalaganja da se, uz pomoć milosti, odvratimo od zla i grijeha, post mora uključivati također druge oblike odricanja koji nas vode usvajanju skromnijeg načina života, jer „samo askeza čini kršćanski život snažnim i autentičnim“. [4]

Zato vas želim pozvati na veoma konkretan i često podcijenjen oblik suzdržavanja, a to je suzdržavanje od riječi koje bole i povrjeđuju naše bližnje. Započnimo s razoružavanjem svoga jezika: odrecimo se oštrih riječi, brzopletih sudova, toga da loše govorimo o onima koji nisu prisutni i ne mogu se braniti, te klevetanja. Umjesto toga, nastojmo naučiti odvagivati svoje riječi i njegovati ljubaznost: u obitelji, među prijateljima, na radnome mjestu, na društvenim mrežama, u političkim raspravama, u sredstvima komunikacije i u kršćanskim zajednicama. Tada će mnoge riječi mržnje ustupiti mjesto riječima nade i mira.

Na posljetku, korizma ističe dimenziju slušanja Božje riječi i posta u životu zajednice. I sama Biblija na više načina podcrtava taj vid. Tako se, primjerice, u knjizi Nehemijinoj opisuje kako se narod okupio da sluša javno čitanje knjige Zakona i pripravljao se postom za ispovijedanje vjere i klanjanje, kako bi obnovio savez s Bogom (usp. Neh 9, 1-3).

Slično tome, naše župe, obitelji, crkvene skupine i redovničke zajednice pozvane su u korizmi poduzeti zajednički hod, u kojem će slušanje Božje riječi i vapaja siromahâ i Zemlje postati oblik zajedničkog života, a post temelj istinske pokore. U tom svjetlu, obraćenje se ne odnosi samo na savjest pojedinca, već i na stil odnosâ, kvalitetu dijaloga i sposobnost da se uhvatimo u koštac s izazovima koje stvarnost stavlja pred nas i da prepoznamo što uistinu vodi naše želje, bilo u našim crkvenim zajednicama, bilo u svijetu u cjelini, žednom pravde i pomirenja.

Predragi, molimo za milost korizme koja će naše uho učiniti pozornijim prema Bogu i najmanjima među nama. Molimo za snagu posta koji se proteže i na jezik, kako bi bilo manje riječi koje bole, a više prostora pripalo glasovima drugoga. Nastojmo oko toga da naše zajednice budu mjesta gdje će vapaj onih koji pate biti dobrodošao, a slušanje rađati putove oslobođenja, kako bismo spremnije i revnije pridonosili izgradnji civilizacije ljubavi.

Od srca blagoslivljam vas i vaš korizmeni hod, piše Zadarska nadbiskupija.

Objava ZADARSKA NADBISKUPIJA Poruka pape Lava XIV. uoči Korizme pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Prema neslužbenim informacijama, skupina Delija pokušala je zaustaviti promet na autocesti u blizini Beča kako bi dočekala navijače Zadra koji su se vraćali s utakmice KK Zadar i Vienne. Brzom reakcijom policije spriječen je mogući sukob i veći incident, a tom je prilikom zaplijenjeno četrdesetak palica.

Policija je potvrdila kako se radilo o oko 50 maskiranih osoba za koje se sumnja da su navijači Crvene zvezde.

Objava SAČEKUŠA U BEČU Policija spriječila navijački sukob pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U Ateni će se 10. i 11. veljače 2026. godine održati šesti partnerski sastanak projekta BLUE ECOSYSTEM, na kojem će sudjelovati predstavnici Županijske komore Zadar kao članovi projektnog tima.

Sastanak okuplja projektne partnere s ciljem pregleda dosadašnjih aktivnosti, administrativno-financijske koordinacije te planiranja nadolazećih koraka u razvoju inovativnih rješenja za održivo plavo gospodarstvo u mediteranskoj regiji.

Prvog dana sastanka raspravljat će se o upravljačkim, komunikacijskim i razvojnim aktivnostima projekta, uključujući TRAIN Lab, evaluaciju rezultata te sinergije s drugim projektima u području plave ekonomije. Program uključuje i terenski obilazak u organizaciji domaćina, Helenskog centra za pomorska istraživanja (HCMR).

Drugog dana fokus će biti na EU misiji “Restore our Ocean and Waters” i usklađivanju projektnih aktivnosti s europskim politikama i financijskim mogućnostima, kao i na Blue Ecomatch radionici usmjerenoj na povezivanje identificiranih izazova i inovativnih rješenja za Mediteran koja će se održati u travnju u Marseillesu, stoji na stranici Hrvatska gospodarska komora.

Objava BLUE ECOSYSTEM Šesti sastanak Upravljačkog odbora Interreg EURO-MED pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava KLUB “SIDRO” Marko Denković-Kraljev pokušat će preplivati La Manche pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Župan Josip Bilaver i zamjenik Robertino Dujela ugostili su u Domu županije predstavnike Društva prijatelja Zadra (DPZ) iz New Yorka. Povod službenom prijemu bila je uspješna humanitarna akcija kojom su naši iseljenici još jednom potvrdili neraskidivu vezu s rodnim krajem.

Naime, na blagdan sv. Nikole u Hrvatskom centru u New Yorku održana je tradicionalna „Zadarska noć“. Uz druženje i promociju zadarskog kraja, večer je imala primarno humanitarni karakter, a cilj je bio prikupljanje sredstava za Boccia klub Zadar i Centar za pružanje usluga u zajednici Zadar.

Središnji dio večeri bila je tiha aukcija potpisanih dresova proslavljenih hrvatskih reprezentativaca i zadarskih uzdanica – Luke Modrića, Šime Vrsaljka i Danijela Subašića na kojoj je prikupljeno 10.900 dolara.

Župan Bilaver zahvalio je našoj dijaspori na svemu što čine za promociju Zadra i Zadarske županije u svijetu, ali i na konkretnoj pomoći onima kojima je najpotrebnija.

„Vaša humanost i trud koji ulažete kako biste pomogli udrugama u Zadru zaslužuju svako poštovanje. Vi ste najbolji ambasadori naše županije preko Atlantika“, istaknuo je župan.

Organizatori „Zadarske noći“ nisu krili zadovoljstvo postignutim. Kako su naglasili, Društvo prijatelja Zadra je i osnovano s plemenitim ciljem, a ovakva događanja samo su nastavak dugogodišnjeg niza u kojem su pomogli brojnim zadarskim organizacijama. Uz uspješan humanitarni ishod, ističu kako ih posebno veseli zajedništvo i odaziv naših ljudi u New Yorku koji se svake godine rado odazivaju ovakvim akcijama.

Predstavnici DPZ-a tom su prigodom iskazali i veliko zadovoljstvo brojnim razvojnim projektima koji se provode na području Zadarske županije, a koje, kako kažu, redovito i s ponosom prate iz Sjedinjenih Američkih Država. Pružili su punu podršku budućim planovima i idejama koje im je župan predstavio, uz zajedničku želju da se stvore što bolji preduvjeti za povratak iseljenika i njihovih obitelji u Domovinu, stoji na Zadarska županija.

Objava ZADARSKA SRCA IZ NEW YORKA Primanje u Domu županije za iseljenike koji su prikupili sredstva za udruge pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Objava WORLD TRAVEL MARKET Turistička zajednica Zadarske županije na Svjetskoj turističkoj burzi u Londonu pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Njemački portali preplavljeni su informacijama o ekstremnoj zimi, snijegom zatrpanim ulicama koje se očekuju i ekstremnim vremenskim prilikama koje prijete zemlji.

Gotovo svake godine pojavljuju se takvi izvještaji koji za Njemačku prognoziraju dugotrajne ekstremne vremenske prilike. U travnju je to bilo “pakleno ljeto 2025.”, a sada je riječ o “zimi stoljeća”, koja bi navodno trebala pogoditi Njemačku 2025./2026. godine. No, može li se vrijeme toliko unaprijed predvidjeti? Odakle uopće dolaze nagađanja o “zimi stoljeća” i koji im je cilj, pita se Deutsche Welle.

Na ono što privlači pažnju ili šokira, klikne se. To vrijedi i za vremenske prognoze. Privatne meteorološke službe, ali i novinari, to odavno znaju i koriste meteorološke modele kako bi iz njih izvukli bombastične naslove poput “pakleno ljeto” ili “zima stoljeća”. Klikovi, na kraju krajeva, znače novac.

Kod takozvanog clickbaitinga se, kako kaže Lothar Bock iz Regionalnog klimatskog ureda u Münchenu (DWD), “ponekad zanemari dužnost pažljivog postupanja s informacijama”.

“Mi kao državna institucija, naravno, tako nešto ne bismo napravili”, dodaje on.

Povod za spekulacije o “zimi stoljeća 2025./2026.” bio je prije svega internetski članak koji povezuje slabiji polarni vrtlog iznad Sjevernog pola s mogućim arktičkim hladnoćama u Njemačkoj. Navodno postoje prognoze koje ukazuju na to da bi ovaj polarni vrtlog tijekom ove zime mogao biti relativno slab, potvrđuje meteorolog Bock.

Slab polarni vrtlog (široka cirkulacija zraka koja u zimskim mjesecima dominira sjevernom i južnom hemisferom), za razliku od snažnoga, ne može zadržati hladan zrak u polarnim područjima. Kada se te ledene mase “izliju”, one mogu doprijeti i do naših geografskih širina i utjecati na vrijeme u Europi. To se može dogoditi, ali ne mora.

Postoji li uopće veza između slabih polarnih vrtloga i hladnoće u Njemačkoj, još nije dokazano, kaže Martin Gudd iz centra za vremensku ekspertizu njemačkog javnog servisa ARD. U proteklim godinama ništa slično nije uočeno. “Jer slab polarni vrtlog zapravo znači da Arktik više nije toliko hladan kao prije”, objašnjava meteorolog.

Prema stručnjacima, predvidljivost vremena ovisi o brojnim faktorima – ne samo o polarnom vrtlogu. Ulogu imaju i temperature oceana, morske struje i opće atmosferske prilike. Na pitanje hoćemo li u sezoni 2025./2026. zaista imati “zimu stoljeća”, meteorolog Karsten Schwanke odgovara: “Ne znamo.”

I za Lothara Bocka iz DWD-a u Münchenu to je “čista spekulacija” – u listopadu govoriti o ekstremno hladnoj zimi ili čak “zimi stoljeća”.

“Što se tiče ozbiljnih prognoza za zimu, možda – ali zaista samo možda – početkom godine možemo pogledati obrasce strujanja zraka: kakvo je bilo vrijeme do sada i kakvo bi moglo biti”, kaže za DW Martin Gudd iz ARD-ova centra. Na temelju toga eventualno se mogu dati grube procjene o tome kako će se ostatak zime otprilike odvijati, prenosi Dalmacija Danas.

Objava ISTINA ILI ‘CLICKBAIT’ Prijeti li nam stvarno ‘zima stoljeća‘? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Zadarska nadbiskupija na svom je Facebook profilu podijelila zanimljiv trenutak s hodočašća, tijekom kojeg su hodočasnik i papagaj ostvarili neobičnu komunikaciju:

“Ptice žive pjevajući! Odgovor stvorenja na ljudski dodir – Pjev! Jednostavan, divan dar i uzdarje!

Bibinjski hodočasnik i papagaj u samostanskom vrtu bl. Jakova Zadranina u Bitettu!

Ne, nije montaža, nije ni umjetno sinkronizirana, naknadno stavljena zvučna kulisa, notna pozadina.

Sve na ovoj snimci je prirodno i u franjevačkom duhu poštovanja svih stvorenja. Ovo je režija Božje stvorenosti i komunikacija čovjeka i prirode.

Dakle – u prostranom vrtu, perivoju, iza samostana bl. Jakova Zadranina u Bitettu, nalazi se mjesto gdje franjevci iz Bitetta imaju papagaje.

Bibinjski hodočasnik iz skupine Zadrana, sudionika Nacionalnog hodočašća u Godini jubileja u Rimu, ostvario je s jednim papagajem prekrasnu komunikaciju i obostrano darivanje pažnje.

U zahvalnosti za pruženi prst po njegovom malenom kljunu, u dragosti za taj dodir kojeg je papagaj očigledno doživio kao izraz pažnje i ljubavi, papagaj je našeg bibinjskog hodočasnika nesebično darovao svojom divnom simfonijom i ptičjom harmonijom.

Da čovjek osobno ovo nije doživio, ne bi vjerovao. Instinktivno pomisliš, nemoguće je da to on pjeva. Jer, disproporcija je u veličini malenog papagaja i velike, skladane pjesme koja izlazi iz papagajevog glasa – original podatan za jasan notni zapis.

Bl. Jakov Zadranin spasio je život jednom zečiću sakrivši ga pod svoj habit u zaštiti od lovaca. Samostanski vrt svetišta u Bitettu nastavlja biti mjesto zadivljujuće prisutnosti malenih, plahih životinja, koji na pažnju i prilaženje, nježnost čovjeka, uzvraćaju onim što je njima svojstveno i moguće – u slučaju papagaja, divnim, skladnim, melodijskim pjevom”- navodi Nadbiskupija.

Objava BITETTO Bibinjski hodočasnik i papagaj u samostanskom vrtu bl. Jakova Zadranina pojavila se prvi puta na Antena Zadar.