Objava IZMJENE ZAKONA Objavljeni svi detalji vojnog roka pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

U Hrvatsku vojsku u ovoj se godini planira primiti 1332 osobe, prema Planu prijema koji je prihvatila Vlada na sjednici u četvrtak, dok se za 252 osobe mijenja statusna kategorija.

“Najveći dio Plana odnosi se na prijam tisuću vojnika /mornara koji sklapaju ugovor o službi i imaju mogućnost nakon prvog ugovora u trajanju od dvije godine sklopiti ugovor o službi na neodređeno vrijeme”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić.

Istaknuo je da kandidati kod prijave imaju mogućnost iskazati interes za mjesto službe čime im se omogućuje rad bliže mjestu stanovanja.

Nabavka sustava za tonsko snimanje sudskih rasprava

Ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Vlada je dala suglasnost za sklapanje ugovora o nabavi sustava za tonsko snimanje i transkripciju sudskih rasprava za što je novac osiguran u državnom proračunu. Ugovor će biti sklopljen s tvrtkom KING ICT, a vrijedan je nešto manje od 17,5 milijuna eura s PDV-om.

Nabavit će se sustavi za tonsko snimanje sudskih rasprava, za snimanje s pripadajućom ICT infrastrukturom, za automatiziranu transkripciju tonskih snimaka sudskih rasprava, kao i centralno programsko rješenje za tonsko snimanje i transkripciju.

Ta je oprema u sudnicama nužna temeljem Zakona o kaznenom postupku i Zakona o parničnom postupku odnosno uvedene obveze tonskog snimanja sudskih rasprava i njihove transkripcije radi ubrzanja sudskih postupaka i omogućavanja što točnijeg bilježenja onoga što je rečeno na raspravi.

10 milijuna eura za Sveučilište u Mostaru

Hrvatska će, prema odluci Vlade, za Sveučilište u Mostaru izdvojiti deset milijuna eura. Dio od 1,1 milijun eura već osiguran unutar proračuna Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, a 8,9 milijuna eura će biti osigurano preraspodjelom u okviru ukupnih proračunskih rashoda. Novac će se doznačavati kvartalno u iznosima od 2,5 milijuna eura, za osiguranje financijske konsolidacije i stabilnosti Sveučilišta.

S nešto više od 76 tisuća eura sufinancirat će se troškovi organizacije dočeka hrvatske rukometne reprezentacije nakon osvojene srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu kojeg je 3. veljače organizirao Hrvatski rukometni savez. Novac će biti osiguran preraspodjelom unutar državnog proračuna na pozicijama Ministarstva turizma i sporta. Ukupne troškove organizacije događanja platio je Hrvatski rukometni savez, a Vlada i Grad Zagreb refundiraju ih svaki s 50 posto.

U Hrvatski sabor Vlada je uputila konačni prijedlog zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (EU) kojim se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi opsežni paket izmjena klimatsko-energetskog zakonodavstva “Spremni za 55“ vezanih u smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2030. godine, prenosi N1.

Objava INVESTICIJE U BUDUĆNOST Vlada objavila broj prijema u vojsku i planirane uloge! pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Na dragovoljno služenje vojnog roka u Požegu je ovaj mjesec pristiglo 299 mladića i djevojaka, najviše u zadnjih pet godina. To je još uvijek manje u odnosu na razdoblje od prije desetak godina, kada je u jednoj generaciji znalo biti po 400-500 ročnika, ali i daleko više nego, primjerice, u lipnju prošle godine, kada je domovini prisegnulo samo 56 “dragovoljaca”.

Iz MORH-a su precizirali kako je broj ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju u odnosu na prošlu godinu porastao čak 117 posto! Naime, lani je vojsku odslužilo 326 ročnika, a ove godine, uključujući posljednji, 44. naraštaj, bit će ih 707. Od ukupnog broja novopristiglih, njih 41 ili 14 posto su djevojke. Posljednji put ročnika je bilo više u veljači 2020. – 345.

“Iznimno me veseli sad već kontinuiran porast broja ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju. Ponosan sam što su mladići i djevojke sve više zainteresirani da svoju budućnost grade upravo u pobjedničkoj Hrvatskoj vojsci. Porast interesa potvrđuje da su odluke koje smo donosili u zadnjih gotovo godinu dana bile pogođene” poručio je ministar obrane Ivan Anušić.

Istaknuo je kako su svim djelatnim vojnim osobama plaće podignute u prosjeku 30 posto. Od 25 do 30 posto podignute su i dnevnice hrvatskim vojnicima u misijama, operacijama i aktivnostima, dok je naknada za dragovoljno služenje povećana sa 700 na 900 eura. Dodao je kako povećanom interesu mladih ljudi za vojnu službu pridonosi i kontinuirano ulaganje u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske.

Interes mladih u Hrvatskoj za dragovoljno vojno osposobljavanje nekada je bio tako velik da su kandidati morali povlačiti veze da ih se primi. Međutim, u posljednjih nekoliko godina primjetno je drastično smanjenja broja ročnika. Isprva se taj trend djelomično pripisivao otežanim uvjetima obuke zbog pandemije koronavirusa, no brojke govore kako je on nastavljen i nakon izlaska iz “novog normalnog”. Sve do ove godine.

“Činjenica je da se povećao interes za dobrovoljno služenje vojnog roka, a moguće je da je na to utjecalo i vraćanje redovnog služenja, u stilu bolje da se javim dobrovoljno pa opet imam nekakav benefit nego da me pokupe”, komentirao je za Večernji list vojni analitičar dr. sc. Marinko Ogorec.

Inače, građanima nekoliko županija između 40 i 55 godina starosti proteklih su dana na kućne adrese stigli pozivi za obuku pričuvne komponente Oružanih snaga, koja traje između 10 i 12 dana. Ukupno je pozvano 408 pričuvnika na osposobljavanje. Iz MORH-a kažu da je riječ o redovnom ciklusu, piše N1.

Objava POVEĆAO SE INTERES Na služenje vojnog roka prijavilo se dvostruko više ročnika nego lani pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Od 1. siječnja sljedeće godine Hrvatska će ponovo uvesti služenje vojnog roka.

Za to postoji politička odluka, a u ovom trenutku u Ministarstvu obrane (MORH) radi se punom parom na izmjenama Zakona o obrani i zakona o službi u Oružanim snagama te pratećim pravilnicima koji će biti temelj za to da već od početka sljedeće godine prvi ročnici koji će morati obvezno služiti vojni rok krenu na obuku.

Hrvatska vojni rok nije ukinula već ga je 2008. godine samo zamrznula tako da se cijela stvar neće pokrenuti iz nule jer već postoji i zakonodavstvo, ali i praksa po kojoj se obuka odvijala do prije 16 godina.

Naravno, trebat će sve to prilagoditi novim zahtjevima i okolnostima.

Procjene Ministarstva

Još uvijek nije odlučeno hoće li vojni rok trajati dva ili tri mjeseca, piše Novi list.

Ako bi se išlo na prvu varijantu onda bi ročnici dobili samo temeljnu pješadijsku obuku, a ako bi vojni rok trajao tri mjeseca onda bi se tijekom trećeg mjeseca ročnici slali na neki oblik specijalističke obuke u kopnenoj vojsci, zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani ili mornarici.

Nakon što bi odslužili vojni rok, ročnici koji su prošli obuku mogli bi birati hoće li se nakon toga vratiti u civilstvo, nastaviti se baviti svojim uobičajenim poslovima i biti dio vojne pričuve ili će ostati u Oružanim snagama i u njima tražiti svoju profesionalnu karijeru.

Kako se može doznati u Ministarstvu obrane, obuka ročnika odvijat će se u vojarnama u Požegi, Sinju i Kninu.

Svake godine između 17.000 i 18.000 muškaraca postaju punoljetni. I oni će biti obveznici služenja vojnog roka.

Naravno, neće svi oni ići na obuku. Jedan manji dio njih neće proći liječnički pregled.

Drugi dio, očekuje se puno veći, pozvat će se na priziv savjesti i neće služiti vojni rok, odnosno neće imati vojnu obuku.

U Ministarstvu obrane procjenjuju da će u prvoj godini, odnosno u 2025., kroz obveznu obuku proći između 4.000 i 4.500 ročnika i to u četiri ili pet poziva, svakih nekoliko mjeseci.

U ovom trenutku u Hrvatskoj postoji dragovoljno služenje vojnog roka.

Oni koji se na njega jave imaju pravo na naknadu od 900 eura mjesečno. Ministarstvo predviđa da će i oni koji će obvezno služiti vojni rok dobivati naknadu, ali ona će najvjerojatnije ipak biti nešto manja.

Civilno služenje

Što se tiče vojnih obveznika koji će se pozvati na priziv savjesti, morat će služiti civilni vojni rok.

On će biti duži od vojnog, moguće i dvostruko. Njihove dužnosti i obveze Ministarstvo će koordinirati s Civilnom zaštitom, jedinicama lokalne samouprave i sustavom socijalne zaštite.

Kroz sustav Civilne zaštite oni će dobiti obuku kako postupati u slučaju prirodnih katastrofa kao što su požari ili poplave, ili naučiti osnove pružanja prve pomoći.

U općinama i gradovima mogli bi pomagati u nekim važnim infrastrukturnim projektima, a u sustavu socijalne zaštite sudjelovali bi u pomoći potrebitima.

Još uvijek nije poznato koliku će naknadu dobivati za ovu svoju aktivnost.

Iz Ministarstva poručuju da će svakako pokušati kroz razne promidžbene akcije postići da se što veći broj obveznika ipak odluči za klasičnu vojnu obuku. Bit će moguće i odgoditi služenje vojnog roka.

Na primjer, oni koji nakon srednje škole upišu fakultet imat će pravo zatražiti odgađanje služenja vojnog roka dok ne završe visoko obrazovanje.

Još uvijek se rade projekcije koliko će se iz proračuna morati izdvojiti za uvođenje obveznog vojnog roka.

To ponajprije ovisi o modelu koji će biti izabran, odnosno o trajanju, hoće li obuka trajati dva ili tri mjeseca.

Prije nekoliko godina u optjecaju je bila svota od 67 milijuna eura godišnje, ali tek treba vidjeti koliko bi to sve moglo koštati.

Od 2008. kada je zamrznuto služenje obveznog vojnog roka, pa do kraja 2022., dragovoljno ga je služilo ukupno 10.327 ročnika.

Prijeti Rusija, Hamas i Hutisti

Prvi je o uvođenju vojnog roka početkom godine govorio premijer Andrej Plenković.

“Ajmo malo otvoriti oči i dignuti glavu. Ako dignemo glavu i maknemo se iz našeg dvorišta, kakav svijet vidimo oko sebe? Svijet u kojem nuklearna sila Rusija dvije godine vrši brutalnu agresiju na nama prijateljsku Ukrajinu. Kad još malo dignemo glavu i pogledamo prema istočnom Mediteranu, nakon Hamasovog terorističkog napada na Izrael, tamo je izbio ogroman rat. Postoji Hezbolah, Hutisti, postoji gađanje brodova koji prolaze kroz Sueski kanal. Prije četiri i pol mjeseca bile su takve tenzije na Kosovu da je skoro izbio rat između Kosova i Srbije. Ako pogledamo tenzije u drugim zemljama u našem susjedstvu, ako pogledamo prijetnje izazvane ilegalnim migracijama onda nam u fokus dolazi jedna riječ – a to je sigurnost”, rekao je Plenković.

Objava Novi detalji oko uvođenja vojnog roka: Ročnici će ići u Sinj, Požegu i Knin pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Oružane snage koje su pripremile model i Ministarstvo obrane spremni su za provođenje temeljnog vojnog osposobljavanja, i za model od dva mjeseca i za model od tri mjeseca, prenosi N1.

Model od dva mjeseca preslikao bi dragovoljno vojno osposobljavanje koje trenutačno traje dva mjeseca, odnosno osam tjedana, doznaje Večernji list.

Ministarstvo obrane i Oružane snage pripremili su modele i spremni su za provođenje vojne obuke, a odluka će biti na političkim razinama, Vladi i Saboru kako, na koji način i kada bi se ona počela provoditi. Modeli će uskoro biti predstavljeni Vladi RH, ali i predsjedniku Zoranu Milanoviću.

Nulta generacija

Godišnje oko 18.000 mladića postaje punoljetno, no pozivat će ih se nekoliko tisuća, ne sve. Uostalom, ne mogu svi ni proći liječnički pregled. Odredit će se nulta generacija od koje će se pozivati na temeljno vojno osposobljavanje, a ostali će se moći dragovoljno prijaviti.

Dragovoljno vojno služenje integrirat će se u obavezno vojno osposobljavanje – tko bude htio, moći će se prijaviti. Motivirat će se služenje obveznog vojnog osposobljavanja, moguće je, doznaje se, i da će biti plaćeno kroz naknadu – ona sada za dragovoljno vojno osposobljavanje iznosi 900 eura mjesečno.

Još je nekoliko ideja koje se razmatraju. Razmišlja se tako da onima koji odsluže temeljno vojno osposobljavanje taj rok uđe u radni staž, a možda i da imaju prednost pri zapošljavanju.

Civilni rok

Što se civilnog roka tiče, on će se definirati zajedno s MUP-om, civilnom zaštitom te lokalnom i regionalnom samoupravom. Sve će biti, ističe se, unutar ustavnih okvira jer priziv savjesti ustavna je kategorija.

Poanta je da se kroz povlastice potiče služenje vojnog osposobljavanja, a da civilno služenje traje dulje u odnosu na vojno. Primjerice, traje li vojno dva mjeseca, civilno bi moglo trajati četiri, ili tri vojno, a šest civilno. No, i to će biti u skladu s Ustavom pa će se točno trajanje još definirati. I europska je praksa da civilno služenje traje dvostruko, odnosno da svakako traje dulje u odnosu na vojno služenje.

Objava Kako će izgledati služenje vojnog roka? Predložena su dva modela pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ruska invazija na Ukrajinu, koja je počela u veljači 2022. godine, trgnula je Europu iz sna pacifizma i demilitarizacije. Grubo buđenje zateklo je Europljane nenaoružane i nespremne za eventualni napad agresivne sile sa istoka. Jedan od prvih odgovora, osim jačanja vojne proizvodnje, bila je ideja o povratku obaveznog vojnog roka.

U tom vlaku, u koji sada, službeno je, uskače i Hrvatska, nalazi se devet zemalja Europske unije, a drugi ozbiljno razmišljaju o tome, uključujući neke od najvećih europskih država, poput Njemačke, Italije i Velike Britanije.

Ministar obrane Ivan Anušić najavio je povratak služenja obaveznog vojnog roka od 1. siječnja iduće godine…

“U 2008. godini prekinuli smo obavezni vojni rok i od tada do danas sva infrastruktura i kadrovi koji su radili s ročnicima su nestali. Infrastruktura je propala, kadrovi, tj. instruktori više nisu trebali biti u tom broju, a mi potencijalno imamo svake godine 18.000 mladića koji bi se voljeli priključiti”, rekao je ministar te dodao da to nije mali ni jeftin zahvat.

Obavezan vojni rok, u različitim oblicima, danas u Europskoj uniji ima devet zemalja: Cipar, Grčka, Austrija, Litva, Latvija, Estonija, Finska, Švedska i Danska. Najveći broj njih s obaveznim vojnim rokom je na sjeveru Europe, među zemljama koje graniče ili se nalaze u neposrednom susjedstvu Rusije. Na jugu ga imaju Cipar i Grčka zbog napetih odnosa s Turskom, a koja također ima obavezan vojni rok, piše tportal.

Estonija, Finska, Norveška, Austrija i Švicarska su zemlje koje nisu ni ukinule obavezno služenje vojnog roka.

Jedna od tradicionalnih vrijednosti Švicarske je služenje vojske. Na referendumu 2013. Švicarci su značajnom većinom odbili ukidanje vojne obaveze. Vojni rok traje 18 tjedana osnovne obuke i dodatnih 18 za rezervne dočasnike i 22 tjedna za časnike. Poslije toga mladi ljudi su devet godina rezervisti, a časnici i dočasnici ostanu rezervisti i do 65. godine, u skladu s činom i dužnostima. Kako bi unapredila stanje ljudskih prava, Švicarska je od početka 2023., uz katoličke i protestantske, uvela vojne svećenike za muslimane i židove.

Švedska, koja se nedavno pridružila NATO-u raskinuvši s dugogodišnjom politikom neutralnosti, obustavila je služenje vojnog roka još 2010., ali ga je ponovno uvela sedam godina kasnije, nakon ruske aneksije Krima 2014.

Od tada se svi 18-godišnjaci moraju javiti na procjenu za služenje, a neki se zatim pozivaju na liječnički pregled. Svake godine samo između pet i 10 posto – i muškaraca i žena – ode u vojnu službu, a regrutiraju se samo fizički najsposobniji mladi ljudi koji su voljni služiti. Slično je i u Norveškoj (iako nije zemlja EU-a), koja uz Švedsku i Dansku jedina regrutira i žene. Norveška je obavezni vojni rok za žene uvela 2015. godine, čime je postala prva europska zemlja i prva članica NATO-a koja je to učinila. Od oko 60.000 onih koji popune obavezni upitnik o vojnom roku, nešto manje od trećine mladih bude pozvano u regrutacijske centre, a zatim vojska izabere 8500 fizički najspremnijih. Vojni rok najčešće traje 12 mjeseci. Zbog rigoroznog procesa selekcije služba se smatra prestižnom kao i druge visokoškolske kvalifikacije.

Finska ima i najtransparentniji sustav o vojnoj obavezi te su sve informacije, do najsitnijih detalja, dostupne javnosti. Svake godine oko 21.000 mladih Finaca služi vojsku 165, 255 ili 347 dana, što ovisi o tome u kojem su rodu ili službi. Obuka za vojnike traje tri mjeseca, a temeljna i specijalistička po mjesec i pol.

Postoji i kibernetičko novačenje. Nakon mjesec i pol temeljne obuke vojnici odlaze u specijalizirane centre za kibernetičku obranu i u slučaju rata odgovorni su za taj segment obrane svoje domovine. Službeni podaci govore da 3000 mladih ulaže priziv savjesti i služe kao civili. Oko 23 posto njih, prema kriterijima obrambenih snaga Finske, nije sposobno za vojsku.

Latvija je zadnja od baltičkih zemalja koja je vratila obaveznu vojnu službu u travnju 2023. nakon što ju je ukinula 2007. godine. Vojni rok koji je odredila Riga obavezan je za sve muškarce između 18 i 27 godina i traje 11 mjeseci. Obavezna služba može se odslužiti na jedan od tri načina: 11 mjeseci u nacionalnim oružanim snagama ili nacionalnoj gardi; pet godina u nacionalnoj gardi, s najmanje 21 danom individualne i sedam dana kolektivne obuke godišnje ili je moguće završiti petogodišnji sveučilišni program za pričuvnog poručnika.

Dobrovoljci će primati mjesečnu plaću od 600 eura (neto), kao i naknadu u iznosu od 1100 eura (neto) nakon završetka službe. Taj mjesečni iznos dvostruko je veći od onog koji će dobiti nedobrovoljci ako budu pozvani na služenje vojnog roka. Ono što je Latviju potaknulo na ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka je velika vojna prisutnost Rusije, s kojom dijeli 217 kilometara granice. Ruski borbeni zrakoplovi također kontinuirano krše granice u zračnom prostoru baltičkih zemalja.
Unatoč brojnim javnim raspravama, Austrija nikada nije odustala od vojnog roka.

Muškarci u dobi od 18 do 35…
Muškarci u dobi od 18 do 35 godina pozivaju se u oružane snage na šest mjeseci temeljnog vojnog roka, pod uvjetom da su prethodno ocijenjeni zdravstveno sposobnima. Tko ne želi ići u vojsku iz etičkih razloga, umjesto toga može odraditi devet mjeseci društveno korisnog rada. Osobe koje se pozivaju na prigovor savjesti morat će potpisati izjavu o civilnoj službi (Zivildiensterklärung) koja glasi: ‘Ne mogu služiti obaveznu vojnu službu jer – osim u slučajevima osobne samoobrane i hitne pomoći – zbog savjesti odbijam koristiti oružanu silu protiv ljudi i stoga bih osjećao grižnju savjesti prilikom služenja vojnog roka, zato želim služiti civilno.’ Također, oni ne mogu dobiti dozvolu za oružje u roku od 15 godina, a žene mogu volontirati u vojsci.

U Grčkoj je vojna služba obavezna između 19. i 45. godine. Trajanje varira ovisno o snagama u kojima netko služi i kreće se od devet mjeseci za one koji su uvršteni u vojsku do 12 za one koji su uvršteni u mornaricu. Alternativno, može se odslužiti 15 mjeseci civilne službe.

Izvan Europske unije obavezan vojni rok imaju Norveška, koja također graniči s Rusijom, ali i neutralna Švicarska. Služenje vojske obavezno je, naravno, u zaraćenim zemljama Ukrajini i Rusiji, kao i u Bjelorusiji, kojom vlada diktator Aleksandar Lukašenko, te Moldaviji, a u vojsku se ide i na nestabilnom Kavkazu te u već spomenutoj Turskoj.

Na prostoru jugoistočne Europe nema ga nijedna država…
Na nestabilnom prostoru jugoistočne Europe nijedna država trenutno nema obavezno služenje vojnog roka, ali srpski predsjednik Aleksandar Vučić najavio je promjene, što je vjerojatno jedan od mogućih razloga za to što je i Hrvatska odlučila ponovno krenuti u tom smjeru.

Britanska Konzervativna stranka najavila je da će uvesti obavezno služenje vojnog roka za 18-godišnjake ako pobijedi na nacionalnim izborima 4. srpnja, pri čemu će postojati i mogućnost volontiranja u zajednici. Mladi će moći birati hoće li provesti jedan vikend mjesečno volontirajući tijekom godine ili zauzeti na godinu dana jedno od slobodnih 30.000 mjesta u oružanim snagama, rekao je britanski premijer Rishi Sunak prije pet dana.

Rasprave o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka postoje i u Italiji, u kojoj ga je 2004. Berlusconijeva vlada odlučila suspendirati. Uglavnom ga zagovara vicepremijer Matteo Salvini te je u nekoliko navrata rekao da obavezno služenje vojnog roka pomaže u odgoju mladih ljudi. Mišljenje ministra obrane Guida Crosetta je drugačije te je naglasio: ‘Oružanim snagama potreban je profesionalizam; to nije mjesto za odgajanje ili obrazovanje mladih ljudi.’

Njemačka također raspravlja o vraćanju vojnog roka. Ministar obrane Boris Pistorius nedavno je naglasio manjak osoblja, kako u vojsci, tako i u pričuvi. Njemačka vojska planira doseći 203.000 vojnika do 2030. godine, u usporedbi s njih 180.000 danas. Rješenje za ostvarenje tih ciljeva bilo bi ponovno uvođenje vojnog roka, smatraju u vrhu savezne vojske. Ponovno uvođenje vojne obaveze također bi građanima dalo neke pojmove i minimum znanja o naoružanju i obrambenim taktikama u mogućem izravnom vojnom sukobu, piše tportal.

Foreign Policy nedavno je pisao da u Europi znakovi upozorenja o manjku vojnih kadrova, uključujući izuzetno ograničenu sposobnost europskih saveznika da doprinesu kampanji na Kosovu 1999., nisu ozbiljno shvaćeni.

Do sredine 2000-ih njemački Bundeswehr bio je upola manji nego u vrijeme Hladnog rata, a britanska vojska bila je u stanju osigurati samo jednu brigadu za misiju u Afganistanu. Njemačka i Britanija bile su i smatraju se ‘teškašima’ NATO-a, a stanje manjih NATO-vih vojski bilo je još lošije, prenosi N1.

Situacija se samo pogoršala u sljedeća dva desetljeća. Bundeswehr je sada pao na jedva 180.000 muškaraca i žena dok je britanska vojska najmanja od Napoleonovih ratova. Francuske snage, usprkos hvalisanju predsjednika Emmanuela Macrona, nisu u stanju ‘učiniti ništa u velikim razmjerima u bilo koje vrijeme’. Kraj njihove kampanje u Maliju svjedoči o ograničenosti francuske kopnene moći.

Europske zemlje suočene s ruskom prijetnjom sada će morati uložiti mnogo vremena i truda da svoje vojne kapacitete i mogućnosti vrate na razine koje su imale tijekom Hladnog rata.

Objava Hrvatska vraća vojni rok, evo koje ga europske zemlje već imaju… pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Potpredsjednik vlade i ministar obrane Ivan Anušić večeras je na HRT-u govorio o uvođenju obaveznog vojnog roka, čiji početak je najavljen za 1. siječnja.

“Zadatak pripreme obaveznog vojnog roka ili temeljne vojne izobrazbe dobio je glavni stožer Oružanih snaga. Izvijestio me načelnik glavnog stožera da su oni pripremili apsolutno cijeli dokument i program kako bi to trebalo ići. Mi ćemo ga vrlo brzo predstaviti vladi, s njime ćemo izaći u javnost i započeti s tom realizacijom”, najavio je Anušić.

“Neće biti jednostavno ni jeftino”
“Nije jednostavno i nije mali posao u pitanju. U 2008. godini smo prekinuli obavezni vojni rok i od tada do danas sva infrastruktura i kadrovi koji su radili s ročnicima su nestali. Infrastruktura je propala, kadrovi tj. instruktori više nisu imali potrebe biti u tom broju kojim jesu, a mi potencijalno imamo svake godine 18.000 mladića koji bi se voljeli priključiti”, rekao je Ivan Anušić.

“Nije ovo mali zahvat, a nije ni jeftin”, kaže ministar, a prvi koraci za početak implementacije poduzet će se već 1. siječnja, ali ne u punom kapacitetu, piše Index. 

“Demotivirat ćemo pozivanje na priziv savjesti”…
“18.000 potencijalnih mladića, ako govorimo samo o onima koji će biti obavezni, a to su muškarci. 18.000 potencijalnih mladića koji će nam se javiti, doći i služiti vojni rok. Naravno da ostaje priziv savjesti, to neće biti 18.000”, rekao je ministar i dodao da će vlada demotivirati pozivanje na priziv savjesti.

“Priziv savjesti neće biti primaran u njihovim odlukama jer će biti motivirani da se prijave i odrade vojni rok. S druge strane, bit će demotivirani od strane Ministarstva obrane i vlade i valjanih zakona na odlazak na služenje civilnog služenja vojnog roka”, rekao je Anušić.

Objava MINISTAR ANUŠIĆ O UVOĐENJU OBVEZNOG VOJNOG ROKA: “Krećemo 1.siječnja!” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Kako smo nekidan objavili, građani s iskustvom u vojsci proteklih su dana dobili poziv na vojnu vježbu. Ne radi se o pozivu za obvezni vojni rok, već o vježbi pričuve.

“Radi se o vježbi, pričuvni pripadnici Hrvatske vojske su pozvani na osmodnevnu vježbu. Redovan proces, ništa specifično, ništa neuobičajeno, redovna vježba koja se provodi praktički svake godine u određeno vrijeme”, prije tri dana je komentirao ministar obrane Ivan Anušić.

Pozivanje rezervista se provodi prema potrebama vojske. U ovom ciklusu pozvano je Zapovjedništvo Prve pješačke pukovnije – Zagreb. “Sad u trećem mjesecu će osposobljavanje biti od 8. do 15. na vojnom poligonu Eugen Kvaternik u Slunju. Znači, radi se o 26 razvrstanih pričuvnika, većinom su to časnici ili dočasnici, samo jedan ili dva vojnika”, pojasnila je Darja Pavličić iz MORH-a.

Ovi pojedinačni pozivi iz MORH-a upućuju se razvrstanim pričuvnicima, dakle osobama koje su odslužile vojni rok ili su bile na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili u djelatnoj vojnoj službi te im je određena vojno stručna specijalnost, a do 55 godina starosti, do kada zakonski traje vojna obveza, izvijestila je reporterka Dnevnika Nove TV.

Vojni pozivi kroz ovu godinu još se mogu očekivati u lipnju, rujnu i listopadu. Na rasporedu za popunjavanje pričuvnih postrojbi je nešto više od 18.000 ljudi.

“U Zakonu o obrani je propisano da je obveza služenje u pričuvnom sastavu. Pričuvni sastavi su dio oružanih snaga i zna se njihova uloga u Domovinskom ratu i cilj nam je da držimo ih stalno da su u trendu i da osposobljeni i pripravni”, dodala je Pavličić.

Osposobljavanje traje osam dana, ili najviše do 30 dana tijekom jedne kalendarske godine. U slučaju opravdanih razloga može se tražiti odgoda. “Je li to bolest, može tražiti ocjenu sposobnosti, može tražiti zbog posla. To može tražiti i poslodavac i pričuvnik”, naglasila je Pavličić.

Za vrijeme trajanja vojne vježbe poslodavcu se refundiraju troškovi naknade plaće.

Objava Tko sve može očekivati poziv na vojnu vježbu? Stizat će još u tri navrata pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Ministar obrane Ivan Anušić najavio je da se radi na povratku obveznog vojnog roka, a u međuvremenu su nam čitatelji javili da im stižu pozivi na vojnu vježbu. Iz Ministarstva obrane Republike Hrvatske (MORH) za N1 kažu da je riječ o planiranoj aktivnosti pripadnika pričuvnog sastava Hrvatske vojske.

Tko je pozvan?

“Konkretno, u ovom ciklusu na osmodnevno osposobljavanje je pozvano ključno osoblje Zapovjedništva 1. pješačke pukovnije – Zagreb, odnosno 26 razvrstanih pričuvnika, koji su većinom vojni obveznici stariji od 45 godina”, kazali su nam u MORH-u.

Inače, dodaju iz MORH-a, obuka i osposobljavanje pričuvnika provodi se u cilju podizanja razine njihovih vještina za uspješnu provedbu zadaća, a težište u obuci odnosi se na pomoć civilnim institucijama u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa, protupožarne zaštite, traganja i spašavanja.

Osposobljavanje traje 8 dana

“Pozivanje pričuvnika se radi prema potrebama Oružanih snaga Republike Hrvatske. Osposobljavanje traje osam dana, i može trajati najviše do 30 dana tijekom jedne kalendarske godine. Pozivaju se samo razvrstani pričuvnici, a to su vojni obveznici koji su odslužili vojni rok, bili na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili u djelatnoj vojnoj službi te im je određena vojno stručna specijalnost i imaju priopćen raspored u pričuvne postrojbe Oružanih snaga Republike Hrvatske”, dodatno je pojašnjen razlog slanja poziva.

Građani u velikoj većini podržavaju vraćanje obveznog vojnog roka. Prema anketama, tvrdi ministar Anušić, 73 posto je za to, 27 je protiv.

“Vojna izobrazba nema alternative, ili je imamo ili je nemamo, civilna zaštita to ne može zamijeniti. U slučaju vojne ugroze, svi muškarci od 18 do određenih godina su vojni obveznici, mogu biti mobilizirani, imali vojnu izobrazbu ili nemaju. S njom će biti svakako lakše”, odgovorio je Anušić na pitanje je li ovo priprema za eventualni sukob većih razmjera koji prijeti Europi i svijetu.

Objava Građani dobivaju pozive za vojnu vježbu; O čemu se točno radi? pojavila se prvi puta na Antena Zadar.

Posjet ministra obrane Ivana Anušića Zadru, a povodom obilježavanja 31. obljetnice VRO Maslenica, bila je prilika i da ga upitamo o vrlo aktualnoj temi ovih dana, a to je mogućnost uvođenja obveznog vojnog roka.

– Znamo svi da je 2008. godine zamrznut vojni rok u Republici Hrvatskoj. Nakon toliko godina neimanja vojnoga roka i neimanja tog kontinuiteta, nije to pitanje koje se može izgovoriti i reći ovako iz rukava. Preozbiljno je pitanje i preozbiljna tema koja zahtijeva operativno, financijski, infrastrukturno, a naravno i politički, jedan konsenzus i o tome se u ovom trenutku radi, u tom smjeru idemo. Onog trenutka kada struka odluči koji je najbolji i najoptimalniji način za vratiti nazad vojnu obuku, tada ćemo to javnosti svakako i predočiti. Svi imaju svoje zamisli kako bi to trebalo izgledati, no na kraju će se to ipak napraviti na nekom drugom mjestu s jednim drugim ljudima i s jednom strukom koja će svakako dati najoptimalnije rješenje za daljnji proces vraćanja vojne obuke u Hrvatskoj, kazao je ministar naglasivši kako tema vojne obuke nipošto ne bi smjela postati politička tema.

– Geopolitička situacija u okolici Hrvatske, Europi i na kraju krajeva u cijelom svijetu zahtijeva jedan politički konsenzus oko tog pitanja. Kad se donese ta odluka i kad se s tim krene više nema propitivanja u političkom smislu da li smo to trebali ili nismo trebali napraviti jer ćemo ponovno napraviti kaos, zaključno je kazao Anušić.

Objava Ministar Anušić u Zadru o uvođenju vojnog roka: “Svi imaju svoje zamisli kako bi to trebalo izgledati” pojavila se prvi puta na Antena Zadar.