Predsjednik Bundestaga Norbert Lammert izjasnio se u razgovoru za dnevnik ‘Welt am Sonntag’ za zaustavljanje procesa proširenja Europske Unije uključujući i već planirani ulazak Hrvatske.
‘Mi moramo, upravo zbog iskustava s Bugarskom i Rumunjskom, najnovije izvješće Europske komisije o napretku uzeti ozbiljno. Hrvatska još očito nije spremna za ulazak’, rekao je predsjednik njemačkog parlamenta Norbert Lammert (Kršćansko demokratska unija CDU) u razgovoru za nedjeljno izdanje dnevnika Die Welt.
On je dalje kazao kako zemlje nastale nakon raspada Jugoslavije imaju perspektivu ulaska u EU ali da moraju same stvoriti uvjete za ulazak. Pritom, kako je rekao, u obzir treba uzeti samo konkretne postignute rezultate u ispunjavanju uvjeta za ulazak u EU. ‘Dobre namjere i obećanja ne bi smjele postati zamjena za dokazane promjene’, rekao je Lammert.
Njemačka vlada vjeruje u Hrvatsku
Njemačka vjeruje da Hrvatska može u predviđenom roku ispuniti konkretne zadaće navedene u sveobuhvatnom izvješću o monitoringu koje je Europska komisija predstavila u srijedu, objavila je u subotu njemačka vlada na svojoj internetskoj stranici.
‘U pretpristupnom je nadzoru Europska komisija upozorila na neke posljednje deficite koje ona vidi. Vrlo jasno ih je navela, to su konkretne zadaće koje su još stavljene pred Hrvatsku. To je iz naše perspektive pozitivan način djelovanja jer će ti jasni kriteriji pomoći u ispunjavanju i osiguravanju stvarnih uvjeta pristupanja. Uvjereni smo da Hrvatska to može postići u predviđenom roku’, rekao je glasnogovornik savezne njemačke vlade Steffen Seibert na redovnoj tiskovnoj konferenciji u petak, a prenosi vlada u subotu na web stranici.
Predsjednik Bundestaga istodobno smatra da EU u ovom trenutku nije spremna na daljnja proširenja nego da joj je potrebna konsolidacija.
‘Pred nama je toliko nužnih zadaća glede konsolidacije Unije koje je potrebno riješiti u najkraćem mogućem roku i zato mislim da ambicija proširenja ne bi smjela ponovno potisnuti nužnu stabilizaciju’, rekao je Lammert. Njemački političar stoga smatra da EU u ‘dogledno vrijeme’ nije sposobna za nova proširenja.
Lammerta su zbog ove izjave žestoko kritizirali predstavnici Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD).
Tko ulazak Hrvatske dovodi u pitanje, taj smatra da Europske Unija nije u stanju i u budućnosti stvarati mir u Europi. To je najpogrešnije moguće shvaćanje dodjele Nobelove nagrade za mir Europskoj Uniji’, rekao je Ministar za europska pitanja savezne pokrajine Baden-Wuerttemberg Hans-Peter Friedrich (SPD) za Spiegel Online.
‘Niti se u slučaju hrvatske ponavljaju prijašnje greške niti se Hrvatska treba kažnjavati za greške koje su počinili drugi. Za mir u Europi je Balkan još uvijek od presudnog značaja’, rekao je Friedrich.
Prije Lammerta se i jedan drugi istaknuti demokršćanski političar, predsjednik Europskog odbora Bundestaga, Gunther Krichbaum izjasnio protiv ulaska Hrvatske u Europsku Uniju.
‘U ovom trenutku Hrvatska nije spremna za ulazak u EU’, rekao je Krichbaum za dnevnik Saarbrueckener Zeitung od petka te je dodao kako Zagreb ne može 100 posto računati sa sadašnjim datumom ulaska.
Zastupnik CDU-a u Bundestagu, Michaael Stuebgen je ratifikaciju Pristupnog ugovora Hrvatske s EU koja je predviđena na proljeće uvjetovao pozitivnim posljednjim izvješćem Europske komisije o napretku Hrvatske.
‘Ako i sljedeće izvješće Europske komisije bude tako kritično, moglo bi biti problematično’, rekao je Stuebgens. Slično se izjasnio i zastupnik SPD-a zadužen za europska pitanja Michael Roth.
Stranka Zelenih u Bundestagu se jasno izjasnila protiv prijetnji Hrvatskoj odlaganjem datuma ulaska.
‘Bundestag bi trebao vršiti pritisak ali prijetnje vetom su opasne’, rekao je glasnogovornih Zelenih za europska pitanja Manuel Sarrazin. On je međutim isto tako naglasio da Hrvatska mora obaviti svoju ‘domaću zadaću’. Tada će, kako je naglasio političar Zelenih, on svojim kolegama u zastupničkom klubu preporučiti da glasuju za ratifikaciju.
Političari demokršćanske Unije CDU/CSU i prije su se zalagali za zaustavljanje proširenja EU-a ali su uvijek dosad Hrvatsku spominjali kao izuzetak.
