U nedjelju, 19. siječnja, započinje obilježavanje 21. obljetnice VRO Maslenica. Riječ je o prvoj sveobuhvatnoj vojno-redarstvenoj akciji HV- a kojom je oslobođen znatan dio zadarskog zaleđa i ponovno uspostavljena veza između sjevera i juga RH.
Program prisjećanja na veliku pobjedu hrvatskih snaga starta tradicionalnom hodnjom u organizaciji udruge Žene u Domovinskom ratu, a dan iza, u ponedjeljak, 20. siječnja, bit će upriličeno predavanje za srednjoškolce na temu Domovinski rat u RH u dvorani Kazališta lutaka Zadar.
Ipak, središnji dan obilježavanja jest u utorak 21. siječnja. Prigodna svečanost započet će u 8. 30 ‘budnicom’ Gradske glazbe Zadar nakon čega slijedi uobičajeno polaganje vijenaca ispred centralnog križa na Gradskom groblju u spomen stradalih branitelja, a zatim polaganje vijenaca i paljenje svijeća na spomenik 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski sokolovi u okviru komemorativnog dijela događanja.
Mimohod postrojbi sudionica operacije s ratnim zastavama i ove godine kreće od Branimirove obale preko mosta, Narodnog trga, katedrale sv. Stošije, Foruma, do crkve sv. Šimuna. Istodobno, vijenci će se položiti u Iaslamu Latinskom i Kašiću, dok će kroz cijeli tjedan biti niz zbivanja i služena misna slavlja diljem županijskih naselja i župa.
Maslenica je važan dio povijesti, a tijekom akcije na oltar domovine svoj je život položilo 127 branitelja kojih se uvijek, a posebno za vrijeme obilježavanja vojno redarstvene akcije Maslenica, sjećamo i odajemo im posebnu počast.
[pullquote align=”left”]Program starta tradicionalnom hodnjom u organizaciji udruge Žene u Domovinskom ratu, a dan iza, u ponedjeljak, 20. siječnja, bit će upriličeno predavanje za srednjoškolce na temu Domovinski rat u RH u dvorani Kazališta lutaka Zadar[/pullquote]Tom prilikom, na inicijativu Udruge veterana Vojne policije Osječko – baranjske županije i Udruge veterana Vojne policije Zadarske županije, u usijeku nedaleko vidikovca, na sjevernom platou Masleničkog ždrila u spomen i znak sjećanja na sve poginule pripadnike HV-a, otkrit će se i spomenik u obliku kamenog križa, visine četiri metra izrađen u kamenoklesarskom obrtu Marinko Katuša iz Zadra.
Uz kameni križ postavit će se i dvije spomen ploče, na jednoj ploči bit će prikazana sva oslobođena područja u akciji Maslenica, a na drugoj popis 127 palih branitelja u ovoj prvoj velikoj oslobodilačkoj akciji tijekom Domovinskog rata.
Kao dio manifestacije upriličit će se i jubilarna, 10. po redu atletska utrka ‘Da se ne zaboravi’ u organizaciji HAK Sv. Ante i Atletskog saveza zadarske županije, u nedjelju, 19.1.
Na stazi Maslenica – Posedarje – Novigrad, sa startom u 12:30 sati, na 17 kilometara, nadmetanje obuhvaća 12 uzrasnih kategorija muškaraca i žena.
U akciji koja je na terenu trajala od 22. do 27. siječnja 1993. oslobođen je velik dio zadarskog zaleđa, ponovno je uspostavljena veza između sjevera i juga RH. Na žalost, u borbenim aktivnostima život je izgubilo 19 hrvatskih branitelja, u oštrim borbama koje su trajale mjesec dana nakon akcije, još 108 hrvatskih vojnika i redarstvenika. Ranjeno je njih 158.
U toj je akciji u tri dana do kraja oslobođeno petnaestak sela i bitne strateške točke kao što su Novsko ždrilo, Masleničko ždrilo, zrakoplovna baza i Zračna luka, a agresor je odbačen 13 kilometara od Zadra. Naknadno je oslobođena i brana Peruča, na rijeci Cetini koju su pobunjeni Srbi prijeteći kataklizmom žiteljima Sinja, Trilja i Omiša neuspješno digli u zrak.
[pullquote align=”right”]Kao dio manifestacije upriličit će se i jubilarna, 10. po redu atletska utrka ‘Da se ne zaboravi’ u organizaciji HAK Sv. Ante i Atletskog saveza zadarske županije, u nedjelju, 19. siječnja[/pullquote]Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve grane oružanih snaga, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split (4. gardijska brigada ‘Pauci’, taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a.
Postrojbe HV-a napale su istodobno u više smjerova potiskujući neprijateljske snage prema Zemuniku, prometnicom Zadar-Maslenica prema Benkovcu, uz obalu prema Rovanjskoj i dalje prema Obrovcu, ovladavajući dominantnim visovima Velebita. HV je zauzela jako neprijateljsko uporište Gradina odakle se nastavilo s napredovanjem prema Paljuvu i Buterini, a prvoga dana oslobođeni su Rovanjska, Novsko ždrilo, Podgradina, Islam Latinski, Islam Grčki, Kašić i Maslenica, a sljedećih dana Babindub, zračna luka Zemunik, Crno, Murvica, Smoković, Paljuv, dijelovi Škabrnje i Podgradine, ali strateški iznimno važno bilo je i preuzimanje nadzora nad širim područjem Velike i Male Bobije, Tulovih greda i Malog Alana na Velebitu odakle su hrvatske snage mogle kontrolirati Obrovac i Gračac.
[pullquote align=”left”]U akciji koja je na terenu trajala od 22. do 27. siječnja 1993. oslobođen je velik dio zadarskog zaleđa, ponovno je uspostavljena veza između sjevera i juga RH[/pullquote]Tijekom sljedeća tri dana trajali su daljnji napadi u kojima je oslobođen Novigrad Kašić, Maslenica, Smoković i Reljići, a na Velebitu OS RH su izbile na crtu Sveti Rok – Mali Alan – Tulove grede – Bobija (planina). Postrojbe HV-a u popodnevnim satima 25. 1. ovladavale su Škabrnjom i jakim neprijateljskim uporištem Ražavljeva glava, koje je potom neprijatelj intenzivno napadao jakom topničko-raketnom vatrom, pa su HV i MUP uz pretrpljene gubitke bile primorane na uzmak organizirajući obranu na crti Ivkovići- dio Škabrnje- Ambar.
Kako bilo, glavni ciljevi operacije ostvareni napadima postignuti su već nakon 72 sata, ali zbog pritiska međunarodne zajednice i prijetnji sankcijama 25. siječnja je zaustavljeno napredovanje OS RH nadomak Obrovca i Benkovca.
Kroz sljedećih nekoliko mjeseci izgrađen je pontonski most na Novskom ždrilu koji je koncem srpnja 1993. pušten u promet, čime je od tada ponovno kopneno s ostatkom zemlje povezana Dalmacija, a kojim se prometovalo do 1997. i izgradnje novog Masleničkog mosta.