Popriličan interes, pomalo i iznad očekivanja, izazvalo je u ponedjeljak predstavljenje Industrijske strategije RH 2014.-2020. priređeno u prostorijama HGK Županijske komore Zadar. I ne samo to, prisutni poduzetnici iz tridesetak tvrtki sa šireg županijskog prostora na koncu su bili izuzetno zadovoljni prezentacijom stručnjaka Ministarstva gospodarstva i Hrvatske udruge poslodavaca.
– Industrijska strategija predviđa šest industrijskih djelatnosti, već razvijenih kod nas, a koje bi predstavljale pokretačku snagu razvoja industrije od 2014. do 2020. , a to su poredanih prema trenutnoj gospodarskoj snazi: C21 – proizvodnja farmaceutskih proizvoda i pripravaka, C26 – proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, C25 – proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, J 62 – računalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti, C 27 – proizvodnja električne opreme i C 28 – proizvodnja strojeva i uređaja, pojasnio je Tomislav Radoš, savjetnik u ministarstvu gospodarstva.
Drugu kategoriju razvitka industrije predstavljaju tvrtke iz područja djelatnosti: C10 – proizvodnja prehrambenih proizvoda i C 32 – ostala prerađivačka industrija. Te tvrtke nisu predviđene kao pokretačke snage, već kao čuvari stabilnosti u cjelokupnoj industriji RH.
[pullquote align=”left”]Prisutni poduzetnici iz tridesetak tvrtki sa šireg županijskog prostora na koncu su bili izuzetno zadovoljni prezentacijom stručnjaka Ministarstva gospodarstva i Hrvatske udruge poslodavaca[/pullquote]- Pošli smo prilično konzervativnim pristupom svjesni trenutačnih okolnosti i svih prepreka koje su pred nama, kao i onoga što nam sve nedostaje u zemlji. Mislimo da je to prilično realna slika. Ono što je isto tako važno napomenuti, jest da smo pokušali napraviti takav scenarij i takav koncept da za šest godina dosegnemo ono što smo imali 2008. Definirani su ključni industrijski sektori koji bi trebali potaknuti rast i razvoj cjelokupnoga gospodarstva. Ugrubo, možemo projekte pobrojati u smislu ICT-a, elektro i metaloprerađivačke industrije, ali i farmacije, no isto tako ne možemo zaobići niti prehrambeno prerađivačku industiju, ni industriju proizvodnje pokućstva, koje opet imaju nešto drukčije izazove makar jednako bitne i značajne za naš ukupan razvoj, održivost i ekonomski rast, naglasila je Sabina Škrtić, pomoćnica ministra za konkurentnost i investicije i v.d. predsjednica HGK-a, napominjuči kako strategija predlaže novi pogled na prerađivačku industriju i da na prvom mjestu, uvjetno kazano, reindustrijalizaciju Hrvatske vidi baš kao i EU, na principu lake ekonomije, konkretno upravljanja na temelju znanja, istraživanja i inovacija.
Nakon prezentacije dokumenta koji predviđa otvaranje oko 85 tisuća novih radnih mjesta, među kojima čak 30 posto namijenjenih visokoobrazovanim kadrovima, nazočni su pozvani na raspravu i postavljanja pitanja. Predstavnici tvrtki bili su zadovoljni dobivenim informacijama, kao i strukturom i sveobuhvatnošću same strategije, a prigovori su se odnosili na činjenicu da strategija ne dotiče ključne probleme gospodarstvenika. Nabrojani su tako neki poput komunalnih naknada u nerazvijenim područjima, velikom utjecaju politike u provođenju ovakvog i sličnih dokumenata kao i problem neadekvatnog restrukturiranja poduzeća u teškoćama. Napose zanimljivo bilo je viđenje poduzetnika o predviđenim i, kako uglavnom smatraju,vrlo skromnim stopama rasta.
Predavači su više puta isticali kako na ovaj način predstavljanja Industrijske strategije u čiju bi se realizaciju moralo odmah iza narednoga ljeta, kao i savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, žele potaknuti privrednike na veću uključenost u donošenje mjera za provođenje kako aktualne, tako i drugih nacionalnih strategija. Ključnim zaključkom može se uzeti rečenica Tomislava Radoša:
⁃ Nema opravdanja, za sve što nam se događa odgovorni smo sami i o nama samima ovisi kakva će budućnost biti, poentirao je predstavnik ministarstva gospodarstva. Provedbom industrijske strategije za koju se nadamo da nije kao mnoge slične napravljena za predizborno pokazivanje i odlaganje u ladice, već da se konkretnim mjerama što prije krene u poticanje industrijskih grana s najvišim potencijalom, trebalo bi se otvoriti blizu 90 tisuća novih radnih mjesta, osigurati rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2.85 posto, a na 1.100 stranica predviđa se rast produktivnosti radne snage za 68.9 posto, kao i za 30 posto rast izvoza.
