ISKORIŠTAVANJE IMOVINE

Država će ove godine zaraditi milijardu kuna od nekretnina

Antena Zadar / Zara PIX

Za najam 14 stanova u Šubićevoj ulici u Zagrebu stiglo je čak 155 ponuda.

Iako se u javnosti stvorila teza da Državni ured za upravljanje državnom imovinom izbjegava useljavati državne institucije u svoje prostore i radije ih daje u najam, činjenica je da za neke institucije ne postoji adekvatan prostor koji bi zadovoljio zakonske propise. Primjerice, prostor treba biti veličine 15 četvornih metara bruto po osobi, društva poput Državnih nekretnina trgovačka su društva i po zakonu ne mogu useliti u državni prostor, a danas je puno povoljnije i isplativije unajmljivati prostor nego ići u gradnju.

U najam kad nema uvjeta

Četiri su ministarstva u najmu – Zmajlovićevo Ministarstvo okoliša plaća najam od deset eura po metru četvornome, a u njihov je bivši prostor uselilo Ministarstvo graditeljstva, Ministarstvo pravosuđa plaća oko šest eura po metru četvornome, Grčićevo 6,5 eura po metru, a Ministarstvo znanosti najam od oko 10 eura po metru četvornome. No uskoro bi se i Ministarstvo znanosti moglo iseliti iz iznajmljenog prostora jer u vezi s JPP-om postoji plan s jednom institucijom i dogovor o zakupu prostora na 20 godina. Da je cijena puno niža nego prije nekoliko godina, pokazuje primjer Ministarstva regionalnog razvoja koje se uselio u prostore centra Almeria. Ugovor koji je još na snazi bio je sklopljen za vrijeme bivše vlade kada je dogovorena cijena najma od 22 eura po četvornome metru. Ugovor je obnovljen, ali po cijeni od 9 eura po četvornome metru, a zatim se Ministarstvo preselilo u zagrebačku Račku ulicu uz cijenu najma od 6,5 eura po kvadratu. Cijena najma upola je niža i, primjerice, za Prekršajni sud u Sisku, spuštena je sa 10 na 4 eura po četvornome metru. S druge strane, ondje gdje postoji adekvatan prostor useljavaju se državne institucije. Primjerice, u Vjesnikovu zgradu u Zagrebu, u kojoj je država vlasnik šest katova, a ondje je i press-centar, seli Upravni sud, zatim i Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost koji je dosad plaćao najam od oko 17 eura po kvadratu i još neke institucije koje su sada u najmu.

Realizirat će se i višegodišnja težnja uprave Filozofskog fakulteta da se zgrada u kojoj je dugo bio bivši HFP, u ulici Ivana Lučića, da na korištenje fakultetu.

AUDIO, koji je prethodio DUUDI-ju, godišnje je zarađivao od najma oko 15.000 poslovnih prostora i stanova 38 milijuna kuna, a DUUDI je od 5000 poslovnih prostora od kraja ožujka do kraja prošle godine zaradio 55 milijuna kuna. Smatra se da bi do kraja godine taj iznos mogao biti 70 milijuna kuna. Uz bolje upravljanje kojim su povećali zaradu, ukinuta je i prijašnja praksa agencije AUDIO koja je prodavala prostore kako bi dala pozajmice posrnulim tvrtkama ili namirivala dugove. Umjesto toga, pokrenuta je praksa da se generira rast i ide na dugoročnu iskoristivost imovine. Dodatno, DUUDI je naišao na situaciju da za mnoge objekte zakup nije plaćan prijašnjih godina i zbog toga je izgubljeno oko 60 milijuna kuna. Stoga DUUDI sada ima obvezu naplaćivati stare dugove, pa je tako, primjerice, u devet mjeseci prošle godine naplatio dva milijuna kuna. Ujedno je i utuženo 107 korisnika poslovnih prostora. Otkriven je velik broj slučajeva kada je zakup plaćan nekoliko desetina puta manje od iznosa za koji je taj zakupac iznajmio prostor nekoj trećoj osobi.

Primjerice, za jedan poslovni prostor na Trgu bana Jelačića zakupac je plaćao državi mjesečno 5500 kuna, a iznajmio ga je za 7000 eura mjesečno. Grad je to tolerirao, ali država je odmah prekinula takvu praksu čim je prostor postao državni i stala na kraj praksi davanja u podzakup. Tako su poslovni prostori, koji su dugo bili prazni, stavljeni u funkciju i promijenila se dugogodišnja praksa nebrige za niz napuštenih poslovnih prostora po gradovima. Sve se stavlja u funkciju, država određuje cijenu prema propisanim mjerilima i s tim u vezi ponaša se kao privatnik, ne daje da zakupac profitira daljnjim iznajmljivanjem tog prostora ni da se koristi novcem od najma za pomoć posrnulim tvrtkama, svrha je da generira rast. Interesa ima pa je, primjerice, na posljednjem natječaju za najam 14 stanova u Šubićevoj stiglo 155 ponuda. Cijene koje se postižu i nekoliko su puta veće od početnih traženih iznosa pa je tako za jedan stan u centru Zagreba cijena porasla s početnih 15 na 113,57 kuna za m2. Sve se stavlja u funkciju, pa se tako i stanovi koji su oduzeti osuđenicima daju se na korištenje onima kojima je potrebno. U stan Drage Rubale uselila su se četiri štićenika Centra za rehabilitaciju, u oduzetoj vili u Istri djeca preko Ministarstva socijalne politike odlaze na ljetovanje, oduzeti automobil jednog od osuđenog kriminalca prenamijenjen je za potrebe štićenika. Vlada je napravila i novu formulu za otkup stanova u RH. Prema staroj formuli, koju je osmislila bivša vlada, stan u Jurišićevoj od oko 70 četvornih metara stajao bi samo 2000 kuna. Prema novoj formuli prosječna cijena za četvorni metar državnoga stana jest oko 500 eura u gradovima, ovisno o kojem je riječ. Onaj u Zagrebu iznajmljuje se za otprilike 700 eura, u Požegi 300… Cijena je, naravno, umanjena jer se priznaje da je netko tko je živio u tom stanu godinama ulagao u njega.

Natječaj za Kupare

Uzme li se u obzir da država ima obrađenih tek 1000 zahtjeva za otkup stanova (u prosjeku se prostiru na 60 metara četvornih) tada se može računati na zaradu od 300 do 400 milijuna kuna. Dodaju li se tome zemljišta, mineralne sirovine, prodaja imovine iz popisa sto nekretnina, natječaja za Kupare, Češke vile i drugo, može se računati na prihod od oko milijardu kuna. Natječaj za Kupare trebao bi se raspisati sljedeći tjedan.

Ostavi komentar koristeći Facebook



 

Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar