Na zadarskom području u zadnjih godinu dana nesreće koje je uzrokovalo grmljavinskom nevrijeme sve su učestalije. U utorak popodne Polaču je pogodila grmljavina, a muškarac koji se tada nalazio ispod hrasta usmrtio je udar groma. Njegovo tijelo pronađeno je jučer popodne, a prema nalazu mrtvozornika osnovano se sumnja da je upravo grom kriv za njegovu smrt.
Prošlog ljeta na zadarskoj tržnici uslijed udara groma dvije žene koje su prodavale za štandom su ozlijeđene, a mjesec dana kasnije munja je pogodila stan Vojislava Sikirća u Zadru, a on je zadobio lakše ozljede.
Stoga se postavlja pitanje jeli zadarsko područje iz nekog razloga izloženije udarima grmljavine od drugih dijelova Hrvatske. Meteorologinja Nataša Strelec Mahovićsmatra da to područje po ničemu nije izloženije od bilo kojeg drugog dijela zemlje.
– Sigurno nije ništa pogođenije od drugih područja. Istina je da da srednji Jadran ima velik broj grmljavinskih dana u godini, ali to nije ništa u usporedbi sa južnim Jadranom i unutrašnjosti Istre, kaže za 24sata Mahović.
Meteorologinja Petra Mikuš Jurković iz DHMZ-a kaže da to što su ljudi od udara groma nastradali baš na zadarskom području može biti puka slučajnost.
– Udar groma se događa svugdje, a to područje sigurno nije među najizloženijima.Po našim podacima to su upravo Istra i Južni Jadran. Istra je jako aktivna ljeti zbog jugozapadnih strujanja jer se onda zbog vlage, visoke temperature, planina kraj mora koje dignu zrak stvaraju oblaci vertikalnog razvoja tj. grmljavinski oblaci. Od 2008 do 2014. godine vodimo evidenciju jer imamo senzore kojima detektiramo munje i točno vidimo na kojem području je najviše zahvaćeno, kaže Jurković koja raspolaže i sa statistikom u kojoj se točno navodi broj grmljavinskih dana.
– U pet ljetnih mjeseci, znači od svibnja do rujna u razdoblju od 2006. do 2009 godinenajveći broj grmljavinskih dana imao je sjeverni Jadran tj. Istra sa 251 takvim danom. Dok su na srednjem Jadranu, na kojem je zadarsko područje, bila svega 192 takva dana. A južni Jadran imao je samo tri dana manje nego srednji Jadran, ističe za 24sata Jurković te dodaje da ipak južni Jadran prednjači s brojem grmljavinskih dana kad se u obzir uzme cijela godina.
– Na tom području jesen obiluje grmljavinskim danima jer more je još uvijek toplo a ciklona se spušta pa onda na kraju ispadne na je upravo to područje najviše izloženo, naglašava meteorologinja Jurković.
Poznati hrvatski meteorolog Milan Sijerković slaže se sa kolegicama i tvrdi kako se upravo ispod drveća nikako ne bi trebalo sklanjati jer su oni izloženiji udarima.
– Ljudi bi već morali znati osnovne informacije o tome gdje se skloniti. Drvo hrasta spada u opasnije drveće i ispod njega je najgore stajati kad grmljavina vlada. Kao i to da na brjegovima češće udara nego u dolinama, kaže Sijerković.
Grom mu izašao kroz penis
Najbizarniji slučaj udara groma dogodio se u rujnu 2007. Zoranu Jurkoviću iz Vukovara. On se vozio na biciklu na posao kad ga je uhvatilo olujno nevrijeme. Na sebi je imao radno odijelo i gumene čizme. Odjednom se iznad njega prolomio snažan zvuk groma. Pao je na cestu bez svijesti. Zoran je oko struka imao zakačen MP3 i slušalice u ušima. Grom koji ga je udario slijedio je žicu pa je tako izašao kroz penis. Od sigurne smrti su ga spasile čizme i kotači na biciklu, ali i činjenica da grom nije prošao kroz cijelo tijelo pa tako nije došlo do smrtonosnog ‘uzemljenja’.
Ovako se treba ponašati kad grom udara
Opasnosti udara groma moguće je izbjeći usvajanjem određenih pravila ponašanja:
- – velike špilje i udoline dobra su zaštita, ali ne i plitke jame mokrih stijena,
- – svaki vodič struje koji je iznad ramena povećava opasnost direktnog udara,
- – mobitele ili radio uređaje nije preporučljivo koristiti već ih treba dobro spakirati u ruksak te ih tako zaštititi od oštećenja,
- – mokra užeta mogu voditi grom,
- – nemojte stajati u velikoj skupini nego se raspršite, kako bi u slučaju udara munje, ista zahvatila manje osoba,
- – izbjegavaj eksponirane točke, posebno osamljena stabla i rub šume,
- – izbjegavaj nositi metalne predmete,
- – izbjegavaj prostor blizu strujnih vodova, stupova žičara i dalekovoda,
- – udalji se od stijena, grebena i vrhova,
- – šator nije zaštita; ako si u njemu ostani dalje od metalnih šipki šatora i mokre odjeće ako je moguće,
- – na otvorenom prostoru biraj najniža mjesta, škrape i doline ako nemaju vode.