Plaćanje u roku nikad nam nije bilo jača strana pa smo po udjelu računa koji nisu plaćeni na vrijeme najgori među 14 zemalja EU u kojima je agencija za naplatu potraživanja EOS Matrix radila istraživanje, no i u Hrvatskoj, kao i u ostaloj Europi stanje se poboljšava.
Ove godine u Hrvatskoj nije na vrijeme plaćeno 29 posto računa, u odnosu na 32 posto lani, a u ostalim zemljama EU obuhvaćenima anketom taj je postotak smanjen sa 25 na 22 posto, dok u zapadnoj Europi iznosi manje od 19 posto, piše Večernji list.
Optimizam raste
– Promjene su sramežljive, ali nešto se ipak događa. No, za razliku od ostalih sektora, veliko je negativno odstupanje u trgovini, gdje je lani trebalo u prosjeku 66 dana nakon dospijeća da se računi naplate, a ove godine čak 93 dana – komentira Barbara Cerinski, generalna direktorica EOS Matrixa.
Gotovo mjesec dana dodatnog kašnjenja u trgovini ozbiljan je udar na taj sektor, jer je neplaćanje lančani proces koji se uvijek prelijeva dalje, na sljedećeg klijenta. No, generalno gledajući, povećava se broj faktura plaćenih u roku; na vrijeme je naplaćeno 71 posto faktura, za razliku od lanjskih 68 posto; od tvrtki 66 posto, od građana 83 posto.
– To daje određenu dozu optimizma. Očekivanja za sljedeće dvije godine su pozitivna; lani je tek 21 posto anketiranih očekivalo bolju naplatu, ove godine 29 posto. Optimizam im raste jer smatraju da se smanjuje pravna nesigurnost, očekuju Vladine intervencije te zbog novog stečajnog zakona – pojašnjava B. Cerinski. Ističe da i dalje uživamo poprilično dugačke rokove datuma dospijeća računa u usporedbi s EU, u prosjeku 42 dana od datuma izdavanja, a treba nam dodatnih 60 dana da bismo ih naplatili. Tvrtke kasne uglavnom zbog privremene nelikvidnosti i loših potraživanja vlastitih kupaca, a građane najviše muči prezaduženost, privremena nelikvidnost i nezaposlenost… Nenaplaćena potraživanja smanjuju dobit i likvidnost, povećavaju troškove kamata, zaustavljaju investicije i zapošljavanje pa se sve više tvrtki u EU odlučuje angažirati vanjske agencije za naplatu, 40 posto u odnosu na 35 posto lani.
U gradnju bez novca
Anđelka Buneta, predsjednica uprave Fine, podsjetila je na predstavljanju istraživanja da najviše tvrtki blokiranih zbog neplaćanja dolazi iz građevine i trgovine.
– To pokazuje gdje je geneza problema u hrvatskom gospodarstvu – kaže A. Buneta, a nadopunio ju je analitičar HGK Zvonimir Savić pojasnivši da se 6,3 mlrd. kn neizvršenih osnova za plaćanje u građevini, nagomilanih u šest godina recesije, skupilo najviše zato što se u radove kretalo bez riješenog proračuna.