Bol u prsnom košu, krvarenje, otežano disanje – stanja su zbog kojih će vas vaš liječnik obiteljske medicine odmah primiti na pregled. Svi ostali dobit će termin kada da dođu, a pritom su definirana medicinska stanja kod kojih će pacijenti biti naručeni kasnije istog dana i oni kod kojih će biti naručeni dan ili više dana kasnije. Rezultat je to akcije “20 minuta” o kojoj je prvi pisao Večernji list najavivši plan liječnika obiteljske medicine da se gužve u čekaonicama riješe pridržavanjem standarda i svakom pacijentu posvete 20 minuta. Tada će moći biti primljeno maksimalno 40 pacijenata, a statistike kažu da je dnevno u prosjeku dvostruko više pacijenata.
Naručeni, a ipak čekaju
Na tu najavu, podsjetimo, tehnički ministar zdravlja dr. Dario Nakić reagirao je kazavši da je to štrajk i da obiteljski liječnici ne mogu sami početi provoditi “20 minuta”. Ipak, akcija ide od rujna, i to u ordinacijama čiji se liječnici odluče na takav potez, znači nije obavezna, na razini je preporuke.
– Nije to akcija, mnogi liječnici naručuju pacijente odavno. I sama ih naručujem već 20 godina, otkako sam koncesionar: rasporedim svakih 15 minuta jednog pacijenta. I nisu to nikakve liste čekanja, već one nehitne naručujem najkasnije za jedan dan. Pacijenti su uglavnom zadovoljni jer znaju kada će doći na red, premda uvijek ima i onih koji dođu i žele odmah biti primljeni pa se bune kad uđe onaj tko je naručen – opisuje dr. Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, odakle je i krenula inicijativa za ovakav sustav rada.
Iskustva pacijenata su različita, dok jedni kažu da im odgovara naručivanje kod obiteljskog doktora, drugi se žale da svejedno opet čekaju i po sat, pa i dulje. Liječnici obiteljske medicine žele dokinuti stanje u kojem opterećeni administrativnim poslovima za pacijenta imaju u prosjeku tri do pet minuta vremena. Jer, kažu, s druge ih strane oštro kažnjavaju ako u brzini propišu više lijeka ili trakica za dijabetičare, primjerice. Na administriranje dugo upozoravaju, no uglavnom neuspješno jer i dalje ispisuju putne naloge, ispričnice, potvrde, što je posao kojeg pacijenti i nisu svjesni. Sva ta administracija bit će obavljena nakon što pacijenti s problemima budu pregledani, što znači da ispričnice, potvrde za plivanje, plesanje ili lov mogu napisati i za koji dan. Da bi pacijenta kvalitetno saslušali i pregledali, standard od 20 minuta preporuka je koju će dio liječnika zasigurno uvesti. U praksi to znači i da će se kronična terapija naručiti telefonom, slobodan termin čekat će i oni sa nosom koji curi i temperaturom do 38,5, ovisnici o drogama bit će naručeni u točno vrijeme…
Tko će kada na red, odlučivat će, odnosno obavljati trijažu, medicinske sestre i tehničari, a sve bi trebalo rezultirati postavljanjem prioriteta i kvalitetnim rješavanjem pacijenata s ozbiljnim tegobama, a potom ostalih slučajeva te na kraju administracije. Ono što nitko zasad ne izgovara javno jest realna mogućnost da će dio pacijenata produžiti do hitne, odnosno bolničke hitne, čije je rasterećenje od gužvi bio prvi projekt tehničkog ministra zdravlja. O svim opisanim pravilima od rujna pacijenti će biti informirati te će im biti upućeno i, kako doznajemo, javno pismo s molbom da poštuju novi sustav rada.
U Udruzi hrvatskih pacijenata oštro su protiv ovakvog rada na, uvjereni su, štetu pacijenata.
Nedostupniji liječnici
– Ovo znači veću nedostupnost zdravstvene zaštite za smrtnike! Oni koji se zalažu za naručivanje kod obiteljskih doktora odriču se humane medicine na zasadima Andrije Štampara. Otkad je primarna zdravstvena zaštita privatizirana, tj. otkad imamo koncesionare, nižu se potezi kojima se obiteljski liječnici udaljuju od pacijenata i nastoje elitizirati – govori Mario Drlje, predsjednik UHP-a. Smiješno je, kaže, nazvati taj potez odgovorom na sve veće administrativne obveze liječnika: – Kad pacijent dođe i stavi svoju zdravstvenu iskaznicu u kutiju pred vratima ordinacije, to je minimalno administriranje, a ovo je dodatno zagušivanje administracijom jer netko se stalno treba javljati na telefon i bilježiti narudžbe te ih pratiti – kaže Drlje, dodajući da obiteljska medicina mora biti na razini potreba pacijenata, a ne “odnarođivati se”.