Cigarete će do početka 2018. poskupjeti za dvije kune, procjenjuju u duhanskoj industriji. Bit će to posljedica najavljenog povećanja trošarina na duhanske proizvode, u sklopu predstavljene porezne reforme. Prema planu ministra financija Zdravka Marića, trošarine – a s njima i cijena cigareta – rast će u dva navrata, donosi Jutarnji.hr.
Dizanje trošarina, koje je Hrvatska do početka 2018. dužna provesti zbog obveza prema EU, i poskupljenje bit će tema sastanka na kojem će se predstavnici industrije sljedeći tjedan u HUP-u naći s ministrom, kako bi ga upozorili da bi poskupljenje moglo imati znatne posljedice ne samo na duhansku industriju, već i na trgovinu i na proračun, u koji se slijeva više od 78 posto od prosječne maloprodajne cijene kutije cigareta.
Trošarine
U Tezama zakona o trošarinama, koje je Ministarstvo financija uputilo u petak u javnu raspravu, objašnjava se da bi prema harmoniziranom europskom trošarinskom sustavu oporezivanja cigareta ukupna trošarina do početka 2018. trebala iznositi najmanje 60 posto maloprodajne cijene i ne smije biti niža od 90 eura za 1000 cigareta, dok sada u Hrvatskoj iznosi 84,82 eura. Takvo dizanje trošarina, koje podrazumijeva minimalne trošarine od oko 14 kuna po kutiji cigareta, kažu našu sugovornici, podrazumijeva podizanje cijene najjeftinijih cigareta za dvije kune. No, iako se iz kutija skupljih cigareta već danas izdvaja više od 14 kuna na ime trošarina, poskupjet će i te cigarete kako bi se nadomjestio očekivani gubitak kupaca najjeftinijih cigareta.
Crno tržište
Naime, poskupljenje od dvije kune u samo godinu dana, objašnjavaju, bit će ozbiljan udar na pušače, a iskustvo pokazuje da vrlo mali dio njih zbog skupoće prestaje pušiti: većina se odlučuje za prelazak na rezani duhan, najčešće s crnog tržišta. Takve odluke najčešće donose kupci najjefitinijih cigareta, kojima je ovakvo poskupljenje teže podnijeti nego onima koji kupuju najskuplje.
Crno tržište u svijetu je peti najveći proizvođač cigareta, a procjenjuje se da se u Hrvatskoj između 23 i 25 posto tržišta pokriva ilegalnim duhanom. Proračun zbog toga gubi oko 1,5 milijardi kuna, a gubitke trpi i duhanska industrija.
Do sada, kažu upućeni, država je smanjenje prihoda zbog pada broja kupaca amortizirala povećanjem trošarina, no ovaj put u duhanskoj industriji procjenjuj da bi, unatoč povećanju trošarina, proračun mogao pretrpjeti manjak prihoda.
Osim Zakona o trošarinama, u javnu raspravu upućen je i Zakon o posebnom porezu na motorna vozila koji će se usmjeriti na potrošnju CO2, a novost je i što se taj porez više neće plaćati na oldtimere starije od 30 godina.
Kritike porezne reforme ministar Marić trpi i iz ugostiteljskog sektora, nezadovoljnog povećanjem stope PDV-a na 25 posto od iduće godine, ali i iz redova vladajuće koalicije, prije svega Mosta.
Marić poručuje kako je o kritikama spreman razgovarati, ali da porezna reforma neće doživjeti značajnije promjene. Napominje kako se na ovom cjelovitom dokumentu radilo šest mjeseci, a uvjeren je da će razum prevladati.
– Spremni smo čuti mišljenje kolege Petrova – rekao je u emisiji Točka na tjedan na N1 televiziji ministar Marić.
Jeftinija hrana
Za Jutarnji.hr pak pojašnjava zašto je njegova reforma sveobuhvatna i zašto ne bi trebalo doći do udara na najsiromašniji dio građana. Naime, od 1. siječnja 2018. ukida se najniža stopa PDV-a od pet posto na neke namirnice, poput kruha i mlijeka, a uvode se dvije stope – niža od 12 i viša od 24 posto. Marić zato pojašnjava da će zbog smanjenja stope PDV-a za jedan postotni poen pojeftiniti više od 10.000 namirnica, među kojima su meso, riba, voće i povrće, a kruh i mlijeko su ispod četiri posto ukupne potrošnje. Ako se uz to uzme u obzir i da bi zbog smanjenja PDV-a struja trebala biti jeftinija od iduće godine, da se smanjuje i stopa poreza na odvoz smeća, a od 2018. i opća stopa PDV-a, onda, zaključuje Marić, kućanstvima s najnižim prihodima, kojima se nije mogla povećati plaća zbog smanjenja poreza na dohodak, ostaje oko 300 kuna više, a trgovci ni ne moraju povisiti cijene jer im značajno padaju ulazni troškovi – smanjuje se porez na poljoprivrednu proizvodnju, struju, a plaćat će i manje poreza na dobit.
Manji porez na dobit
– Ne mora nužno doći do povećanja cijene kruha i mlijeka, međutim, ako i dođe, na ukupnom efektu tim će kućanstvima ostajati više zbog niže cijene struje i komunalija. Za lijekove bi tako izdvajali 30 kuna više, za kruh i mlijeko 12 kuna, ali će im zato struja i komunalije biti za više od 300 kuna jeftiniji – pojašnjava.
Ne prihvaća ni kritike ugostitelja kojima se diže PDV na 25 posto. Marić tako kaže da ih razumije, ali da nisu snižavali cijene ni kada se PDV spuštao, te da će sada plaćati manji porez na dobit, oni koji zarađuju do tri milijuna kuna samo 12 posto, a ostali 18, te da će se i njima sniziti cijena komunalija i struje.
