Svjetski dan mentalnog zdravlja; Humanitarni koncert u Jazinama, kongres za mentalno zdravlje i izložba radova bolesnika
Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja 10. listopada, s ovogodišnjom temom Dostojanstvo u mentalnom zdravlju: Mentalno zdravlje – prva pomoć za sve, Opća bolnica Zadar Odjel za psihijatriju organizira
1. humanitarni koncert Za MENTALNO ZDARVLJE, koji će se održati 10. listopada 2016g. u 20h u dvorani Jazine.
Nastupaju: Mladen Grdović, Grdović, Bepo Matešić & David Ricov, Zoran Jelenković, Ivica Sikirić – Ićo & Band, Ivo Županović, Gordana Seko, Klapa Kontrada, Klapa Munita, Voklani sastav Magnificat HKMST.
Prihodom od koncerta kupit će se oprema – inventar za dnevni boravak u kojem bolesnici provode veći dio dana na odjelu, materijal i kalupi za radnu terapiju u kojoj bolesnici rado sudjeluju i izrađuju raznorazne predmete koristeći razne tehnike pod vodstvom radnog terapeuta. Cijena karte je 50, 00 KN (agencija Aquarius i Odjel psihijatrije OB ZADAR). Dragi slušatelji, gledatelji, čitatelji molimo Vas podržite našu akciju za dobrobit ljudi – Za mentalno zdravlje; kupite kartu, povedite prijatelja, dođite na koncert; očuvajte svoje mentalno zdravlje, i neka ovaj svijet i grad bude ljepši i ugodniji za život.
1. Kongres Za MENTALNO ZDRAVLJE s međunarodnim sudjelovanjem, gdje će se okupiti različiti profili djelatnika koji skrbe za osobe s mentalnim poteškoćama: liječnike, medicinske sestre, psihologe, socijalne radnike, radne terapeute, duhovnike, odgajatelje na kojem će sudionici razmijeniti postojeća i steći nova znanja iz struke. Hotel Kolovare 9-12/10/2016, svečano otvaranje 10/10/2016 u 13 h.
11. Izložbu radova bolesnika u suradnji s Caritasom Zadarske nadbiskupije, Domom za stare i nemoćne osobe u Zadru Sv. Frane, Domom za psihički bolesne osobe u Zemuniku, Psihijatrijskom bolnicom Ugljan. Gradska straža 10/10/2016 u 11 h.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. listopada u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) i u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO). Na svjetskoj razini naglašava se važnost promicanja mentalnog zdravlja i usmjerava se pozornost na probleme mentalnog zdravlja.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se i u Zadru od 10. listopada 2006.g. izložbom radova pacijenata, zahvaljujući razgovoru glavne sestre odjela s tadašnjim rukovoditeljem odjela, svestranom prihvaćanju radne terapeutkinje i dobroj volji i suradnji s ostalim institucijama koje skrbe za osobe s mentalnim poteškoćama.
Mentalno zdravlje je temelj za individualnu dobrobit i djelotvorno funkcioniranje zajednice. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definirala je Mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici (WHO; 2001). Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije duševno zdravlje dio je općeg zdravlja, a ne samo odsutnost bolesti.
Različiti pristupi krizama i poremećajima mentalnog zdravlja svoj razlog imaju u potpunom nepoznavanju problema, površnom saznanju, stigmi i diskriminaciji. Nastavak ovakvog stanja ne smije se dopustiti iz jednostavnog razloga što potpunog zdravlja i nema bez mentalnog zdravlja.
Mentalna pomoć mora biti dostupna svima koji je trebaju!!!
Mentalna bolest može se dogoditi svakom i nitko ne mora biti izuzet, stoga je osobito važno osvijestiti postojanje problema takve vrste, prepoznati je kod najbližih, kod onih za koje skrbimo, uputiti stručnjaku i pravovremeno pružiti pomoć.
Mentalni poremećaj ne bira mjesto događaja. Može se pojaviti u našim domovima, školama, na radnom mjestu, u prijevoznom sustavu, u supermarketu, na javnom mjestu, u vojnim jedinicama u bolnici. Prva pomoć u mentalnom zdravlju je potencijalno životno važna sposobnost koju bi mi svi trebali imati (WFMH). Molimo vas podržite našu organizaciju i Svjetsku federaciju za mentalno zdravlje u njenim naporima da ovaj svijet bude ljepše mjesto za život.
Poteškoće s mentalnim zdravljem predstavljaju istinski zdravstveni problem kojem valja pristupiti kao i problemu tjelesnog zdravlja. Zbog česte pojavnosti i sve veće učestalosti, čestog početka u mlađoj odrasloj dobi, narušavanja kvalitete života kako bolesnika tako i njegove obitelji, duševne bolesti i mentalni poremećaji predstavljaju jedan od važnijih javnozdravstvenih problema i u svijetu i kod nas. Sve više pažnje se polaže na očuvanje i unapređenje mentalnog zdravlja.
ZAPAMTI: Kada dijeliš brigu s nekim, možeš ju prepoloviti, a kad držiš brigu u sebi, možeš ju udvostručiti.
Osoba za kontakt
Anita Škarica 098/9198382
33 Savjeta za dobro mentalno zdravlje
Većina savjeta pomoći će vam da riješite bar jedan životni problem i na taj način očuvate dobro mentalno zdravlje i u izazovnim situacijama. Odaberite savjet koji vam treba.
1. Ne zaboravite na svoje osnovne potrebe: Hranu i san- Prije nego što počnete rješavati i jednu zahtjevnu situaciju u životu, nužno je da dan započnete puni energije. Osjećaj umora i gladi učinit će da mnogi problemi izgledaju gore. Stoga kad legnete u krevet isključite mozak i spavajte, a kad jedete uživajte u hrani i ne zaboravite jesti redovito, tri obroka dnevno.
2. Slušajte svoje tijelo i dišite—Svaki dan odvojite malo vremena da poslušate što vam vaše tijelo govori. Ako osjećate da se napetost i stres nakupljaju nemojte ignorirati signale. Pokušajte neutralizirati simptome prije nego što eskaliraju. Ako ste pod stresom i anksiozni, duboko dišite i usredotočite sa na opuštanje i oslobađanje od briga. Malo vremena za opuštanje i duboko disanje može biti najkorisniji savjet da zaustavite krug stresa.
3. Sreća ne ovisi o novcu—Osobna sreća ne ovisi o novcu i nije povezana s bogatstvom. Mnoga istraživanja pokazuju kako ljudi misle da je sreća ovisna o količini novca na računu, ali isto tako pokazuju da su u krivu i da sreća nema veze s novcem. Oni koji misle da im samo novac fali da bi bili sretni, kada bi imali više novca pronašli bi neki drugi razlog zbog kojeg ne mogu biti sretni.
4. Nemojte se zaboraviti smijati – Čak i usiljeni smijeh u laboratorijskim uvjetima donosio je pozitivno raspoloženje. Čitajte viceve, gledajte komedije, te umjesto da kritizirate, smijte se na svoj i tuđi račun.
5. Pronađite ono na čemu ste zahvalni—Odvojite vremena i zahvalite na onome što imate. Zahvalite i drugim ljudima koji vam učine uslugu. Morate znati kako zahvalnost nije ignoriranje problema kako mnogi misle ili poricanje ljutnje, nego osvješćivanje da u životu postoje i dobre i loše stvari, te da zbog onih loših ne smijete zaboraviti gledati na one dobre.
6. Aktivirajte se—Fizička aktivnost dobra je za tijelo, ali i za mentalno zdravlje. Redovita tjelovježba daje vam energiju, popravlja raspoloženje, oslobađa stres, anksioznost i depresiju. Jednom kada se uvučete shvatit ćete koliko je tjelovježba zabavna.
7. Budite odgovorni i umjereni s alkoholom—Ljudi koji piju iznad tjednih preporučenih maksimuma imaju mnogo više mentalnih problema, kao i drugih zdravstvenih rizika.
8. Uključite se u značajne i kreativne aktivnosti—Bavite se stvarima koje postavljaju kreativni izazov i zbog kojih se osjećate produktivnije, bez obzira plaćali vas da ih radite ili vi plaćali da bi se njima mogli baviti. Stvari poput crtanja, pjevanja, kreiranja, pravljenja i sličnih, jednom riječju stvaranja, nužne su za mentalno zdravlje.
9. Radite ono što volite—Da biste bili dobri u nečemu morate se potruditi. Rijetki su ljudi koji se kao djeca rode s nekim talentom. Za većinu stvari se ne rađate nego vježbate. Ako nešto volite morate se truditi i vježbati da biste u tome bili dobri.
10. Neka vam zabava bude prioritet, a ne učinkovitost – Neka vam ugodni i lijepi trenutci budu prioritet. Radite stvari koje volite bez ikakvog razloga. Šećite obalom, slušajte glazbu, čitajte dobru knjigu… Izaberite bilo što da volite i to radite često.
11. Izgubite se—Ponekad je dobro baviti se aktivnostima zbog kojih izgubite osjećaj za prostor i vrijeme. Nakon tih aktivnosti se osjećate punije i mirnije. To može biti pletenje, meditacija, sviranje… Bilo što, što vas oduševljava.
12. Nemojte da vas malo anksioznosti sputava—Mnogi ljudi izbjegavaju baviti se aktivnostima koje vole i koje su dobre za njih radi živaca. Stvari zbog kojih postajete malo živčani ustvari jačaju vaše živce, te zbog njih postajete hrabriji. Ipak, izbjegavajte aktivnosti nakon kojih nervoza traje duže od 15-tak minuta. Ako vas utakmice toliko iživciraju da ste nervozni cijeli dan, prestanite ih gledati, ali s malo nervoze se jačate.
13. Postavite sebi realne ciljeve—Razbijte velike ciljeve u manje korake ili zadatke, jer je manje zadatke mnogo lakše ispuniti, a tako je lakše i primijetiti napredak. Na taj način vaša motivacija neće splasnuti, te ćete stalno imati osjećaj postignuća.
14. Usredotočite se na bitno, ignorirajte sitnice—Definirajte pet stvari koje su vam bitne. Npr. završiti fakultet, pronaći dobar posao, slagati se s dečkom, očuvati zdravlje i izgled, te očuvati krug prijatelja. Kada znate što su vaši prioriteti, nećete se vrtjeti u krugu baveći beznačajnim stvarima, a istovremeno ignorirajući ono što vam je jako bitno.
Ako među prioritetima imate očuvati vezu s prijateljima, nemojte ih zapostavljati radi igranja kompjuterskih igrica ili izigravanja dadilje rodici koja vas iskorištava. Ako vaš prioritet nije jednog dana biti super domaćica i oduševljavati širu obitelj svojim receptima, nemojte se mučiti sa savladavanjem kuhanja kompliciranih jela, nego naučite osnovna jela koja su vam dovoljna za zdrav život. Eliminirajte većinu aktivnosti koje ne doprinose vašim najvažnijim ciljevima, jer vam troše vrijeme, a ne donose ni korist ni užitak.
15. Izbjegavajte razgovore o težini i izgledu—Razgovori o težini, izgledu i pritisku da budete mršavi rezultiraju nezadovoljstvom vlastitim tijelom. Naravno, ovakve razgovore teško je izbjeći. Neke žene možda misle da će izbjegavanjem ove teme drugi misliti da nisu moderne, ali razgovori o temama izgleda i tijela su gotovo uvijek besmisleni.
16. Vježbajte mozak – Učenje novih stvari i konstantna znatiželja čuvaju mozak zdravim i funkcionalnim.
17. Pobjeđujte sebe, a ne druge—Ovo je natjecateljski svijet i često možemo osjećati pritisak kako moramo biti bolji od drugih, međutim puno bi bilo bolje da pratite vlastiti napredak. Uvijek se trudite da budete bolji nego prošle godine u onome čim se bavite. To je puno zdraviji motiv, nego da budete bolji od onih pokraj vas.
18. Surađujte- Pridružite se grupama koje su zainteresirane za iste aktivnosti i ciljeve. Na taj način okruženi ste ljudima koji vole bar jedenu stvar istu kao i vi, što je već odlična polazna točka. Upoznajte ljude s kojima radite, na taj način ćete povećati zadovoljstvo životom općenito.
19. Zapamtite da posao nije sve—I dok je posao vrlo važan čimbenik života, važno je pronaći dobru ravnotežu posla i drugih stvari. U životu je sve bitno: posao, učenje i osobni razvoj, obitelj, ljubav, hobiji i društveni krug. Nekad će vam nešto ići bolje, u drugoj životnoj fazi druge stvari, ali važno je da ravnotežu uvijek imate na umu, pa ne mislite da ako vam ne ide jedna stvar da ne zaslužujte ni druge. Ravnomjerno rasporedite energiju.
20. Volontirajte—Kada činite nešto što je dobro za druge činite dobro i za sebe. Nema granica gdje sve možete pomagati, samo se morate aktivirati i potražiti gdje možete pomoći.
21. Izgradite samopouzdanje—Identificirajte svoje sposobnosti i slabosti, uskladite ih i prihvatite.
22. Prihvatite komplimente—Mnogi od nas imaju problema s prihvaćanjem ljubaznosti od strane svoje okoline. Upamtite, svi se mi moramo prisjetiti pozitivnih komentara jednom kad nas sustignu teški trenuci.
23. Više je bolje—Obratite se drugima za pomoć u rješavanju problema. Osobe sa sličnim iskustvom pomoći će vam da pronađete odgovore na svoje probleme, a usto se nećete osjećati izoliranima.
24. Naučite se nositi s osjećajima—Svi mi moramo pronaći siguran i konstruktivan način da kanaliziramo osjećaje ljutnje, tuge, sreće i straha.
25. Pomirite se sami sa sobom—Upoznajte sami sebe, shvatite što vas čini sretnima i naučite balansirati onime što možete i što ne možete izmijeniti na sebi.
26. Više sna—Prva i osnovna promjena koju treba napraviti kako bi se mentalno stanje okrenulo na bolje je omogućavanje tijelu da se kvalitetno odmori i regenerira. Manjak sna se krije kao uzrok iza cijelog niza bolesti od kojih je čak i dijabetes. Kada je riječ o mentalnom zdravlju, tu je uloga sna posebno značajna.
27. Pozitivno okruženje—Okruženost negativnim i depresivnim ljudima može značiti samo jedno – loš utjecaj i prijenos negativnosti i emocionalno iscrpljivanje. Sretni i psihički najzdraviji ljudi su okruženi osobama koje ih podržavaju i koje su vedre bez obzira na to kroz kakve izazove u svojim životima prolaze. Nekada je dovoljno izmaći se od ustaljenog okruženja ili upoznati nove ljude da bi sve postalo ljepše.
28. Meditiranje/molitva—Za psihički smiraj i otklanjanje stresa, jedna od naučno potvrđenih metoda je smiraj i privremeno isključenje iz životne užurbanosti kroz neku vrstu duhovnog “punjenja baterija”. Bilo da se radi o molitvi ili o nekoj vrsti meditacije, sve to pravi promjenu na psihičkom stanju i obično vodi do popravljanja mentalnog stanja.
29. Odvajanje vremena samo za sebe—Životni stil koji zahtijeva mehaničko obavljanje najčešće istih zadataka iz dana u dan, uzima danak i od psihičkog zdravlja, pa je nekada odvajanje samo jednog sata vremena za šetnju (po mogućnosti u prirodi) sve što je potrebno za “slaganje kockica” i nastavak dalje.
30. Nosite se sa stresom kao sto podnosite nepovoljne vremenske prilike—Prihvatite činjenicu da je stres dio života i da na različite načine utječe na različite tipove ljudi. Baš kao sto nekome manje smetaju vrućina, hladnoća, kiša, vjetar, sunce… a nekome više. Pa kao što svoje tijelo morate zaštititi od nepovoljnih klimatskih utjecaja, nađite načina da svoj um zaštitite od stresa. Na prvom mjestu budite svjesni onoga što kod vas izaziva stres, pa u takve situacije ulazite psihički spremni. Uvijek imajte na umu da se i drugima svakodnevno događaju razne neugodnosti, a posto se događaju i vama to samo znači da ste i vi jedno normalno ljudsko biće koje se mora boriti za život. Vježbe disanja, relaksacije, joga ili meditacija vam mogu pomoći da se bolje nosite sa stresom.
31. Živite u sadašnjosti – Nemojte dozvoliti da vas previše obuzimaju prošlost i budućnost. Prošlost je prošla, a budućnost gradite u sadašnjosti. Jednostavno živite u trenutku. Budite svjesni svega sto se oko vas događa, tako ćete lako moći primijetiti i sve one lijepe stvari o kojima možda manje razmišljate. Trudite se uživati u svemu, a naročito u malim stvarima, jer sitnice život znače. Povremeno obradujte sebe nekom od takvih sitnica.
32. Tražite pomoć – Ukoliko se ipak ne osjećate dovoljno dobro i primjećujete da iz psihičkih razloga niste bas sposobni za obavljanje svojih svakodnevnih aktivnosti, nemojte o tome šutjeti nego tražite pomoć. Za početak od svojih najbližih (obitelj i prijatelji), a ako vam ni oni ne mogu pomoći, nije nikakva sramota niti velika nevolja obratiti se stručnoj osobi. Veća je nevolja biti nesposoban, zato nemojte to sebi dozvoliti. Mentalno zdravlje je izuzetno važan izvor energije i sigurnosti za pojedinca i članove obitelji. Ponekad i samo jedan razgovor sa stručnom osobom može biti dovoljan da vas vrati u život.
33. Zapamti: Kada dijeliš brigu s nekim, možeš ju prepoloviti, a kad držiš brigu u sebi, možeš ju udvostručiti.