Postoje dokazi da, osim što pomažu u očuvanju bioraznolikosti, poboljšanju tla i zaštiti od pustošenja, posebne poljoprivredne prakse imaju kapacitet povećanja atmosferskog CO2 ugrađenog u trajnu vegetativnu strukturu (biomasu) i u tlo, piše Agrobiz.
Na toj osnovi, Međunarodno maslinarsko vijeće (IOC) sudjelovalo je na godišnjoj klimatskoj konferenciji COP22 koja se održala u Maroku od 07. do 18. studenog. COP22 ima veliku važnost nakon Pariškog sporazuma koji je upravo stupio na snagu i sadrži prvi ikad univerzalni, zakonsko obvezujući globalni sporazum u borbi protiv klimatskih promjena, s glavnim ciljem zadržavanja povećanja globalne temperature u ovom stoljeću ispod 2°C.
Na konferenciji se sastalo 197 stranaka (196 država i Europska unija) kako bi svoja obećanja pretvorili u akcije i zaključile „pozivom najvišim političkim obavezama za borbu protiv klimatskih promjena kao pitanje žurnog prioriteta.“
Tijekom sjednice „Maslinovo ulje, tekuće zlato koje pomaže smanjivanju emisije stakleničkih plinova“, voditelj odjela za okoliš IOC-a Francesco Serafini održao je govor o ulozi maslinovih stabala i maslinovog ulja kao održivoj alternativi za borbu protiv klimatskih promjena. Prezentirani su rezultati koji pokazuju da proizvodnja maslinovog ulja, koristeći ispravne poljoprivredne tehnike, može značajno doprinijeti smanjivanju emisija stakleničkih plinova.
„Šuma maslinovih stabala postoji tisućama godina. Njihov plod i ulje koje proizvode dobri su za ljudsko zdravlje, no maslinova stabla su dobra i za okoliš“, kaže Serafini za Olive Oil Times. „Ona su prepreka za pustošenje i eroziju. Maslinici su „umivaonik“ CO2, uklanjaju CO2 iz atmosfere i zadržavaju ga u tlu“, dodaje i objašnjava da „pri proizvodnji 1 litre maslinovog ulja, maslinova stabla maknu 10 kg CO2 iz atmosfere.“
„U stvari, prema posljednjem istraživanju, tijekom životnog ciklusa proizvoda, prosječno se 1,5 kg CO2 emitira u atmosferu kako bi se proizvela jedna litra djevičanskog ili extra djevičanskog maslinovog ulja“, kaže Serafini.
„Međutim, ukoliko se koriste pravilne poljoprivredne prakse, u odraslom polu-intenzivnom masliniku s prosječnim prinosima, maslinovo stablo može zadržati 10 tona CO2 po hektaru godišnje, rezultirajući tako čistom pozitivnom ravnotežom.“ To znači da je efekt zadržavanja ugljika mnogo veći od količine emitiranog CO2 za proizvodnju jedne jedinice proizvoda.
U odnosu na klimatske promjene, „umivaonik“ je bilo koji proces, aktivnost ili mehanizam koji izdvaja stakleničke plinove iz atmosfere. Ti plinovi uključuju CO2, koncentraciju koja je eksponencijalno povećanja posljednjih godina i glavni je krivac za globalno zatopljivanje.
Tijekom IOC konferencije naglašeno je da se maslinova stabla mogu uzgajati u ekstremnim klimatskim uvjetima, u kojima rijetko koje drvo može uspjeti. Sedamdeset posto svjetskih maslinika vodom opskrbljuje kiša, bez sustava navodnjavanja. U nekim mediteranskim regijama uzgajaju se sa samo 200 mm kiše, a predstavljaju bitan izvor uzdržavanja za mnoge sektore populacije.
Sudjelovanje IOC-a na COP22 bila je odlična prilika pokazati svijetu da proizvodnja maslinovog ulja, djevičanskog i extra djevičanskog, po specifičnim poljoprivrednim praksama, pomaže borbi protiv efekta emisije stakleničkim plinova. „Važno je naglasiti da ne govorimo samo o logičnim koristima za okoliš, već posebno i o koristima proizvodnje maslinovog ulja. Maslinova stabla su dio rješenja za klimatske promjene“, naglašava Serafini.
