Krenula manifestacija “Hrvatski otočni proizvod”; U Zagrebu predstavljeni proizvodi Dugog otoka, Ugljana, Silbe, Paga…

Zagrebački Trg bana Jelačica i ove godine je mjesto održavanja manifestacije “Hrvatski otočni proizvod”. Projekt Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske inače okuplja 249 proizvođača s 24 otoka i poluotoka Pelješca koji po Zakonu o otocima spada u to okruženje, a u Zagrebu će se do 12. ožujka predstaviti 29 otočnih proizvođača s Hvara, Brača, Visa, Dugog otoka, Ugljana, Silbe, Krka, Cresa, Raba, Paga, Korčule, Lastova i Pelješca.

Raznovrsna ponuda njihovih proizvoda uključuje vina, rakije, likere, sireve, slastice, med, džemove, maslinova ulja, kozmetičke proizvode, razne suvenire i ostale otočne delicije. U velikom šatoru na trgu tako već danima vlada velika gužva jer kupci žele doći do autohtonih hrvatskih proizvoda, uglavnom organskih, rad ruku hrvatskih poljoprivrednika, piše Agroklub.

50 tisuća vlastitih trsova Palihnić pretvorio u posao

Svoja vina je predstavio i pelješki vinogradar Anto Palihnić koji je 1996. godine otvorio obiteljsku vinariju koja danas broji 50 tisuća vlastitih trsova te oko 300 tisuća litara vina od kojih je 20 tisuća litara njegovano u hrastovim Barrique bačvama. Vinarija Palihnić je već dugi niz godina osim na hrvatskom, prisutna i na češkom tržištu, a upravo su u tijeku pregovori za proboj i na veliko kinesko tržište.

“Stranci najviše vole naš prošek, koji je veliki hit. Što se tiče vina, tu hrvatski vinari koji se pokušavaju probiti na strano tržište stoje malo lošije. Nažalost, naša vina nisu konkurentna cijenom, a teško se boriti i protiv talijanskih, španjolskih i francuskih vinara. Na njihovo tržište se ne treba ni pokušati ući jer su oni zaštitili svoj proizvod”, rekao nam je Toni Ostoja, djelatnik vinarije Palihnić. Pitamo Tonija može li se u Hrvatskoj živjeti od proizvodnje vina.

“Pa može, teško je i zahtijeva puno truda, ali ide. Uz naporan rad idu i nagrade, pa smo tako dobitnici brojnih nagrada na Sabatini. Sad smo aplicirali za nabavku opreme, bačava i muljača, iz Poduzetničkog inkubatora i to će nam olakšati rad.”

Opstati na otoku

Dušan Kaštelan iz poljoprivrednog obrta “Natura Rab” kupcima je predstavio proizvode čiste prirode utemeljene na medu i ostalim proizvodima pčelinje zajednice, samoniklom ljekovitom i kultiviranom bilju, maslinovom ulju i plemenitim prirodnim rakijama i likerima.

“Jedan od razloga zašto ovo radimo je zato što mladim ljudimo pokazati kako je ovo jedan od načina na koji se može opstati na otoku”, rekao nam je Dušan. Obitelj Kaštelan se u proizvodnji svojih proizvoda drži strogih ekoloških standarda te je i to razlog zbog čega su njihovi proizvodi pronašli put do zahtjevnog europskog tržišta.

20 krema od smilja prodano Tajlanđanima i Korejcima

“Hit među našim proizvodima je prirodna kozmetika na bazi maslinova ulja i samoniklog bilja smilja i gospine trave. Evo, baš sad sam prodao 20 krema od smilja i 13 ulja od smilja, i to gospođama iz Tajlanda i Južne Koreje”, zadovoljan je Dušan.

“Osim prirodne kozmetike kupci vole i našu travaricu s ekološkim medom kao i ocat od ekološkog meda.” Jedan od važnih sastojaka u proizvodnji prirodne kozmetike je smilje, a Dušan, kao i većina uzgajivača muku muči s kradljivcima te vrijedne biljke.

“Ne biste vjerovali tko sve krade, ljudi za koje to nikad ne biste pomislili. Sada smo investirali u visoki kameni zid oko našeg imanja, pa se nadam da nećemo više imati problema s kradljivcima.”

Dok većina prodaje esenciju ulja od smilja, obitelj Kaštelan je otišla korak dalje i na tržište plasirala kremu od ove vrijedne samonikle biljke. “Ima već 10 godina kako svoje proizvode izvozimo na strano tržište, što preko interneta, što preko veletrgovca u Austriji koji naše proizvode distribuira diljem EU.”

Osim zbog manifestacije “Hrvatski otočni proizvod” Dušan je u Zagreb došao i zbog problema s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. “Već pet mjeseci čekam novac za objekt dovršen prije dvije godine. Polovica novca je stiglo, ali druga nikako. Sad ću vidjeti hoću li uspjeti nešto riješiti.”

LAG-ovi pomažu malima da dođu do sredstava

Svojim proizvodima na sajmu se predstavio i OPG Protić iz Blata na Korčuli. Sanja i njen suprug Nikša, uz pomoć kćeri Petre i Josipe i bake Ivke vode OPG Protić koji već dvije godine kupcima nudi džemove, maslinovo ulje, arancine, limuncine, ušećerene bademe, suhe smokve i mnoge druge otočke delicije. I Sanja je prošle godine aplicirala za mjeru 4.1. i mjeru 4.2., ali nažalost nije ništa dobila.

“Svi znamo kako je bilo, pogodovalo se velikima, a nas male su zaboravili. Ipak, imam vjeru da će ovaj put biti drugačije, pa ćemo opet pokušati. Jako nam puno pomaže LAG naše županije, jer bez njih ne znam kako bismo mi to napravili”, kaže Sanja. Sanja je na sajmu bila hit s tradicionalnim korčulanskim kolačem Lumblija koji je planuo u tren’oka.

“Lumblija se u Blatu priprema već skoro 200 godina, a priča o njenom nastanku seže u doba Napoleona. Naime, jedan mladi vojnik kuhar za vrijeme boravka na Korčili zaljubio se u jednu Blajku kojoj je na rastanku poklonio kolač izgovarajući n’oublie (ne zaboravi), što je mlada žena zapamtila kao lumblije. I tako je ostao kolač koji svaki put pravim kad idem na sajam”, smije se Sanja koja svaku večer priprema kolač koji na sajmu oduševljava Zagrepčane i turiste.