Afera Maestro

Hrvatska osuđena u Strasbourgu jer je prekršila Matanovićeva prava u postupku oko Ciglane Nin

Arhiva/ZARAPIX

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio je da je Hrvatska u postupku koji je zbog primanja mita vodila protiv bivšeg potpredsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Josipa Matanovića prekršila njegova prava na poštivanje privatnog života i prava na pošteno suđenje jer nije imao pristup dijelu dokaza prikupljenih tzv. tajnim mjerama poput snimanja i prisluškivanja.

Istovremeno sud je utvrdio da u Matanovićevu slučaju da nije došlo do povrede prava na pošteno suđenje zbog korištenja “pouzdanika” u kaznenom postupku.

Bivši potpredsjednik HFP-a, osuđen zbog korupcije na 11 godina zatvora, je pred Europskim sudom prigovarao da su protiv njega protuzakonito određene mjere tajnog nadzora i praćenja čiji rezultati su korišteni tijekom kaznenog postupka u kojem je osuđen. Prigovarao je i da je žrtva poticanja na kazneno djelo i da u tom pogledu nije imao odgovarajuća procesna jamstva zajamčena Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te da mu nije bio dopušten uvid u dio dokaza koje je Uskok prikupio upravo tajnim mjerama.

Nezakonito prisluškivanje telefona

U pogledu određivanja tajnih mjera, Europski sud je, pozivajući se na svoja ranija utvrđenja u slučaju Dragojević protiv Hrvatske, utvrdio da postupak izdavanja i sudske kontrole naloga za prisluškivanje njegovog telefona nije bio u skladu sa zakonom, što je dovelo do povrede prava na poštivanje njegovog privatnog života, izvijestio je ured hrvatske zastupnice pred sudom u Strasbourgu.

Dodaju i da je u pogledu korištenja “pouzdanika” Europski sud utvrdio da nije došlo do poticanja na počinjenje kaznenog djela, kao što je to tvrdio Matanović, već naprotiv – da su tijela kaznenog progona bila pasivna te postupala sukladna djelovanju kakvo se zahtijeva kod primjene prikrivenih istražnih tehnika.

Što se tiče prava na jednakost oružja Europski sud je utvrdio da su Matanoviću, iako mu nisu dane kopije snimki razgovora koje su korištene kao dokaz, bili dostupni transkripti tih snimki te da su snimke preslušane na suđenju pa stoga nije došlo do povrede jednakosti oružja.

U pogledu dijela snimki koje su bile uključene u spis, ali nisu korištene za njegovu osudu, Europski sud je primijetio da Matanović nije iznio nikakav argument zbog čega su te snimke bile od važnosti za njegovu obranu pa je zaključio kako ni u tom pogledu nije došlo do povrede prava na jednakost oružja.

U pogledu treće kategorije snimki, onih koje po odluci državnog odvjetništva nisu uključene u spis, sud je ocijenio da diskrecijska ovlast državnog odvjetništva da odlučuje koji su dokazi bitni za predmet.

Matanović je Europskom sudu iznio i prigovor da je osuđen za nedjelo koje prema nacionalnom pravu u vrijeme počinjenja nije predstavljalo kazneno djelo, što je Europski sud u cijelosti odbacio kao neosnovano.

Odšteta zbog nematerijalne štete i troškova postupka

Na ime nematerijalne štete sud je Matanoviću dosudio odštetu od 1.500 eura te još 2.500 eura zbog troškova postupka.

Riječ je o presudi koja još nije konačna, a to će postati ukoliko ni jedna od strana u postupku, u roku od tri mjeseca od dana objave presude ne podnese zahtjev za preispitivanjem pred Velikim vijećem.

Matanović je uhićen u tzv. akciji Maestro, pokrenutoj tijekom pregovora za ulazak Hrvatske u Europsku uniju pri čemu je korupcija isticana kao najveći problem. Nakon spektakularnog uhićenja trojice potpredsjednika HFP-a, na čelu s Matanovićem i Robertom Pešom, Uskok je 2008. podignuo dvije optužnice, a do danas su samo Matanović i odvjetnik Juraj Prazajder pravomoćno osuđeni. Matanović još uvijek izdržava zatvorsku kaznu.

U rujnu 2011. Matanović i Peša u ponovljenom suđenju, ali za tek jedan dio stare optužnice, na zagrebačkom Županijskom sudu oslobođeni su optužbe za davanje i primanje mita. Točnije, teretilo ih se da su za 200.000 eura nagrade “pouzdaniku” Jošku Kuzmaniću, navodnom predstavniku ruskih investitora, obećali “srediti” projekt na prostoru bivše Ciglane u Ninu. Kako nije utvrđeno da je Peša primio mito, onda ni Matanović nije mogao biti osuđen da ga je na to potaknuo.

I Peša je u međuvremenu dobio presudu u Strasbourg, a u njegovu je slučaju sud, među ostalim, zaključio da je Hrvatska zbog izjava državnih dužnosnika nakon uhićenja u akciji Maestro povrijedila prava okrivljenika na presumpcije nevinosti.

U drugom kraku akcije Maestro, u kojem se na optuženičkoj klupi našao još jedan bivši potpredsjednik HFP-a Ivan Gotovac, početkom godine počelo je četvrto suđenje, jer je jednu raniju osuđujuću i dvije oslobađajuće nepravomoćne presude ukinuo Vrhovni sud.

Ostavi komentar koristeći Facebook



Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar