Novi problemi u hrvatskom zdravstvenom sustavu.
“Novonastala aritmijska tegoba (nenormalni srčani ritam) povezana s mračenjem pred očima, nestabilnošću pri stajanju ili hodu te nedostatkom zraka. Arterijska hipertenzija (visoki krvni tlak) koja se ne može regulirati primjerenom primjenom lijekova u okviru kompetencija liječnika obiteljske medicine, osobito ako postoje i drugi simptomi poput okcipitalne glavobolje, nevoljkosti, brzog lupanja srca. Gušenje i problem s disanjem kod alergijskih angioedema. Jako iskašljavanje krvi. Akutno zatajenje bubrega…”
Ovo je samo manji dio takozvanih okvirnih smjernica za prioritetne liste čekanja koje je Hrvatski liječnički zbor sačinio kao “draft” prije mjesec dana i uputio Ministarstvu zdravstva na doradu, a trebale bi osigurati mjesto pacijentima na takozvanim prioritetnim listama, odnosno da preglede i dijagnostiku mogu obaviti tijekom najdulje mjesec dana, a zapravo se radi o hitnim stanjima.
Pobunile su se dvije liječničke udruge, i to ona bolničkih (HUBOL) i obiteljskih liječnika (KOHOM) i tvrde da su “okvirne smjernice” izašle iz “okvira” jer veći broj pacijenata o kojima se govori kao o prioritetnima zapravo to nisu. Oni su naprosto hitni pacijenti koje će primiti svaki hitni bolnički prijem jer su životno ugroženi odmah i sad pa im je potrebna i takva pomoć, a ne ona koja će stići možda za mjesec dana. Ostali su, naglašavaju, i dosad uvijek kad postoje sumnje na neku tešku bolest bili pregledavani “preko reda” jer kvržica na dojci ne trpi standardne liste čekanja, piše Jutarnji list.
Prioritetne liste smislio je ministar zdravstva Milan Kujundžić i krajem lipnja ne bi li skratio čekanje teškim pacijentima i uputio ideju obiteljskim i bolničkim liječnicima kao pilot-projekt, za koji tvrdi da “odlično funkcionira pa će već u rujnu biti primijenjen u svim hrvatskim bolnicama, a ne samo u Klaićevoj, KBC-u Zagreb, KB-u Merkur i KB-u Dubrava”, premda u tom trenutku nije napravljena baš nikakva priprema. Rečeno je tada da liječnici u PZZ-u i u bolnicama imaju upute kako postupati i koja su to stanja zbog kojih će tražiti da se pacijenta stavi na prioritetnu listu. No, liječnici su tvrdili da “nisu ništa dobili pismeno” i da zapravo ne znaju što su to prioritetne liste, odnosno tko su prioritetni pacijenti. Da su liječnici bili u pravu, potvrđuju okvirne smjernice HLZ-a koje su liječnicima iz HZZO-a upućene tek 10. kolovoza, o čemu postoji pisani trag, i to u “draftu” i nedorađene.
Liječnici također kažu kako su i dosad dio stanja koja opisuju okvirne smjernice odmah upućivali specijalistima u bolnice i s njima dogovarali pregled za svoje pacijente pa ne vide što se promijenilo. No, ministar pak kaže kako se “zahvaljujući prioritetnim listama dnevno rješava problem od 30 do 50 pacijenata”.